1 / 51

Novìne u Hrvatskom pravopisu

Novìne u Hrvatskom pravopisu. Učiteljsko vijeće OŠ Tituša Brezovačkog Nevenka Mihovilić , prof . 12. prosinca 2012. g. Hrvatski književni (standardni) jezik određuju: hrvatski rječnik, pravopis, pravogovor i slovnica (gramatika).

ardith
Download Presentation

Novìne u Hrvatskom pravopisu

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Novìne uHrvatskom pravopisu Učiteljsko vijeće OŠ Tituša Brezovačkog Nevenka Mihovilić, prof. 12. prosinca 2012. g.

  2. Hrvatski književni (standardni) jezik određuju: hrvatski rječnik, pravopis, pravogovor i slovnica (gramatika).

  3. Pravopisi u 21. stoljeću • Hrvatski školski pravopis tiskan 2005. godine (preporuka MZOŠ), izdanja 2008., 2009. i 2012. • Hrvatski pravopis, autori: Badurina, Marković, Mićanović,2007. godine • Koristi setakođer Hrvatski računalni pravopis, 1996. autori: Batnožić - Ranilović – Silić.

  4. ‘’Hrvati su rekorderiu broju pravopisa,a pravogovor još nemamo.’’ Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje • 31. srpnja 2013. g. – preporučuje ga Ministarstvo. • Do iduće šk. g. treba uskladiti s njim udžbenike! • Do tada su dopuštene dvostrukosti!

  5. 27. lipnja 2013. g.skupina autoradovršavapravopis na 500 stranica. • fonološki, s morfonološkim elementima • najopsežniji do sada ( obuhvaća 35 000 riječi) • na mrežnim je stranicama i u tiskanom obliku

  6. Ovo je 20. pravopis po redu.Suvremen je i nudi praktična rješenja. Sadrži pravopisna pravila (savjete, napomene, objašnjenja), pravopisni rječnik (riječi s pravopisnim problemom) i pojmovnik (tumač naziva).

  7. Jedinstven pravopis, ali ‘’pre-do-ist-ički’’Autori su slijedili pravopisnu tradiciju i jezičnu praksu.Nisu mijenjali ono što je isto u suvremenim pravopisima.Uvažili su rješenja i preporuke proizašle iz javne rasprave.

  8. Tijekom javne raspravepravopis je mijenjan, ali nije dovršen. Zašto?Jezik se mijenja iz dana u dan… Primjena novog pravopisa obvezna je za sve u obrazovanju, znanosti, administraciji! U žurnalistici i književnosti moguća su odstupanja… Zašto?

  9. Načela • načelo sustavnostii tradicijsko načelo • načelo ovjerenosti i potvrđenosti u uporabi ( ankete i istraživanja u javnosti) • načelo primjerenosti korisnicima • načelo jednostavnosti • načelo normativne hijerarhije (preporučene, istovrijedne, dopuštene inačica).

  10. Na koja pitanja odgovara novi pravopis? • 1. Koja su pisma u uporabi i u kojem obliku? • 2. Kako se pišu i sklanjaju strana imena i pridjevi od njih nastali? • 3. Kako se pišu i sklanjaju ostale riječi iz stranih jezika? • 4. Kada se pišu č/ć, ije/je? • 5. Što se piše sastavljeno, a što nesastavljeno? Niječnice. • 6. Gdje se provode, gdje ne provode glasovne promjene?

  11. 7. Kako se pišu religijski i crkveni pojmovi (veliko i malo slovo)? • 8 Kako se pišu fizičke veličine i mjerne jedinice? • 9. Kako se i kada koristi kosa crta, crta, spojnica, ostali znakovi? • 10. Pisanje prefiksoida (bruto, neto), pisanje složenica. • 11. Pisanje bibliografskih jedinica, nadnevaka, naslova, potpisa. • 12. Pisanje skraćenica, pisanje pokrata, bjelina.

  12. Na početku PISMA • latinica, glagoljica, hrvatska ćirilica • Brailleevopismo • znakovna abeceda (jednoručna i dvoručna). • LATINICA • formalno (ukošeno i uspravno) pismo • rukopisno (ukošeno i uspravno) pismo.

  13. O glasovima Č i Ć • Zbog potvrđenosti u uporabi : Budinščina(u skladu s mjesnim izgovorom) i Budinšćina(u skladu sa standardnojezičnom normom), Ferenščicai Ferenšćica, Medveščaki Medvešćak, Peščenica i Pešćenica, Vugrinščaki Vugrinšćak, Konjščinai Konjšćina. Neka se kajkavska zemljopisna imena uobičajilo pisati s ć: Budinšćak, Nedelišće, Trakošćan, Veliko Trgovišće. Odnosni pridjev od zemljopisnoga imena Baška glasi bašćanski.

