1 / 24

Nacionalizam

Nacionalizam. Sociologija, Pravni Fakultet Prof. dr Dusko Sekuli ć. Perspektive “nacionalizma ” Nacionalizam kao ideologija Nacionalizam kao identitet (nacionalni identitet) Nacionalizam kao socijalni pokret

aleron
Download Presentation

Nacionalizam

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Nacionalizam Sociologija, Pravni Fakultet Prof. dr Dusko Sekulić

  2. Perspektive “nacionalizma” • Nacionalizam kao ideologija • Nacionalizam kao identitet (nacionalni identitet) • Nacionalizam kao socijalni pokret Ideologija- populacija koja sebe vidi kao različitu od drugih u kulturi, povijesti, institucijama ili principima treba vladati sama sobom u političkom sistemu koji izražava i štiti te posebne karakteristike. Nacija - je grupa ljudi koja sebe vidi kao različite od drugih i koja na temelju toga ima aspiracije za autonomijom ili/i samostalnošću

  3. Etnicitet (vjerovanje u zajedničko porijeklo) je dimenzija koja se javlja u svim (većini) nacionalizama. Nacionalizam se može zasnivati na ne-etničkom principu. Obrana američkog ustava, “američkog načina života”. Ne-etnički nacionalizam (iako obično ima etničku dimenziju) je otvoreniji. Može se “postati” amerikanac, Hrvat netko “je” a ne “postaje” hrvat.

  4. Nacionalistička ideologija se zasniva na tri ključne tvrdnje: 1. Postoji nacija sa jasnim “granicama’ prema drugima, posebnim prepoznatljivim karakteristikama jezik, vjera,običaji, povijest. Iz toga proizlazi da je nacionalnost “prirodni” fenomen. Mi “posjedujemo” našu nacionalnost na isti način kao što imamo spol, krvnu grupu ili visinu. 2. Interesi i vrijednosti nacije su primarniji u odnosu na sve druge interese i vrijednosti (pojedinca, klase, religije, roda) 3. Nacija mora imati političku nezavisnost

  5. Dimenzije nacionalizma: 1. Dimenzija filozofske antropologiječovjek ima nacionalnost na isti način kao što ima oči, nos i uši i nacionalnost je ključni dio ličnosti. Nacija nije historijska tvorevina podložna historijskim mijenama nego historijska “konstanta” 2. Historijsko-mitološka dimenzija. Povijest se vidi kao stalna borba za oslobodjenje. Tu borbu vodi nacija koja ima konstantne karakteristike i opseg. 3. Psihološka dimenzija ljudi žele biti zajedno sa ljudima iste nacionalnosti, i prije svege žele da im oni koji vladaju budu iste nacionalnosti. 4. Evaluativna dimenzija – svi ovi zahtjevi su dobri, opravdani, vrijedni.

  6. Faze u konstituiranju modernog nacionalizma -Pred-moderno doba. Nema nacionalizma u modernom smislu. Pred-moderni politički oblici i odnos prema kulturi: 1. Plemenska organizacija, gradovi- države Te jedinice su obično mnogo manje nego kulturno-lingvistička područja. 2. Imperije su mnogo veće nego kulturno-lingvistička područja

  7. Historijski oblici identiteta i lojalnosti Historijski oblici lojalnosti: prema mjestu, klanu, plemenu, itd -Obaveze prema gospodaru i vlasniku zemlje, dinastiji -Primarne lojalnosti prema religiji, Bogu ili Bogu-kralju, imperatoru, civilizaciji. -Biti Rimljanin značilo je pripadati inkluzivnoj imperiji sa nedefiniranim granicama. Rim nije bio nacija - bio je grad i imperija. -Biti Kinez značilo je pripadati univerzalnoj civilizaciji – samo barbari su bili s onu stranu civilizacije

  8. -Biti europljanin u srednjem vijeku značilo je prvenstveno biti kršćanin, sa pravima i obavezama prema plemiću (vlasniku zemlje) koji je bio u večoj ili manjoj ovisnosti o kralju koji svoje pravo izvodi iz “božjeg prava”. -Feudalizam je sistem hijerarhijske zavisnosti koji se ne obazire na etničko-lingvističku pripadnost. Sukobi: križarski ratovi, dinastički ratovi, ratovi medju gradovima- nema nacionalnih ratova. -Nacija je moderni fenomen: Francuska je postojala kao kraljevina i imperija ali ne kao nacija – nacija se uspostalja u XIX st. -Rusija je imperija bazirana u ekspanziji Moskve na račun tatara ruska nacija nastaje u 18st.

