1 / 20

Dostupnost i očuvanje informacija – Što znači pouzdano i dugoročno?

Dostupnost i očuvanje informacija – Što znači pouzdano i dugoročno?. Maja Krtalić i Damir Hasenay. A rhivi, K njižnice, M uzeji Poreč 26.-28. studenog 2008. Dostupnost i očuvanje informacija – što znači pouzdano i dugoročno ?. pouzdano? uvijek dostupno sigurno pohranjeno

aleron
Download Presentation

Dostupnost i očuvanje informacija – Što znači pouzdano i dugoročno?

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Dostupnost i očuvanje informacija –Što znači pouzdano i dugoročno? Maja Krtalić i Damir Hasenay Arhivi, Knjižnice, Muzeji Poreč 26.-28. studenog 2008.

  2. Dostupnost i očuvanje informacija – što znači pouzdano i dugoročno? • pouzdano? • uvijek dostupno • sigurno pohranjeno • upotrebljivo u odnosu na namjenu • ... • dugoročno? • trajno kao vremenska kategorija • otporno na promjene • isplanirano u prostoru i vremenu • ... sigurno upotrebljivo i uvijek trajno isplanirano otporno

  3. sigurno upotrebljivo i uvijek trajno isplanirano otporno PRETPOSTAVKE I PREDUVJETI prirodni – priroda materijala, prirodne zakonitosti; tehnički – tehnologija u službi dostupnosti i očuvanja; legislativni – zakonski okvir djelovanja; društveni – zahtjevi “okoline” za informacijom; organizacijski – operativni pristup dostupnosti i očuvanju; dostupni resursi – ekonomski, ljudski, infrastrukturni...

  4. Dostupnost i očuvanje informacija – ZAŠTITA? • zašto trebamo zaštitu? • što zapravo štitimo? • od koga/čega štitimo? • kako štitimo? • s kojim ciljem i svrhom? • za koga to sve radimo? • tko se sve bavi zaštitom? Pojam ZAŠTITA – teško jednoznačno definirati: ukupnost koraka koji se poduzimaju za dobrobit objekta koji se želi zaštititi

  5. Zaštita Moguće je razmatranje i tumačenje pojma na tri razine: • ‘strateška razina’ – najčešće na nacionalnom i/ili međunarodnom nivou: • osmišljavanje nacionalnih i međunarodnih projekata zaštite; • pokretanje inicijativa u kontekstu zaštite cjelokupnog korpusa nacionalne baštine; • predlaganje, dopuna i korekcije zakonske regulative zaštite; • promicanje i produbljivanje svijesti u stručnoj i široj javnosti o važnosti zaštite u očuvanju (nacionalnog) identiteta; • poticanje i organizacija obrazovanja i edukacije stručnjaka za zaštitu; • osnivanje stručnih tijela i povjerenstava na nacionalnoj i međunarodnoj razini koja će koordinirati aktivnosti vezane za zaštitu...

  6. Zaštita • ‘tehnička razina’ – stručno-znanstvena problematika vezana za specifičnosti materijala, čimbenike koji ih ugrožavaju kao i tehničke metode i postupci: • istraživanja specifičnosti i sastava pojedinih materijala raznim kemijskim, fizikalnim i mehaničkim metodama i postupcima; • primjena konzervatorskih načela i tehnika na zaštitu materijala kao nositelja informacija kao i razvoj i primjena novih metoda za zaštitu materijala; • multidisciplinarna (prirodoslovna, povijesna, tehnička, sociološka...) istraživanja konteksta u kojem su nastajali pojedini objekti; • tehničke metode i postupci zaštite informacija u digitalnom obliku; • istraživanja interakcija raznovrsnih čimbenika (mikroklimatskih, kemijskih, bioloških i sl.) i materijala...

  7. Zaštita • ‘operativna razina’ – pitanja s kojima se gotovo svakodnevno susreću informacijski stručnjaci i druge stručne osobe koje skrbe o prikupljanju, čuvanju, pohrani i organizaciji informacija: • specifična pitanja pohrane, kontrola i regulacija mikroklimatskih uvjeta, standardi za pohranu i prenošenje; • rad s korisnicima; • provođenje zakonske i stručne regulative na poslovima zaštite, sigurnosna pitanja, npr. protupožarna, protuprovalna i sl. zaštita; • organizacija poslovanja u pravnom i financijskom okviru rada ustanove; • kriteriji za vrednovanje, procjenu i odabir pojedinih objekata za upućivanje na neku drugu razinu zaštite...

  8. Interakcija, ispreplitanje... ‘strateška razina’ ‘tehnička razina’ ‘operativna razina’

  9. Sustavan pristup... definiranje • svrhe i cilja primjene zaštite; • najučinkovitije razine zaštite te suodnosa s ostalim razinama; • okvira u kojima su mjere provedive; • koncepta zaštite; • kriterija selekcije, vrednovanja i užeg odabira; • najprimjerenijeg pristupa i metode; • posljedica koje proizlaze iz primijenjene zaštite...

  10. Od kuda krenuti?Politika zaštite – engl. preservation policy Što je potrebno znati prije? – odgovore na sljedeća pitanja: • Što je politika zaštite i zašto je ona potrebna? Plan djelovanja u svrhu očuvanja građe. politika vs. strategija – engl. policy vs. strategy • politika odgovara na pitanje što, zašto i na koliko dugo štititi • strategija odgovara na pitanje kako zaštititi i kojim redom politika → strategija → program → ... projekt? • Što treba uzeti u obzir kada se izrađuje politika zaštite? svrha institucije, priroda zbirke (formati, materijali), ostale aktivnosti institucije, suradnja...

