sustav otpadnih voda
Download
Skip this Video
Download Presentation
SUSTAV OTPADNIH VODA

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 18

SUSTAV OTPADNIH VODA - PowerPoint PPT Presentation


  • 301 Views
  • Uploaded on

TEHNIČKI FAKULTET Sveučilišta u Rijeci. SUSTAV OTPADNIH VODA. Brodski sustavi, Dio 10. Sustav otpadnih voda. Otpadnom vodom smatra se voda koja se skuplja na palubama, u praonicama, sanitarnim i ostalim prostorima gdje postoje uvjeti za njeno skupljanje.

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about 'SUSTAV OTPADNIH VODA' - airell


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
sustav otpadnih voda
TEHNIČKI FAKULTET

Sveučilišta u Rijeci

SUSTAV OTPADNIH VODA

Brodski sustavi, Dio 10.

slide2
Sustav otpadnih voda
  • Otpadnom vodom smatra se voda koja se skuplja na palubama, u praonicama, sanitarnim i ostalim prostorima gdje postoje uvjeti za njeno skupljanje.
  • Otpadne vode iz zatvorenih prostorija mogu se skupljati i pod nagibom spuštati od palube do palube i zatim voditi na ispust izvan broda.
  • Odljevi iz skladišta ili platforma u strojarnici odvode se u najbliže kaljužne zdence, odakle se pumpaju kaljužnim pumpama.
  • Na palubi tankera na kojoj se ukrcava i iskrcava tekući teret, može se stvarati otpadna voda i u obliku emulzije ulja i vode. Ovakva se mješavina mora sakupljati u posebne zdence na samoj palubi i odatle je spuštati u slop tankove gdje se ulje odjeljuje od vode.
  • Otpadne vode iz umivaonika, kupaonica, praonica rublja, kuhinja i sl., čine posebnu vrstu otpadnih voda koje sadrže razne nečistoće i organske tvari. Ove otpadne vode nazivamo - SIVE OTPADNE VODE.
  • Sive otpadne vode mogu se sakupljati u poseban tank iz kojeg se mogu predati na kopno ili izvan teritorijalnih voda pojedinih zemalja ispuštati u more.
slide3
Vode iz pisoara, zahodskih školjki, umivaonika i kada iz medicinskih prostorija te izljevi iz prostorija u kojima se nalaze životinje su posebna vrsta otpadnih voda i nazivaju se CRNE OTPADNE VODE.
  • Crne otpadne vode se nakon sakupljanja spuštaju slobodnim padom do uređaja za obradu fekalija, odakle se nakon obrade mogu pumpom izbaciti izvan broda.
  • Isto tako, crne otpadne vode mogu se sakupljati zajedno sa sivim otpadnim vodama u poseban tank iz kojega se mogu predati na kopno ili ispuštati u more izvan teritorijalnih voda.
  • Sustav otpadnih voda podliježe propisima klasifikacijskih zavoda i međunarodnim propisima o sprječavanju onečišćenja mora.
  • U praksi postoji više načina odvodnje, a dva koja prevladavaju na brodovima jesu:
    • klasična odvodnja - kad se nagibom cjevovoda osigurava tečenje otpadne vode prema sabirnom mjestu
    • odvodnja cjevovodom pod vakuumom – način odvodnje kod kojeg, ispred sabirnog mjesta, postoji generator vakuuma pa stvorena razlika tlaka izaziva strujanje sadržaja u cjevovodu prema mjestu sabiranja.
slide4
Klasični način odvodnje
  • Ovaj je način odvodnje stariji i rašireniji. Sadržaj zahodske školjke ili drugog sanitarnog uređaja-potrošača teče slobodnim padom do centralnog sabirališta.
  • Voda je istovremeno i radni medij koji nosi gušći materijal kroz cjevovod. Takav način odvodnje je jednostavan, ali je za njegov ispravan rad potrebno poštivati određene uvjete.
  • Na horizontalnim pravcima, klasični cjevovod mora biti projektiran s umjerenim i konstantnim padom. Centralno sabiralište mora biti ispod najnižeg sanitarnog čvora.
  • Primjena klasičnog sustava odvodnje na brodu više je ograničena ponašanjem samoga broda. Na brodu koji plovi na visokom moru problem je održati potrebni nagib cjevovoda.
  • Zato na brodu treba projektirati što kraće horizontalne dijelove cjevovoda, a više vertikalnih linija kroz visinu nadgrađa.
  • Kod brodova s dugim nadgrađem i razvučenim potrošačima, ugradnja takvog cjevovoda moguća je samo uz uvjet da postoji više sabirnih mjesta duž broda.
slide5
Klasični način odvodnje