  9. -Njemačka- ujedinjenje se zbiva 1871 -Austrija je imperija. Austrija kao nacija nastaje 1919, Anschlussom se utapa u Njemačku 1938 i opet nestaje 1938. -Rimska imperija je bila talijanska ali Italija nije postojala do sredine XIX stoljeća. (postojala je Lombardija, Kraljevina Sicilija, Napulj, Venecijanska imperija, Papska država, Savoj, Piedmont). -Indija je bila hinduistička civilizacija. Velikim dijelom nakon osvajanja dominirana islamskom elitom, zatim pod dominacijom britanske elite, da se onda rascijepi na Indiju i Pakistan, a Pakistan na Pakistan i Bangla Deš)

  10. Prva faza stvaranja modernih nacionalnih drzava -Država (kraljevske kuće) stvaraju nacionalnu svijest, svijest pripadanja naciji na etnički heterogenom postoru. Primjeri: Francuske, Engleske,Španjolske. -Nacionalne granice odražavaju teritorij nad kojem monarh ima kontrolu. Strategije stvaranja lojalnosti su religijsko jedinstvo, stvaranje nacionalne crkve, pa onda i stvaranje ideje o naciji koja zamjenjuje etnički heterogene konglomerate. -Ta integracija je uvijek samo djelomično uspješna i ostaju “komponente” koje su više ili manje integrirane i koje pod odredjenim uslovima teže ka autonomiji.

  11. Primjeri: -Škotska, -Wales, -sjeverna Irska u Velikoj Britaniji. -Baski u Španiji i Francuskoj. -Korzika u Francuskoj. Historijski model stvaranja zapadnih nacija je da država (monarhija) integrira etnički heterogenu populaciju i stvara osječanje pipadnosti državi koja nije samo dinastija nego je i distinktna “nacionalna” grupacija sa vlastitim identitom, povješću.

  12. -Engleska monarhija nastaje kao unija Saxonskih kraljevstva i kasnije je pojačana Normanskim osvajanjima. U etničkom smislu Engleska je zasnovana na etničko-lingvističkoj mješavini Kornvalaca, Saksonaca, Normana, Velšana. Franko-Saxonska integracija stvorila je engleski jezik. -Škotska moderna nacija nastaje kao sinteza Saxona, Kelta i Norvežana -Francuska nastaje kao proširenje utjecaja Kapetanijskih kraljeva (teritorij oko Pariza) u borbi protiv lokalnih elita i regionalnih snaga. Etnička osnova su Bretonci, Normani, Provansalci, Burgundjani, Njemci, Baski, a Francuzi su rezultat Galo-Romanske sinteze.

  13. -Istočna Europa; nacije nastaju u borbi protiv Imperija (Otomanske, Austro-Ugarske) koje nisu uspjele u centralizacijskim namjerama. -Dok je u Zapadnoj Evropi centralizacijska monarhija uspjela poništiti etničke, religijske razlike u Istočnoj Europi se etničke, religijske, lingvističke razlike koriste kao sredstvo borbe protiv imperijalnog centra. -To su borbe protiv opadajucih imperija dok su zapadne monarhije transformirale svoje populacije dok su bile u ekspanzivnoj fazi.

  14. -Ideja nacije se širi u Afriku i Aziju i postaje dio anti-kolonijalne borbe potlačenih “nacija”. -U Azji “nacije” nastaju na reinterpetacijama povijesti imperija, kraljevina i sl. -U Africi se “nacionaliziraju” kolonijalne tvorevine koje sijeku tradicionalne entno-lingvističke granice.

  15. Ideja razlikovanja Zapadnog od istočnog nacionalizma. -Zapadni nacionalizam se javlja kao oblik borbe stvaranja nacije u sadašnjosti bez obzira na prošlost. -Istočni nacionalizam stvaraju snove o budućnosti koji su zasnovani na mitovima prošlosti. -Na zapadu država predhodi naciji. Nacija se dovodi u “sklad” sa državnim granicama. -Izvan Zapada granice nacije i države se ne poklapaju- granice nacije se koriste za potkopavanje postojećih država (imperija)

  16. Razlika Francuska- Njemačka. Razliciti naglasak na “državljanstvu” ili “porijeklu”- “krvi” -U Francuskoj državljanstvo se definira kao teritorijalna zajednica. Bez obzira na etničko porijeklo svi gradjani mogu postati “Francuzi”. -U Njemačkoj državljanstvo je zasnovano na “zajednici porijekla”. -Francuski model je orijentiran prema državi i ima asimilacionističke karakteristike. -Njemački model je “narodno” orijentiran i diferencijalistički (Brubacker: Citizenship and Nationhood in France and Germany)

  17. Kritika nekih gore izloženih ideja diferencijacije zapadnog i istočnog nacionalizma Anthony W.Marx: Faith in Nation. Exclusionary Origins of Nationalism. Oxford University Press 2003. Osnovni argument: nacionalizam nastaje iz potrebe države (vladara) da legitimizira svoju vlast – da opravda svoje vladanje territorijem i ljudima na njemu nečim više nego samo koncentracijom sile u vlastitim rukama. Glavni razlog je kompeticija sa drugim vladarima(državama), Definicija: Nacionalizam je sentiment koji potencijalno vezuje mase i državnu vlast, koje elite mogu potaknuti da bi učvrstile svoju vlast, ali i koji se može okrenuti protiv tih elita.