  11. Od kuda krenuti?Politika zaštite – engl. preservation policy Što je potrebno znati prije? – odgovore na sljedeća pitanja: • Koji elementi knjižničnog poslovanja utječu na politiku zaštite? nabava, čuvanje, pohrana, pristup, korištenje, sigurnost... • Koji su resursi potrebni za provođenje politike zaštite? financijski, ljudski (osvješćivanje, obrazovanje i usavršavanje)...

  12. Sa stanovišta zaštite...Opći kriteriji vrednovanja, selekcije i užeg odabira što je prioritet? – ono najvrjednije? vrednovanje? – potrebe korisnika, sadržajno, materijalno, estetsko, jedinstvenost, starost, rijetkost... selekcija i uži odabir? – pored vrednovanja koje usmjerava ovaj korak bitna je još i trenutna ugroženost objekta - nutarnji (intrinzički) i vanjski čimbenici

  13. Dostupnost i dugoročno očuvanje digitalnih sadržaja Odabir i digitalna zaštita... Digitalna zaštita – često se promatra kao «proces planiranja, rasporeda izvora te primjene metoda i tehnika zaštite potrebnih da se osigura da digitalna informacija trajne vrijednosti ostane dostupna i uporabljiva» Odabir i digitalna zaštita ključno pitanje – vrijede li prethodno navedeni opći kriteriji vrednovanja, selekcije i užeg odabira? u svakom slučaju ne vrijede svi sa stanovišta dugoročnosti i pouzdanosti iako pomalo nebitni kao opći kriterij vrlo su važan čimbenik materijali kao nositelji informacija

  14. Dugoročno i pouzdano – svojstva materijala dugoročno i pouzdano vs. papir vs. ostali materijali PAPIR osnovna struktura • vlakna/punilo/ljepilo – fizikalno i mehanički vrlo stabilna struktura, kemijski (vrlo) nestabilno

  15. Dugoročno i pouzdano – svojstva materijala dugoročno i pouzdano vs. papir vs. ostali materijali MEDIJI ZA POHRANU DIGITALNIH INFORMACIJA • optički i magnetni mediji - kompozitne (složene) materijalne strukture relativno nestabilnih svojstava – kemijska, fizikalna i mehanička (ne)stabilnost

  16. Dugoročno i pouzdano – svojstva materijala znanost o materijalima i zaštita engl. material science vs. preservation PAPIR struktura je izvrsnih svojstava – iznaći pristup i metodu zaštite koja ju zadržava, ne poboljšava za dugoročno i pouzdano očuvanje MEDIJI ZA POHRANU DIGITALNIH INFORMACIJA složena struktura koja pored toga što kao materijal nosi informaciju za dugoročno i pouzdano očuvanje nužno ovisi o stabilnosti procesa pohrane i pristupa informacijama (fizikalno-(elektro)kemijski procesi koji imaju kinetiku i mehanizam odvijanja) stara znanja – novi pogled dostupnost i dugoročno očuvanje digitalnih sadržaja - u pogledu razvoja znanosti o materijalima i njenog doprinosa ovoj problematici čini se da ne treba očekivati ključno rješenje s te strane već valja iznaći udio utjecaja novih materijala u definiranju učinkovitih koncepata zaštite digitalnih sadržaja

  17. Koncepti? – digitalizacija? – zaštita? ZAŠTITA koncept zaštite izvornika koncept zaštite sadržaja migriranje sadržaja pristup korektivne zaštite pristup preventivne zaštite pristuppreformatiranje metode: mikrofilmiranje i digitalizacija metode: predviđanje i sprečavanje štetnih utjecaja uz osiguranje optimalnih uvjeta metode: restauracija i konzervacija tehnike tehnike tehnike postupci postupci postupci

  18. Koncepti? – digitalizacija? – zaštita? ZAŠTITA koncept zaštite sadržaja pristuppreformatiranje novi koncept: digitalna zaštita koncept: zaštite “izvornika” metode: mikrofilmiranje i digitalizacija metode tehnike tehnike postupci postupci

  19. Povratak sustavnom pristupu... Promatramo li digitalizaciju u zaštiti kao metodu (možemo li drugačije?) i novi koncept zaštite koji iz nje proizlazi, uočljivo je da sustavan pristup neminovno uključuje jasno definiranje: • svrhe i cilja primjene zaštite; • najučinkovitije razine zaštite te suodnosa s ostalim razinama; • okvira u kojima su mjere provedive; • koncepta zaštite; • kriterija selekcije, vrednovanja i užeg odabira; • najprimjerenijeg pristupa i metode; • posljedica koje proizlaze iz primijenjene zaštite... Imamo li odgovore na ova pitanja?

  20. Zaključno... • jasno definirati što želimo da bude dostupno pouzdano i dugoročno; • problematiku koordinirano i sustavno rješavati na svim razinama (strateški, tehnički i operativno); • u što većoj mjeri iskoristiti sve raspoložive resurse te ih nužno nadograđivati – ekonomski, edukacijski, znanstveno, infrastrukturno... • obzirom da su poslovi vezani za zaštitu nužni, a često i ključni u poslovanju informacijskih ustanova, u svrhu učinkovitih rezultata poduzimanih aktivnosti valja jasno i što preciznije odgovoriti na pitanje: jesmo li sve poduzeli da jasno definiramo cilj i svrhu poduzetih aktivnosti? mkrtalic@ffos.hrdhasenay@ffos.hr

More Related