  • Sanitarna oprema za klasične cjevovode je jednostavna, a promjeri klasičnih cjevovoda na trgovačkim brodovima su DN100 - DN150.
  • Za ispravno funkcioniranje, klasični cjevovod treba opskrbiti sustavom odzračnika koji su paralelni cjevovod.
  • Najveći nedostatak klasičnih cjevovoda u brodskim uvjetima je relativno velika količina vode koja se troši i bez koje sustav ne bi funkcionirao.
  • Čišćenje klasičnog cjevovoda nije zahtjevno. Jednostavno se mehaničkim sredstvima probiju čepovi i razmrve naslage na stjenkama cijevi, a potom isperu mlazom vode pod tlakom.
slide6
Odvodnja cjevovodom pod vakuumom
  • Drugi način odvodnje je da je cijeli cjevovod pod vakuumom.
  • Generator vakuuma je kod sabirnog mjesta pa je strujanje kroz cjevovod izazvano razlikom tlakova na sanitarnom uređaju i kod generatora vakuuma.
  • Projektiranje vakuumskih cjevovoda je slobodnije od klasičnih načina odvodnje.
  • Potrošači mogu biti postavljeni iznad i ispod horizontalne linije cjevovoda na koji se spajaju, a mjesto prikupljanja ne mora biti najniža kota sustava.
  • Nazivni promjeri vakuumskih cjevovoda su DN50 - DN65.
  • Vakuumski sustav troši manje vode za ispiranje zahodskih školjki. Međutim, za rad vakuumskog sustava potrebna je dodatna oprema, generator vakuuma, upravljani ventili na potrošačima, a i horizontalne linije cjevovoda imaju posebnosti.
  • Zbog vakuuma koji vlada u cjevovodu izraženo je isparivanje vode uz izlučivanje krutina te stvaranja naslaga na stjenkama cjevovoda. Te naslage se čiste uz primjenu kemikalija.
slide7
Odvodnja cjevovodom pod vakuumom
  • Vakuum se u ispusnom cjevovodu održava s pomoću posebnih pumpi ili ejektora.
  • Razina vakuuma (podtlaka) potrebnog da sustav radi zadovoljavajuće ovisi o traženim uvjetima rada. Pokazalo se da je podtlak od 0,5 do 0,6 bar dovoljan u širim uvjetima rada ovakvog sustava.
  • Ugrađeni presostat regulira rad pumpe za vakuum ili sisaljke za rad ejektora.
  • Budući da se kod ovog sustava fekalne i otpadne vode pokreću zrakom, potrebna količina vode za ispiranje je daleko manja od količine potrebne kod gravitacijskog sustava.
  • Vodaustvari služi za pranje zahodske školjke i za održavanje zdenca vode u školjci.
  • Sabirni tank kao i uređaj za pročišćavanje otpadnih sanitarnih voda su daleko manji, jer je količina nadolazeće fekalne vode manja.
slide8
Usporedba klasičnog načina odvodnje i odvodnje
  • cjevovodom pod vakuumom
  • Klasičnim načinom odvodnje potrošit će se više vode. Ta razlika ide na teret smanjenja korisne nosivosti.
  • Razliku potrošene vode u klasičnom sustavu treba kupiti ili proizvesti evaporacijom morske vode
  • U klasičnom sustavu treba potrošiti više energije za pročišćavanje otpadne vode
  • Klasični cjevovod ima veću masu
  • Izrada vakuumskog cjevovoda je skuplja od klasičnog
  • Za rad vakuumskog cjevovoda troši se energija
  • Vakuumski cjevovod ima opremu koja se troši u radu i treba je održavati
slide9
U cilju sprječavanja onečišćenja morske vode od sanitarnih otpadnih voda (posebno fekalnih), brodovi trebaju imati jedan od sljedećih uređaja :
    • uređaj za biološko pročišćavanje fekalnih otpadnih voda, koji može po potrebi imati sabirni tank, koji udovoljava radnim zahtjevima;
    • uređaj za usitnjavanje i dezinfekciju fekalnih otpadnih voda, sa sabirnim tankom za kasnije ispuštanje u more u određenim dopuštenim područjima;
    • sabirne tankove za kasnije pražnjenje sanitarnih otpadnih voda u kopnene ili ploveće uređaje za prihvat, ili ispuštanje u more u određenim odobrenim područjima.
  • Zapremnina sabirnog tanka treba biti u skladu s pravilima klasifikacijskih zavoda, uzevši u obzir vrst broda, broj ljudi na brodu, vrijeme korištenja tanka i druge čimbenike.
  • Sustav sanitarnih otpadnih voda treba biti tako izveden da ne postoji mogućnost nekontroliranog ispuštanja u more.
slide10
Zapremnina sabirnog tanka može se odrediti prema sljedećem izrazu:

V = f ∙ n ∙ q ∙ t [dm3]

(1)

gdje je:

f - koeficijent uvjeta korištenja, a iznosi:

