“MLADI MOZGOVI” UTJECAJ EMOCIJA NA RAZVOJ DEPRESIJE ŽELJKO KLJUČEVIĆ, DR MED

1. “MLADI MOZGOVI” UTJECAJ EMOCIJA NA RAZVOJ DEPRESIJE ŽELJKO KLJUČEVIĆ, DR MED SPECIJALISTA PSIHIJATAR SPLIT 10.10.2013.

2. SZO (WHO) mentalno zdravlje definira kao stanje dobrobiti u kojem svaki čovjek shvaća svoj potencijal i može se nositi s normalnim životnim stresovima, raditi produktivno i plodonosno te može doprinositi svojoj zajednici.

3. Procjenjuje se da ¼ stanovnika našeg planeta tijekom svog života pati od najmanje jednog psihičkog poremećaja, a predviđa se da će do 2020. godine depresija postati vodeća na listi nezaraznih bolesti.

4. ŠTO SU TO ZAPRAVO OSJEĆAJI? • Nekad se smatralo da su svi osjećaji smješteni u srcu pa je i danas „srce“ ostalo simbol za osjećaje. • Kako se čini osjećaji „putuju“ cijelim tijelom, osjećamo ih posvuda jer se događaju promjene u radu pojedinih unutarnjih organa, mijenjajući njihovu funkciju. • Javlja se snažnije disanje i lupanje srca, ubrzava ili usporava rad probavnih organa i žlijezda, napetost mišića. • Ponekad na tom putu znaju zastati, zadržati se duže, tad zbog osjećaja možemo imati različite tjelesne tegobe, teškoće ili oboljenja.

5. ŠTO SU TO ZAPRAVO OSJEĆAJI? • Možda ih najbolje možemo opisati kao stanja pobuđenosti nastala kao reakcija na neki unutarnji ili vanjski podražaj. • Izražavaju se kroz ponašanja, tjelesne promjene i subjektivni doživljaj, stoga utječu na pažnju, budnost, pamćenje i mišljenje. • Što neku situaciju opažamo značajnijom, to ćemo i snažnije osjećati! • Svaki osjećaj ima svoju svrhu, jer nas priprema za prilagodbu.

6. ŠTO SU TO ZAPRAVO OSJEĆAJI? • Nema dobrih i loših osjećaja, već ugodnih i neugodnih, jedni i drugi su nam važni i potrebni. • Neugodne osjećaje je važno prepoznati, razumjeti što nam poručuju i naučiti kako se možemo nositi s njima. • Osjećaji mogu biti slabi, blagi ili snažni. Neki osjećaji traju trenutak, neki mnogo duže. • Većina se nastoji ponašati tako da dožive ugodne, a izbjegnu situacije u kojima bi mogli doživjeti one neugodne osjećaje. • Svi osjećaji koji se javljaju i nastaju tijekom ljudskog života, su ugodni ili neugodni, normalni su i prirodni ljudski osjećaji kojih se ne treba bojati.

7. ŠTO SU TO ZAPRAVO OSJEĆAJI? • Danas se vrlo zavodljivo reklamira i precjenjuje važnost ugodnih osjećaja. • Stvara se slika kako je normalno samo se ugodno osjećati, što podržava iluziju mogućnosti postizanja potpunog zadovoljstva. • Zaboravlja se koliko su važni neugodni osjećaji, ne samo u svakodnevnom životu, već za izgradnju osobnosti mlade osobe. • Na tržištu se nude legalna i ilegalna sredstva za neutraliziranje, smanjivanje neugodnih i izazivanje ugodnih stanja.

8. ŠTO SU TO ZAPRAVO OSJEĆAJI? • Prikrivanje, potiskivanje ili izoliranje osjećaja od drugih i od samog sebe, može izazvati prazninu. • Prazninu mnogi pokušavaju ispuniti duhanom, hranom, alkoholom, shoppingom, seksom, računalnim igrama i kockanjem. • Povećana potraga za uzbuđenjem zauzima mjesto osjećajima bliskosti i topline, vodi nas u začarani krug rizičnih ponašanja koja mogu prerasti u poremećaj!

9. ŠTO SU TO ZAPRAVO OSJEĆAJI? • Ako osjećaji tuge, straha, zabrinutosti, ljutnje ili njima slični, neugodni osjećaji, traju duže vrijeme i ostanu prikriveni, „zakopani“ , mogu se produbiti i postati teret. • Ukoliko se potpuno prepustimo tužnim mislima koje se najčešće vrte u krug (jedna tužna misao povlači drugu) iz tog začaranog kruga ne možemo izaći, ma koliko se trudili, govorimo o emocionalnim poteškoćama ili jednostavnije rečeno, osoba pati. • Ako to stanje patnje potraje dulje, nazivamo ga depresijom.

10. ŠTO JE DEPRESIJA? • Važno je razlikovati depresivno raspoloženje, koje svi ponekad imamo, od depresivnog sindroma i depresivnog poremećaja. • Depresivni sindrom je kombinacija nekih simptoma depresije i ima ga manji broj ljudi (npr. iritabilnost, tužan izraz lica, povlačenje iz društva drugih, smanjenje teka, problemi sa spavanjem i dr.). • O poremećaju se radi kada depresivni simptomi imaju negativne posljedice na svakodnevno funkcioniranje čovjeka kao što je učenje, rad, društveni život, funkcioniranje u obitelji...