  14. Vlastita imena • oblici imena Boccaccio pišu bez jizmeđu osnove i nastavka: Boccaccia, Boccacciu..., a posvojni je pridjev Boccacciov. Isto vrijedi i za imena tipa Giorgio[đorđo], Giorgia, Sergio[serđo], Sergia te imenice adagio, adagia; solfeggio, solfeggia itd.

  15. Promjena vlastitih imena • na-ea: • Andrea– Andree, Andrei..., Andrein; • Dorotea– Dorotee, Dorotei..., Dorotein; • Ikea– Ikee, Ikei..., Ikein; Lea – Lee, Lei..., Lein; • Matea – Matee, Matei..., Matein; • Tea – Tee, Tei..., Tein.

  16. Pisanje tuđica Riječi iz stranih jezika pišu seizvorno. Kad god je moguće, zamjenjuju se hrvatskom riječju. U tiskanom tekstu ukošeno, skateboard, pizza u rukopisnom podvučeno ili u navodnicima.

  17. Latinske riječi na -ium • Prilagođuju se tako da dobivaju završno -j. Studium - studij Kalijum - kalij Curriculum - kurikul(naukovna osnova, uputnik Egzoticizam Pizza, pizzeria– preuzete u izvornom obliku ne fonetizira se iz socio- -lingvističkih razloga

  18. Promjena stranih imena • George /Džordž/, Georgea, Georgeu; Georgeov • Giorgio /Đorđo/, Giorgia, Giorgiu; Giorgov Strani etnici Njujorčanin, Parižanin, Moskovljanin Strani ktetici njujorški, kamijevski (fonetski, osim kada se gubi izvornost)

  19. (umeće se j bez obzira kako se završni glasi bilježi): • Atlee– Atleeja, Atleeju..., Atleejev; • Camus – Camusja, Camusju..., Camusjev; • Chelsea – Chelseaja, Chelseaju..., Chelseajev; • Denis [Deni] – Denisja, Denisju..., Denisjev; • Dubai– Dubaija, Dubaiju...; Eddie– Eddieja, Eddieju..., Eddiejev; • Iši– Išija, Išiju..., Išijev; • Kennedy – Kennedyja, Kennedyju..., Kennedyjev; • Sakai– Sakaija, Sakaiju..., Sakaijev; • Verdi– Verdija, Verdiju..., Verdijev.

  20. Veliko i malo slovo Velikim se početnim slovom pišu 1. sve riječi u višerječnimperifraznim imenima (ako uz njih ne stoji ime osobe na koju se perifraza odnosi) Ocu Domovine podignut je spomenik u Zagrebu., ALI: Ante Starčević je otac domovine., Anti Starčeviću, ocu domovine, podignut je spomenik .

  21. 2. imena bogova, njihova perifraznaimena, imena drugih vrhovnih religijskih osoba, božanstava i saveza božanskih osoba osim prijedloga i veznika: Bog, Otac, Spasitelj, Gospod, Tvorac, Svemogući, Stvoritelj, Svevišnji, Gospodin, Jaganjac Božji, Trojstvo, Presveto Trojstvo, Sveto Trojstvo (Otac, Sin i Duh Sveti), Isus Krist, Otkupitelj, Sveta Obitelj…

  22. Religijski i crkveni pojmovi (prijedlog Glasa Koncila) • Katolička Crkva, Ruska pravoslavna Crkva • Nazivi bogomolja, mjesta u kojima se obavlja bogoslužje, koji sadržavaju riječ crkva, kapelica, katedrala, bazilika, prvostolnica, hram, džamija, sinagoga pišu se malim početnim slovom, • osim riječi koje su i same ime ili posvojni pridjev izveden od imena: crkva svetoga Franje Asiškoga, crkva Gospe od Zdravlja, crkva svetoga križa, crkva hrvatskih mučenika, crkva svetoga spasa, kapelica svetoga Jakova, bazilika svetoga Petra u Rimu

  23. Malim početnim slovom, prilagođeno • naziv vrste lijeka : analgetik, paracetamol, diuretik, citostatik, kortikosteroid, • poopćeni i kolokvijalni nazivi zaštićenih robnih marka: Kupi mi žilete., Igram se barbikama., Oprat ću zube kalodontom. Stavio sam knauf u sobu., agsice, starke, levisice, startasice, kroksice, • nazivi robnih marka : Vozim mercedes. Imam dva fiata.Sudarili su se audi i ford. • pravopisna prilagodba nije uobičajila pa se pišu se izvorno: Vozim Hyundai., Sudarili su se Toyota i Dacia.

