Download
d a r o v i t o s t k a o p o s e b n a p o t r e b a n.
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
D A R O V I T O S T K A O P O S E B N A P O T R E B A PowerPoint Presentation
Download Presentation
D A R O V I T O S T K A O P O S E B N A P O T R E B A

D A R O V I T O S T K A O P O S E B N A P O T R E B A

196 Views Download Presentation
Download Presentation

D A R O V I T O S T K A O P O S E B N A P O T R E B A

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript

  1. DAROVITOST KAO POSEBNAPOTREBA

  2. Struktura: • Staznacibitinadaren? • Nadarenostiinteligencija • Nadarenost i postignuce • Nadarenost i naslijednost • Identifikacijanadarenih • Nekiodpristupa u radusanadarenimucenicima

  3. Nastaviteniz: • A, Č, Dž, F,… • 1, 3, 6, 10,… • 1, 1, 2, 3, 5… • 21, 20, 18, 15, 11,… • 8, 6, 7, 5, 6, 4,… • 65536, 256, 16,… • 1, 0, -1, 0,… • 3968, 63, 8, 3,…

  4. Rezultati: • I • 15 • 8 • 6 • 5 • 4 • 1 • 2

  5. Objasnjenja • A, Č, Dž, F,…- ABCČĆDDžĐEFGHI • 1, 3, 6, 10,…- 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 • 1, 1, 2, 3, 5… 1+1=2; 2+3=5; 3+5=8 • 21, 20, 18, 15, 11,… 21-1=20; 20-2=18; 18-3=15; 15-4=11; 11-5=6; • 8, 6, 7, 5, 6, 4,…(-2; +1) • sqrt(65536)=256 / sqrt(256)=16 / sqrt(16)=4 • 1-1=0; 0-1=-1; -1+1=0;0+1=1; • 3968+1=3969 / sqrt(3969)=6363+1=64 / sqrt(64)=88+1=9 / sqrt(9)=33+1=4 / sqrt(4)=2

  6. Staznacibitinadaren? • Pojam "darovitost" ne odnosi se samo na čisto kognitivna postignuca, vec i na neuobičajno visoke performanseu određenom području. 

  7. Staznacibitinadaren? • Stapf (2004: 17) opisujenadprosjecnonadareneosobe: • kaoosobe, kojenestoizvanrednopridonose, rjesavajuekstremnoteskezadatke, imajusposobnoststvaranjaveomaneobicnihdjela, bezobzira na dostignucadrugihosoba – apsolutnokvalitativnikriterij; • sutakveosobe, koji u jednomodredjenompodrucjupokazujutakveucinke, kojepostizeveomamalibrojodnosneskupine. Pri tome je potrebnopostavitikvantitativnoodredjujucugranicu “cutoff point”;

  8. Nadarenostiinteligencija • Pojam “nadarenost” se premaStapf (2004: 17) se u okvirupredmetapsihologijeveomarijetkokoristi, s obziromda (implicitno) asocira na pretpostavke o urodjenimosobinama; • U okvirupsihologijesve vise se upotrebljavatermin „sposobnosti“, koje se u okviruzivotamogusteciilikojeosim toga mogubitigenetskiuslovljene;

  9. Nadarenostiinteligencija • Prematrenutnimnaucno-istrazivackimsaznanjima, Stapf (2004: 18) razlikuje pet podrucjasposobnosti (podrucjadarovitosti), kojisurelativnoneovisnajedna o drugima: • Intelektualnesposobnosti (inteligencija) • Socijalnesposobnosti (socijalnakompetencija) • Muzickasposobnost (muzikalnost) • Slikovno – stvaralackasposobnost • Psihomotorno – prakticnasposobnost

  10. Nadarenostiinteligencija • Relativnoneovisna u ovomslucajuznacidajednaosoba u jednomilinijednompodrucju, u vise ili u svimpodrucjimamozebitiizrazitosposobna (nadarena), a da je pri tome karakteristicnaistovremenapreko – ispod – prosjecnaizrazenost (njenihsposobnosti) u svimilinekimpodrucjima.

  11. Nadarenostiinteligencija • Inteligencija (g – faktor) je premaHofsätter(1971: 197, prema Stapf 2004: 21) „sposobnostotkrivanjareda“. • Kaoinstrumenteinteligencijeautornavodiizmedjuostalogucenje, pamcenje i jezik, kojikao „analizatoristvarnosti“ odgovarajuposebnim „faktorima“ inteligencije. • Ovifaktori u vidumentalnesposobnostikaostosunpr. verbalnorazumijevanje, sposobnostzakljucivanjaitd. mogu se pronaci u vecinivazecihtestovainteligencije.

  12. Opcainteligencija „g“ Sposobnostotkrivanjareda Spoznaja Pamcenje Ucenje Jezik Tradicija Nauka 1: Inteligencijaprema Hofstätter (u Stapf 2004: 22)

  13. Nadarenost i inteligencija • PremaGottfredson (1999: 26, prema Stapf 2004: 22) „Opcainteligencijapredstavljanajboljikriterijrazlikovanjaosobakao „nadarenih“, „prosjecnih“ i „ispodprosjecnih“. • U odnosu na vrijeme, onapredstavljarelativnostabilnoobiljezje, sto je zaprakticno-dijagnostickepotrebe - izmedjuostalog- , u ciljuutvrdjivanjabuducihpostignucaveomaznacajno.