  18. Inovacije u interpretaciji nastanka “zapadnog” nacionalizma • Zapadni nacionalizam nastaje dva stoljeća prije francuske revolucije tj. on je rezultat apsolutizma= pokušaja vladara da legitimiziraju svoju vlast. 2) Osnovni način legitimizacije je pronalazenje unutrašnjeg neprijatelja. (Vrlo često taj unutrašnji neprijatelj povezan je sa “vanjskim”) Prema tome prije nego sto je nacionalizam dobio “civilni oblik” on je kroz dvije stotine godine zasnovan na isključivanju.

  19. Prije nastanka nacija i nacionalizma osnovni identitet je religijski. Vladari (država) nastoji spojiti religijski identitet sa nacionalnim: Tu postoji dvostrani proces • Religijski identitet država sekularizira • Sama država je pod snaznim religijskim utjecajem (katolicizam u Francuskoj, anti-katolicizam u Engleskoj) Vladari nastoje strasti koje nastaju u religijskom konfliktu pretvoriti u isto tako strastvenu ali unificiranu podršku za ili protiv državne vlasti

  20. Strategija iskljucivanja Unutrasnje podjele vladari potpiruju ili koriste da se prevazidju podjele ili nejedinstvo onih koji predstavljajau “jezgru” nacije. Državne elite u procesu konstituiranja nacije selekcioniraju tko je uključen, koga treba nagradjivati i kroz to osiguravati lojalnost te jezgre- i koga treba isključiti. (To jezgro se može mijenjati s obzirom na prilike) Održavajuci pravne granice i isključujuci internog “drugog” kao zajedničkog neprijatelja, državne elite potiču koheziju i podršku onih koji su uključeni, Nasuprot tvrdnji o unifikaciji svako konstituiranje nacije(U Zapadnoj Europi) zasnivano je na isključivanju i progonu neke manjine. (“drugih”) U tom procesu elite se često naslanjaju na postojeve predrasude (Židovi) i rascjepe.

  21. Prema tom isključivanje sluzi jedinstvo onih koji nisu iskljuceni I koristi se kao sredstvo prvazilazenja podjela koje postoje unutar tog “jezgra” -rasa moze biti korištena kao unifikator preko regionalnih ili etnickih granica -etnicitet može biti korišten da unificira klasne razlike -ali i klasa može biti korištena da ujedini preko etničkih granica -U premodernoj Evropi religijsko isključivanje (posebno unutrašnjih heretika) imalo je ogromnu integrirajuću ulogu

  22. Unutarnjo isključivanje često je povezano sa vanjskim neprijateljem Unutarnja manjina percipira se kao povezana sa vanjskim neprijateljem. Španjolski katolici ujedinjuju se protiv Sjevernoafrickih Maura, Židova, stranih Protestanata (koji ukljucuju buntovne Holandjane) Engleski protestanti ujedinjeni su protiv francuskih katolika. To se prenosi na antagonizam protiv irskih katolika povezan sa stalnim glasinama o njihovoj zavjeri I katoličkog prodora u Englesku kroz “stražnja vrata” – Irske. Prema tome anti-katolicizam je vanjsko(Francuska) i unutrasnje (Irska) “pitanje”.

  23. Zaključci Zapadni nacionalizam nije poceo kao civilni nego kao etnički ili barem kao ekskluzionistički On nije historijski nastao u eri liberalne demokracije nego u periodu apsolutizma kao inicijalno anti-liberalna snaga Početne ne-liberalni ekskluzionizam i ne-tolerancija koje proizvode koheziju stvaraju ranu osnovu na kojoj se mogu izgraditi kasniji liberalni i više inkluzivni poredak, uključujući i parlamentarnu demokraciju. Kasnija povijest jednostavno premjeta nastanak nacionalizma kasnije i previdja njegovu inicijalnu ekskluzivisticku i netolerantnu fazu

  24. Etnicki Teritorijalni Prije- Secesionizam Anti-kolonijalni Nezavisnosti Dijaspore nacionalizam Poslije- Iredentisticki Integracionizam Nezavisnosti Pan-nacionalizam (stvaranje “teritori- jalne nacije”)

More Related