  24. Velikim početnim slovom • Pišu se nazivi nastavnih kolegija, • školskih i studijskih predmeta u dokumentima: • Matematika, Povijest, Hrvatski jezik,Biologija, • Tjelesni odgoj, Likovna kultura. • Napomena • Malim se početnim slovom u općim kontekstima mogu pisati nazivi nastavnih kolegija, školskih i studijskih predmeta: Imam pet iz hrvatskoga. Sutra odgovaramo povijest. Na tjelesnome smo pobijedili u graničaru.

  25. Malim početnim slovom pišu se imena stanovnika naseljenih mjesta, država, kontinenata, planeta, pokrajina, regija, naroda, etničkih skupina i slično s prefiksom ne- • neeuropljanin, nesplićanin, netalijan, nehrvat, neslovenka. • Malim se početnim slovom piše riječ koja samo zemljopisno određuje ime naroda, a nije njegov sastavni dio: gradišćanski Hrvati, bokeljski Hrvati, moliški Hrvati, vojvođanski Hrvati.

  26. Kosim slovima • Naslovi časopisa, članaka, novina, knjiga, umj. djela... Modra lasta, Kći Lotrščaka, Večernji list… • Ne pišu se kosim slovima naslovi institucija, tvrtki i sl. Filološki fakultet u Zagrebu • Ne koriste se istovremeno navodnici i ukošena slova! • Ne sklanjati prvu riječu pojmovima: top-model, šoping centar, internet stranica i sl. • Koristi hrvatske izraze: vrhunski model, trgovački centar, mrežna stranica...

  27. Suglasnici t i d • t ili d u skupinama stn, zdnu oblicima i izvedenicama od domaćih riječi: • mastan – masna – masno – masni; most – mosni; nuždan – nužna – nužno – nužni; slastan – slasna – slasno – slasni; vjerojatnost – vjerojatnosni • Kad imaju razlikovnu ulogu, t i d se bilježe: • grozdni(< grozd) grozni (< grozan) • prstni (< prst) prsni (< prsa) • ustni(< usta) usni (< usna) • vrstni(< vrsta) vrsni (< vrstan).

  28. Suglasnici t i d • ti d zadržavaju se u pismu, u tvorenicamakoje bi se previše udaljile od tvorbene osnove: mošt – moštni, a ne mošni. • t ili d zadržavaju se u izvedenicama osim posvojnih pridjeva i umanjenica od imenica na -dak, -tak, -dac, -tac, -tka (u kojima je samoglasnik a nepostojani): pače (‘mlado od patke’) patče – vokativ od patak) u oblicima imenice otac i izvedenicama od te imenice otac – oca, ocu..., očev, očinski; praotac – praoci, praočev.

  29. Suglasnici d i t • U oblicima dvosložnih imenica muškoga roda koje završavaju na -dak, -tak, -dac, -tac (u kojima je samoglasnik a nepostojani, zbog razlikovnosti) d i t u pismu se ne izostavljaju. Treba razlikovati: petci i peci prema petak i peći, redci i reci prema redak i reći, tetci i teci prema tetak i teći Kada se tvore prefiksalnetvorenice, d i t se bilježe: npr.: bitci i nebitci, kutci i zakutci.

  30. Preporučuje se: • desetci, dobitci, dodatci, dovršetci, gubitci, imetci, izuzetci, napitci, nedostatci, ostatci, podatci, probitci, svršetci, trenutci, užitci, zadatci, zgoditci te želudci, dohodci, izvadci, otpadci . • Odnosi se i na izvedenice od tih riječi, npr. preostatak – preostatci, zaostatak – zaostatci. Način na koji se riječ zapisuje ne utječe na izgovor riječi.

  31. IPAK: • zbog tradicijskih razloga i čestoće uporabe dopušta se i izostavljanje t i d: • deseci, dobici, dodaci, dohoci, dovršeci, gubici, imeci, izuzeci, izvaci, napici, nedostaci, ostaci, otpaci, podaci, probici, svršeci, trenuci, užici, zadaci, zgodici te želuci. • Odnosi se i na izvedenice od tih riječi, npr. preostatak – preostaci, zaostatak – zaostaci. • U D i L imenica ženskoga roda na –tka mogući su dvostruki oblici: bitci i bitki, pripovijetci i pripovijetki. Prednost :bitki i pripovijetki.

