Analiza sadržaja

1. Analiza sadržaja FKKS, 12.11. 2013. Dr sc. Edina Bećirević

2. Šta je to analiza sadržaja? • U širem smislu, to je metod istraživanja i analiziranja tekstualnih materijala. • Po svojoj opredijeljenosti, metoda analize sadržaja usmjerena je na očigledni sadržaj; međutim, u analizi se može obratiti pažnja i na kauzalitete. • Najčešće se vezuje za medije, međutim ima širu upotrebu u nauci

3. Ograničena upotreba • Analiza sadržaja ima ograničen domet jer analizira sadržaj komunikacije koji ne mora uvijek biti refleksija stvarnosti. • Savremeni trendovi u metodologiji zahtijevaju da se ova metoda usmjeri na posmatranje i analizu procesa, latentnih struktura i faktora nastajanja nekog fenomena. • Ovo je zahtjev da analiza sadržaja dobije dinamičku dimenziju.

4. Dinamička dimenzija • Smišljenim komparativnim ispitivanjima • Posmatranjem manjih segmenata vremena na većem prostoru • Istraživanjem konteksta materijala koji se analiziraju

5. Cilj analize sadržaja • Deskripcija određenih sadržaja • Klasifikacija sadržaja • Eksplikacija sadržaja • U svakoj od pomenutih faza sadržaj se kontekstualizira i pokušava se proniknuti u njegovo značenje i smisao • Pri tom se posmatra namjera onih koji ga proizvode, kao i ciljevi koje autori tih tekstova mogu imati u odnosu na čitaoce

6. Cilj analize sadržaja • Kvalitativna analiza sadržaja u bliskoj je vezi sa hermeneutikom i semantikom • Pronalaženje značenja, odnosno tumačenje značenja • Tokom Prvog svjetskog rata razvija se kvalitativna dimenzija analize sadržaja: proučavanje propagande. • Drugi svjetski rat, kvalitativna dimenzija se proširuje na analizu ratnih ciljeva, strateških opredjeljenja-skrivenih poruka

7. Tri područja primjene-nakon 60tih godina • Razvoj različitih tehnika, preispitivanje dalje mogućnosti primjene na različitim područjima nauka i svakodnevnih komunikacija • Proučavanje općih i specijalnih komunikacija kroz masovne medije i druge izvore—traženje latentnih sadržaja u porukama • Lingvistička istraživanja, preciziranje jezika i izraza-semantičke studije

8. Kvalitativna (simbolička) određenja • Berelson-fokus na očiglednom, manifestnom • Lazasfeld- iza očitovanog stoji skriveni, latentni kontekst koji nije vidljiv • O latentnom možemo zaključivati i na osnovu očitovanih sadržaja

9. Vrste analize sadržaja ( prema predmetu) • Medijski sadržaji (naslovi u novinama, saržaji televizijskih i radijskih emisija) • Sadržaji dokumenata • Zvučni (izjave, radio drame, dokumentarni zapisi) • Slikovni (fotografije, plakati)

10. Podjela prema istraživačkom postupku • Čisto kvantitativna • Čisto kvalitativna • Mješovita analiza (koja kombinira dva pristupa)

11. Osnovna jedinica analize • Riječ • Razne vrste imagea • Video sekvenca • Složeni misaoni sadržaji (pojmovi, teme, kategorije) • Atribut ( u logičkom ne gramatičkom smislu)

12. Korištenje riječi kao jedinica analize • Učestalost korištenja određenih riječi nije valjan indikator za izvođenje opštih zaključaka o vrijednosnom usmjerenju teksta. • Primjer (medijski napisi u vrijeme komunizma—demokratija, sloboda, ravnopravnost bile su najčešće riječi koje su se koristile s obje strane gvozdene zavjese)

13. Problem sa upotrebom riječi u analizi • Neke riječi imaju višestruka značenja; recimo riječ pravo-znači i pravac i sistem normi, nešto što je tačno, kao i nešto što nekom pripada po zakonu. • Sličan je i problem sinonima—nekad se za jedan pojam koriste različite riječi što može otežati analizu

14. Kvalitativna dimenzija • U kombinaciji sa kvantitativnom, to je pridavanje značenja već izdvojenom, razvrstanom i prebrojanom materijalu • Recimi brojanje pojavljivanja uloga žena u medijima (uloge u kojima se žene spominju: majke, sestre, supruge, djevojke, pripadnice određenih profesija) • Taj materijal već daje osnov za zaključke koji su kvalitativne prirode.

15. Atributi • Sljedeći korak bilo bi identificiranje atributa koje se dodjeljuju uz žene (vrijedne, ponizne, brižne, arogantne...?) • To su kvalitativni sudovi koji su zasnovani na kvantitativnoj metodologiji (prebrojavanjem)

16. Čista kvalitativna analiza • Odlikuje se holističkim pristupom • Intenzivnije posmatranje • Razumjevanje značenja pojedinačnih pojava u kontekstu • Čisto kvalitativna matodologija je ona analiza sadržaja koja na medijske sadržaje i sadržaje dokumenata primjenjuje logiku i metodologiju posmatranja

17. Uloga istraživača Kreće se po tekstualnom /slikovnom/ ili zvučnom zapisu kao posmatrač kroz događaje, procese, otvoren za inpute, pažljiv i sistematičan. Bilježi svoja zapažanja i na kraju ih proučava Tokom istraživanja prepoznaje obrasce mišljenja, osjećanja i ponašanja koji se iz tog materijala prepoznaju

18. Proces analize • Istraživač se fokusira na složene pojmove i značenjske strukture i nastoji da ih identifikuje i opiše u istraživanom materijalu.

19. Predstave žena u štampi. • Izdvoje se napisi koji na bilo koji način tretiraju žene • Identificiraju se tipovi slike o ženama: npr. samosvjesna žena; poslovna žena; fizička pojava- seksualni objekat; žena žrtva; koje još tipove predstava o ženama možemo navesti?

20. Dtaljan opis • Rekonstrukcija sistema vrijednosti koji stoji iza onoga što je opisano (recimo iza svakog od pomenutih tipova slike o ženama) • U daljnoj analizi se nalazi dovode u vezu sa izvorom podataka-recimo sa novinama i uređivačkom politikom, društvenom ulogom • Nalazi se mogu tumačiti i sa stanovišta tipičnog profila čitalaca-podilaženje publici

21. Nacrt istraživanja za analizu sadržaja • Opis problema • Opisuje se naučna i društvena nedoumica koju treba riješiti i koja podstiče na istraživanje • Npr. na našem primjeru: Koliko su stereotipi o ženama ukorijenjeni u medijskim sadržajima?

22. Nacrt istraživanja • Koji su ciljevi istraživanja? • Da li će se pojava razmatrati u vremenskom ili historijskom kontekstu? • Da li ćemo uvesti komparativnu analizu?

23. Određivanje predmeta istraživanja • Što bliže odrediti populaciju koja se istraživanjem obuhvata • Istraživanje odrediti prostorno i vremenski • Određivanje preciznih semantičkih jedinica ( na našem primjeru to bi bili pojedini kompleksni tipovi slike o ženama)

24. Pripremljeno prema • Berelson, B. Content Analysis in Communication Research. New York: Free Press, 1952 • Stojak, R. Metoda analize sadržaja. Tuzla: Grafičar, 1990.