11. POJAVNOST DEPRESIJE KOD DJECE I MLADIH • Do početka dvadesetog stoljeća smatralo se da se depresije ne mogu javiti kod djece. • Danas je poznato da i djeca mogu patiti od depresije, a prema istraživanjima diljem svijeta, sve češće javlja se kod djece u sve ranijoj dobi.

12. KORIJENI DEPRESIJEOtkud toliko depresije i to u sve mlađoj dobi? • odgoj – u obitelji, u školi, u društvu uopće • Stav suvremenog društva koje pokušava ukinuti "loše" osjećaje kao što su tuga, tjeskoba ili srdžba • Takvi nas osjećaji pokreću na promjenu situacije u kojoj se "loše" osjećamo • Dijete koje se suočava s neuspjehom doživljava neugodne osjećaje kao što su ljutnja, tuga, tjeskoba.. • Situacija neuspjeha može se riješiti samo na dva načina – ili odustajanjem ili ulaganjem većeg napora .

13. RIZIČNI ČIMBENICI • "težak"temperament (tendencija povlačenja, slabo prilagođavanje, • neugodne emocije, • nisko samopoštovanje, • problemi u odnosu s roditeljima, • psihološki problemi u obitelji, • smrt drage osobe, • gubici doma ili prijatelja, • neuspjeh u školi, • zlostavljanje, .

14. ZAŠTITNI ČIMBENICI • roditeljska briga za dijete, • djetetovo vjerovanje u vlastitu kompetenciju, • vjera i religioznost, • socijalne vještine, • efikasne strategije suočavanja sa stresom, • ugodne emocije, .

15. ZNACI DEPRESIJE KOD DJECE I MLADIH • Promjene teka s vidljivim (nenamjernim) padom ili povećanjem tjelesne težine. • Promjene u navikama spavanja (smetnje uspavljivanja, buđenje noću, rano buđenje ujutro ili prekomjerno spavanje). • Gubitak zanimanja za omiljene aktivnosti. • Gubitak snage, iscrpljenost, osjećaj "sagorijevanja". • Neopravdani osjećaji krivnje. • Nesposobnost koncentracije i donošenja odluka. • Osjećaji beznađa i bespomoćnosti. • Misli o smrti i samoubojstvu koje se vraćaju, • Čežnja za smrću i pokušaji samoubojstva. .

16. PRVI KORAKA KOJI TREBAJU PODUZETI ODRASLE OSOBE • Saslušati dijete ili adolescenta • Potaknuti dijete podijeliti svoje osjećaje • Mnogi mladi skloni samoubojstvu na neki način traže pomoć. • Dijete treba osjetiti da postoji nada, da će ga ljudi saslušati, da će se stvari poboljšati, da može savladati svoje probleme. .

17. ŠTO SAVJETOVATI RODITELJIMA • Govorite, postavljajte pitanja i budite voljni doista slušati. • Nemojte zanemarivati djetetove probleme i smatrati ih nevažnim. • Roditelji i nastavnici ne smiju nikada ignorirati niti se šaliti na račun adolescentovih briga, naročito ako njemu izgledaju jako važne i čine ga nesretnim. • Budite pošteni. Ako ste zabrinuti, recite mu! • Samim pitanjem nećete zapaliti iskru misli o samoubojstvu. .

18. ŠTO SAVJETOVATI RODITELJIMA • Izrecite svoje osjećaje. • Pokažite adolescentu da nije sam. • Svatko se povremeno osjeća tužno i depresivno • Nemojte čekati da problem "prođe“ iako osjećaj tuge i depresije mogu nestati, kao što su se i pojavili, oni mogu i narasti do točke kada se samoubojstvo vidi kao jedini izlaz. • Zatražite pomoć za svoje dijete i sebe. .

19. “MLADI MOZGOVI!„Većina stručnjaka nas voli uspoređivatis vrećom hormona koja mijenja osjećaje u sekundi. To je zapravo velikim dijelom istina, a najučestaliji osjećaj je zbunjenost.“S.Š., 14 g. . “Stoljećima prije, a većina odraslih i danas, vas adolescente vidi kao rastresene, zbunjene, pojedince zapanjujućeg i neshvatljivog ponašanja. Ne tako davno roditelji i stručnjaci razloge za takvo iracionalno ponašanje pronalazili su u podivljalim hormonima, otprilike kako to kaže mlada S.Š., u gornjem navodu”.Ž.K

20. “MLADI MOZGOVI!„Što god osjećali moramo znati da od toga ne možemo pobjeći.Moramo s tim živjeti koliko god bilo teško jer je to normalan dio života.…“M.M. 14 g. . “Napredne tehnologije današnjice omogućile su sasvim novi pogled. Mladi mozak je organ u razvoju i ne funkcionira kao mozak odrasle osobe. Nezrelost određenih moždanih središta je jedan od razloga slabijeg prepoznavanja tuđih, ali i svojih osjećaja, što onda zna rezultirati nepromišljenim i bezobzirnim ponašanjem”.Ž.K

21. “MLADI MOZGOVI! Kada me netko ljuti, osjećaje zadržavam za sebe. Ako me konstantno ljute i na sva moja upozorenja, ne mogu se suzdržati. Jednostavno sve pukne. Ne osjećam se dobro, napadam, vrijeđam, vičem. U takvim situacijama ljudi kažu da sam kratkih živaca. To nije istina jer moji osjećaji samo izmaknu kontroli. Kasnije sam tužan. Imam osjećaj kao da nitko neće razgovarati sa mnom i da su svi ljuti na mene.“ M.J. 15. g. .

22. ZAHVALJUJEM NA POZORNOSTI!