  32. Ije/je/e Dvostrukostiu tvorenicama od riječi: • ● grijeh: bezgrešan i bezgrješan, grešan i grješan, grešnica i grješnica, grešnik i grješnik Dopušta se pisanje obaju likova jer likovi s je pripadaju religijsko-moralnomu kontekstu i u njemu su česti. • ● spriječiti: sprečavati i sprječavati, sprečavanje i sprječavanje • ●unaprijediti: unapređivati i unaprjeđivati, unapređenje i unaprjeđenje. Iza r izgovara se i piše jeu riječi ogrjev.

  33. ije ˃ je prevladalo zbog česte uporabe: blijesk ˃ bljesak, cvijetni ˃cvjetni, cvijetnjak ˃cvjetnjak smiješko ˃ smješko osmjeh ˃osmijeh; prevara ˃prijevara, procjep ˃procijep.

  34. Pokriveni je r - glas kojemu prethodi suglasnik iza kojega nije morfemska granica i iza kojega se nalazi kratak refleks ie(e ili je). • Iza pokrivenoga r piše se e (a ne je) u riječima koje pripadaju tvorbenomu gnijezdu ovih riječi: • brijeg: brežuljak, bregovit; • brijest: brestić, brestovina • crijep: crepić, crepar; • drijemati: dremljiv, dremuckati • grijeh: greška, pogreška • krijepiti: krepak, krepost,

  35. Okrijepiti: okrepljivati, okrepa • naprijed: napredak, naprednost, napredovati, naprednjački • prijek: naprečac, prečica, opreka, prepreka, zapreka • privrijediti: privreda, privredni, privrednik • strijela: strelica, streljaštvo, streljač, streljivo…

  36. Kao dvije riječi pišu se: imenice koje označuju jedan pojam, imaju dva naglaska i obje se sklanjaju: • brod dizalica, čovjek zvijer, država pristupnica, grad država • pokrata i imenica: PC konfiguracija, PEN klub, PET ambalaža, POS uređaj, PR agencija, PVC stolarija, REM faza, SF roman, SIM kartica, SOS telefon, • U svezama koje se sastoje od pokrate i imenice, pokrata je u atributnoj službi i ne sklanja se.

  37. Okomito nabrajanje • Novi se redak uvodi slovnom ili brojevnom oznakom te crticom ili kakvim posebnim znakom (kružićem, kvadratićem i sl.). • Na kraju redaka ne treba pisati zarez ili točku. • Na kraju okomitoga nabrajanja piše se točka. • Velikim se početnim slovom piše • prva riječ pri okomitome nabrajanju cijelih rečenica. • Dizala u zgradi moraju ispunjavati sljedeće uvjete: • – Na ulazu u kabinu dizala moraju biti ugrađena vrata kabine. • – U kabini dizala mora se nalaziti pokazivač položaja kabine. • Na kraju svake rečenice piše se točka.

  38. Navodnici imaju dva oblika: „...“, »...« a polunavodnici ‘ ‘. Iza i ispred navodnika - ne piše se bjelina. Navođenje pomoću crtice – Dobro sam. – rekao je Marko. – Jesi li dobro? – upitao je Marko. – Dobro sam! – uskliknuo je Marko. – Dobro sam – rekao je Marko – jer sve ide po planu. – Jesam li – rekao je Marko – dobro čuo?

  39. – Sada mi je – povikao je Marko – zaista svega dosta! – Dobro sam, majko. – rekao je Marko. – Dobro sam, majko, – rekao je Marko – iako to nitko ne vidi. – Dobro sam,– rekao je Marko – ali to joj ništa ne znači. Marko je rekao: – Dobro sam. Marko je upitao: – Jesi li dobro? Marko je uskliknuo: – Dobro sam! Marko je uskliknuo: – Dobro sam! – i nastavio: – Žao mi je. Marko je rekao: – Dobro sam. – i nastavio: – Žao mi je. Marko je upitao: – Jesi li dobro? – i nastavio: – Žao mi je.

  40. Kosa crtas bjelinama ili bez njih. Bez bjelina piše se s/sa, i/ili, liječnik/liječnica • ljetni dvobroj srpanj/kolovoz, katalog jesen/zima, akademska godina 2012./2013. • (iz ... u): prijelaz 19./20. stoljeće • (od): loto 6/45, stranica 14/150, riješenost testa 43/50. zapis nadnevaka, klasa, urudžbenih brojeva, adresa, telefonskih brojeva, godišta i brojeva časopisa itd.: 12/12/2012., klasa: 110-01/09-01/01,… • S bjelinama piše se: • a) između dviju sastavnica, barem jedna višerječna: • liječnik specijalist / liječnica specijalistica, • b) kad se stihovi ne navode jedan ispod drugoga: • Teče i teče, teče jedan slap; / Što u njem znači … • Pri odjeljivanju kitica – dvije kose crte , //.

