1 / 34

Tomislav Cvitaš

Kinetika kemijskih reakcija. Tomislav Cvitaš. Kemijski odsjek PMF, Sveučilište u Zagrebu cvitas@chem.pmf.hr. Zagreb, 2011-03-22. Brzina u fizici. Radioaktivnost. R → P. radioaktivnost. Bq = s –1. Ci = 3,7 × 10 10 Bq. + direktno mjerljivo svojstvo. + neovisno o vanjskim uvjetima.

Download Presentation

Tomislav Cvitaš

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Kinetika kemijskih reakcija TomislavCvitaš Kemijski odsjek PMF, Sveučilište u Zagrebu cvitas@chem.pmf.hr Zagreb, 2011-03-22

  2. Brzina u fizici

  3. Radioaktivnost

  4. R → P radioaktivnost Bq = s–1 Ci = 3,7 × 1010 Bq + direktno mjerljivo svojstvo + neovisno o vanjskim uvjetima – ekstenzivno svojstvo specifična radioaktivnost Bq / g

  5. brojačima se raspadi mogu direktno mjeriti R → P • stehiometrija je jako jednostavna • u kemiji je rijetko takva • nema brojača za kemijske reakcije • ne ovisi o prisutnosti drugih tvari • ovisi o prisutnosti drugih tvari (reaktanata, katalizatora, ... ) • ne ovisi o temperaturi • izrazito ovisi o temperaturi

  6. Kako pojmovno definirati brzinu reakcije? Po uzoru na fizičare: mol L–1 s–1 Kao intenzivna veličina:

  7. Doseg ili napredak reakcije

  8. n1  Kako odrediti doseg? Reaktanti: A i B Produkt: C ΔnA / n1= –3 ΔnB / n1= –1 ΔnC / n1= +2 3 A + B 2 C

  9. 3 H2 + N2 2 NH3

  10. B vrijedi za “Bilo što”

  11. Definicije brzine reakcije pojmovna praktična

  12. brzina reakcije • brzina trošenja reaktanta • brzina nastajanja produkta

  13. Ovisnost brzine reakcije o konc. reaktanata n – red reakcije n = n1 + n2

  14. A2(g) + 2 B(g) 2 AB(g) Prep problems IChO 2011

  15. A2(g) + 2 B(g) 2 AB(g) Red reakcije iz mehanizma

  16. Ovisnost brzine reakcije o temperaturi Obično su brzine reakcija ekstremno osjetljive na promjenu temperature Δt = 10 °C  dvostruka brzina

  17. Kako to objasniti? viša T veća Ek veća brzina veći broj sudara brža reakcija Ali koliko?

  18. 3 % Za dvostruku brzinu, odnosno za dvostruki broj sudara trebamo 4 puta veću temperaturu! Za dvostruku brzinu trebali bismo temperaturu povisiti od 300 K na 1200 K 400 % a dovoljno je od 300 K na 310 K

  19. 25 °C 100 °C

  20. Energija aktivacije • opisuje OSJETLJIVOST brzine reakcije na ΔT • velika Ea – reakcija je spora ali se može jako ubrzati • mala Ea – reakcija je brza ali nije osjetljiva na ΔT • povezana je s minimalnom relativnom kinetičkom energijom koju molekule reaktanata pri sudaru moraju imati da bi dale novu vrstu (produkt) • povezana je s entalpijom aktivacije, Δ‡H°, (od reaktanata do prijelaznog stanja) prema teoriji prijelaznog stanja

  21. Δ‡H° ΔrH° Ea

  22. HVALA NA PAŽNJI ! cvitas@chem.pmf.hr

More Related