= 1 za brodove neograničenog i ograničenog područja plovidbe, akoputovanje traje dulje od 8 sati;

= 0,3 - 0,5 za putničke brodove, ako putovanje traje 2 do 4 sata;

= 0,1 za putničke brodove ako putovanje traje do 2 sata;

n - broj ljudi;

q - količina otpadnih voda (u litrama) po jednom čovjeku na brodu, na dan;

t - vrijeme boravka broda u luci i/ili u području gdje je ispuštanje zabranjeno, a iznosi:

= 3 - 5 dana za tankere neograničenog područja plovidbe;

= 3 - 10 dana za brodove neograničenog područja plovidbe;

= 3 dana za ostale brodove;

= 2 dana za brodove koji imaju uređaje za biološko pročišćavanje fekalnih voda.

slide11
Pravila klasifikacijskih zavoda mogu odrediti strukturu, konstrukciju i način smještaja sabirnog tanka, kao i način signalizacije razine u tanku.
  • Pravila klasifikacijskih zavoda mogu odrediti hidraulički kapacitet uređaja zabiološko pročišćavanje fekalnih otpadnih voda, po izrazu (također, u skladu s istim pravilima, koja donosi Hrvatski registar brodova):

Q = n ∙ q[lit/dan]

(2)

gdje su n i q kao u izrazu (1).

  • Ako uređaj za biološko pročišćavanje fekalnih voda, kao dezinfekcijsko sredstvokoristi klor, sadržaj slobodnog klora u vodi koja se ispušta u more ne smije biti veći od 5 mg/lit.
  • Približne količine akumuliranih sanitarnih otpadnih voda mogu se proračunati prema sljedećoj tablici (količine sanitarnih otpadnih voda u litrama/osoba/dan):
  • Ako je na brodu primjenjen vakuumski sustav, količina fekalija (crnih voda) padne na oko 5 lit/osoba/dan.
slide14
Uređaj za biokemijsko pročišćavanje otpadnih voda na brodu
  • Na sljedećoj slici prikazanje uređaj za za biokemijsko pročišćavanje fekalija.
  • Uređaj je samostalnajedinica u kojoj se fekalije neutraliziraju prije ispuštanja izvan broda.
  • Sastoji se od tanka podijeljenog na četiri prostora:
    • primarni prostor za sakupljanje fekalija;
    • prostor za prozračivanje;
    • prostor za odjeljivanje;
    • prostor za obradbu.
  • U primarnom se dijelu fekalije sakupljaju preko izljevnih cijevi, odakle se prelijevaju u slijedeći prostor za prozračivanje.
  • U prostoru za prozračivanje fekalije se rastvaraju s pomoću bakterija koje dolaze s fekalijama, u prisutnosti kisika.Prostor je opremljen sapnicom, koja je postavljena na način da uvodi atmosferski zrak u tekućinu. Tekućina se prebacuje s pomoću cirkulacijske sisaljke, koja ima usis na dnu prostora odjeljivanja ili čišćenja.
  • Ugljični dioksid kojeg ispuštaju fekalije prolazeći kroz taj prostor, zajedno s viškom zraka, ispušta se u atmosferu kroz odušak na pokrovu tanka.
slide15
Prostor za čišćenje ili odjeljivanje služi da se fekalije umire i istalože.
  • Iz tog prostora, istaložena masa se vraća cirkulacijskom sisaljkom u prostor za prozračivanje.
  • Tekućina se prelijeva iz prostora za odjeljivanje u prostor za obradu i obrađuje se otopinom kalcijevog hipoklorita iz hipoklorinatora, te izbacuje pumpom izvan broda. Radom te pumpe upravlja se preko prekidača s plovkom za visoku i nisku razinu.
  • Kada prekidač za nisku razinu zaustavi rad pumpe, istodobno se otvara magnetski ventil preko kojeg se dovodi voda u kutiju hipoklorinatora iz koje otopina kalcijevog hipoklorita prelazi u prostor za obradu.
  • Nakon određenog vremena zatvara se magnetski ventil. Otopina koja prelazi u prostor za obradu dovoljna je za obraduukupne količine tekućine koja se nalazi u prostoru do visoke razine.
slide17
Odljevne cijevi na palubi i unutar prostorija moraju imati ulijevne otvore s metalnom rešetkom, nazvane odlijevkama. One mogu biti obične ili sa sifonom, da se spriječi izlaz plinova ili neugodnog mirisa.

1 - Palubna odlijevka za

čeličnu palubu

2 - Palubna odlijevka za čeličnu palubu obloženu drvom

3 - Palubna odlijevka u sanitarnim prostorima sa sifonom

slide18
Odljevi otpadnih voda na boku broda trebaju imati nepovratnu klapnu, koju otvara odlazeća voda, a zatvara zapljuskivanje morske vode izvana.

Nepovratna klapna na boku broda

ad