  41. POKRATE mogu biti muškog i ženskog roda. • MUŠKI ROD (čita se kao riječ) • UN, UN-a, UN-u… • SAD, SAD-a, SAD-u… • EU, EU-a, EU-u… • UN je odlučio. SAD je prosvjedovao. EU se opredijelio. PSA (čita se: pe-es-a) • Ovaj PSA je donio, ovoga PSA nije bilo, ovom PSU-u je dodijeljen…

  42. OZNAČAVANJE VREMENA • U računalnom pisanju, gdje je važno potpisivanje broja, pišu se nule. Zagreb 07:10 10:07 • Ako prazno mjesto nije važno, nule se ne pišu. Vlak kreće u 7:5. Čekat ću te do14:25sati.

  43. PRIJEDLOZI Složeni prijedloziPrijedlozi u svezi • Uoči Božića stižu nam gosti... Pogledala ga je u oči. • Namjesto pozdrava – pljuska!......Neću doći na mjesto sastanka. • Stajali su navrhplanine.... Popeli su se na vrh. • Nadno čaše još je vina. Pali su na dno mora. • Dva prijedloga: do pred vrata, do ispodkoljena... • Ne piši: nažalost, nasreću !Piše se : na žalost, na sreću, u ime... ( izrazi prenesenog značenja teizrazi: i te kako, na primjer, laku noć) VEZNICI Pošto sve proda, ići će kući. Po što si si došao kući? Nije došao iako smo ga pozvali. Ako želi i ako odmah krene, stići će.

  44. Složeni prilozi pišu se sastavljeno 1. kada im dijelovi ne mogu biti samostalne riječi: dokle, dotle, dovde, donekle; obdan, obnoć, neprestano, neprestance; preblago, prekasno.. 2. kada im dijelovi mogu stajati odvojeno, ali pri tome mijenjaju značenje: na daleko / nadaleko; na pismeno / napismeno; na glas / naglas; 3. Kada se pišu s česticom god ( po istom pravilu kao i zamjenice): gdje god ( bilo gdje) i gdjegod ( negdje, igdje); kad god / kadgod, s česticom put(kojiput, svakiput ). 4. S česticom bilo -- prilozi se pišu odvojeno! (koji bilo, kakav bilo...)

  45. PREFIKSOIDI Riječi nastale dodavanjem prefiksoida pišu se sastavljeno (popis od 200 prefiksoida) osteoporoza, ultraljubičasto, aerodinamično, brutoiznos, audiooprema, egocentričnost SRASLICE Očenaš, Zdravomarija, radoholičar Latinoamerikanac, latinskoamerički NE! krimpolicija, krimipriča, skioprema, NEGO: skijaška oprema, kriminalistička priča ili policija

  46. Sastavljeno i nesastavljeno pisanje SASTAVLJENO • s niječnicom NE : nemoj, nemojmo, nemojte nemati; nemam, nemaš, nema... nestati / nestajati; nestajem, nestaješ,… nedostati/ nedostajati; nedostajem, nedostaješ. ( gl. prilozi: nemajući, nestajući, nedostajući...) • niječnicaNE i glagoli : ne znam, ne uči!, ne dođoh... • NE i zanagl. oblici: ne ću, ne ćeš, ne će, ne ćemo, ne ćete, ne će Piše se sastavljeno! • gl. i zanaglasnica: doći ću, peći ću; pjevat će, uzet ću SA SPOJNICOM • glagoli u prenesenom značenju: htio-ne htio; rekla-kazala; hoćeš-ne ćeš • suprotne radnje; lezi–diži se

  47. Izostavnik • Izostavnik je pravopisni znak kojim se označuje da je što izostavljeno u brzome ili neformalnome govoru. Ima dva oblika: ’ i ‘. • Može se izostaviti: • a) slovo: Drž’te ga!, Je l’ došao? Nije pouzdan, al’ je koristan. • b) slog ili više njih: ’Đenja! • c) riječ: ’Jutro!, ’Večer! • d) dvije brojke: pop-album ’80., generacija Vatrenih ’98. Ne krati: 2012./2013.!

  48. Pisanje je različito za • MJERNE JEDINICE: uspravno • FIZIČKE VELIČINE: ukošeno • NOVČANE JEDINICE: velikim tiskanim slovima AUD, BAM,CAD, CHF…

  49. PriručniciInstituta za jezik i jezikoslovljedostupni na mrežnim stranicamapravopis.hr

  50. Ne postoje riječi koje nisu pravopisno sporne! Preporučujem vam da osjetite dodir i miris ovih stranica s kojima ćete se često družiti!

More Related