  14. Nadarenost i postignuce • Razlikaizmedjuintelektualnesposobnostikaodispozicije, kojaomogucavapostignuca (kompetencije) i pokazanih (primjetnih) postignuca(performansa) izgleda na prvipogledtrivijalno. • Stapf (2004) prikazuje model, kojiuzima u obzirrazlikeizmedjunadarenosti (sposobnosti) i postignuca, u ciljuprikazivanjanastankanadprosjecnihpostignuca: • Autoricanavodi da na pojavuizrazitihpostignucauticu u mnogomeporeddisponirajucihfaktora i tzv. posredujucifaktorikaostosunpr. iskustvakojenekodijetestice u svojojporodici, vrticuiliskoli. Tifaktorimogukocitiilipodsticatidijete u razvojunjegovihsposobnosti (postignuca).

  15. Veomavisokaopcainteligencija Specificnekognitivnesposobnosti (verbalne, matematickeitd.) Ne -kognitivneosobinelicnosti(Temperament kaointroverzija, perzistencija, motiviitd.) Dispozicije Kompetencije Faktoriokolinenpr. u porodici, vrticu, skoli; Podsticajniusloviiuslovizahtjevanja; Motivacija Slucajnifaktori Posredniuslovi Ponasanje/ Postignuca (Performansa) Izvanrednovisoka kognitivna dostignuca Opciuvjetniokvirizvanrednihdostignucaprema Stapf (2004: 26)

  16. Nadarenost i naslijednost • „Francis Galton je u knjizi "Nasljeđivanjegenijalnosti: Uvod u zakone i posljedice" proučio 100 muškaracaistaknutih u povijesti, kaoštosu Darwin, Bach i Newton, tenjihovubraću i sinove. Otkrio je da su 23 postobraće i 36 postosinovatihistaknutihljuditakođerpostaliistaknuti, što je mnogovišeodomjera u normalnojpopulaciji: 1:400. • Galton je zaključio da je genijalnostkolala u obiteljima, te da se, stoga, prenosilagenetski. • Slično je zaključio i Terman, naime da subliskirođacidjece s visokim IQ-omkoju je proučavao, takođerbiliintelektualnosuperiorni.“ http://likovna-kultura.ufzg.hr/darovitost.htm

  17. Nadarenost i naslijednost • O povezanosti inteligencije i uspješnosti u životu općenito govori Termanova studija. On i njegovi suradnici izdvojili su 1500 djece čiji je IQ bio veći od 140 te su ih pratili 40 godina. Rezultati studije su pokazali da, kad su djeca iz ove skupine odrasla, iako su u prosjeku bili superiorni, nisu svi uspjeli u životu, a razlog tome bile su: • razlike u osobinama ličnosti, • motivaciji za postignućem i • socijalnoj prilagođenosti. • Ovo je istraživanje ukazalo upravo na važnost ličnosti.

  18. Nadarenost i naslijednost • Empirijskidokazanakorelacijavrijednosti (ostvarenih na testovimainteligencije) kodjednojajcanihblizanaca, kojinisuzajednoodrastali; • Razlike u koeficijentuinteligencije u djetinjstvuprvenstvenouslovljenifaktorimaokoline (roditelji, ucitelji, odgajatelji, itd.) • Djeca, kaonadarena, suovisna o onomesto im odraslipruzaju – posredniuslovi;

  19. Nadarenost i naslijednost • Stapf (2004: 19) smatra da ce se nadarenonovorodjence, kojeodrasta u jednojzanjeganepovoljnojsredini u kojojmunijepruzenadekvatanpodsticaj s vemenompostatidijetekojeostvarujeprosjecnerezultate. • Uopstenovazi: sto je dijetemladje, nesigurnijasupredvidjanjazadaljirazvojnjegovedarovitosti. • Mjerenja IQ-a u ranomdjetinjstvu, samo se djelimicnomogupovezatisakasnijim IQ, s obzirom da je inteligencija u ovojdobiveomanestabilna i da je njenrazvojuslovljenmnogobrojnimneposrednimfaktorima.

  20. Nadarenost i naslijednost • U ranomdjetinjstvu je veomateskoutvrditi IQ koddjeteta, sto je povezanosanekolikorazloga: • Teskocekontroliranjauvjetasprovodjenjatesta • Teskocemotivacijedjeteta • Rapidanrazvojsposobnosti u ovom period; • Istrazivanjapokazujuda se inteligencijakoddjecesa ca. pet godinamozeveomadobrotestirati, s timdai u ovomperiodumozedoci do varijacijaprilikommjerenja (+/- 20).

  21. Identifikacijanadarenih • Raspolazebogatimrijecnikom • Zakljucujekompleksnesadrzajebrzoitacno • Imaveomadobropamcenje • Zna se zabavitisamo, iveoma je koncentriranoiizdrzljivoprilikomobavljanjazanjegainteresantnihzadataka • Govor je veomaizrazajanidiferenciran • Dobrorazvijenasposobnostopazanja • Sposobnostcitanja i pisanja je usvojenaprijepolaska u skolu • Izvodjenjeracunskihoperacija, pa i onihkompleksnihmupredstavljavelikozadovoljstvo • Imaizrazenusposobnostosjecajazapravednost • Premaautoritetimaimakritickistav • Pokazujeneobicnainteresovanjazapolitiku, fiziku, aktuelnanaucnapitanja

  22. Nekiodpristupa u radusanadarenimucenicima • Najčešće se spominju tri oblika potpore: akceleracija, obogaćivanje i izdvajanje. • Akceleracija: se prvenstveno odnosi na ranijiupis i „preskakanje“ razreda. • Obogacivanje:razlikovnostnastavnogsadržaja, programisamoobrazovanja, izborniprogrami, dodatnirad, usporedno školovanje, seminari, izložbe, smotreisusreti. • Izdvajanje:povremeneprogramskeskupine, posebnirazredi, posebne škole(glazbene, likovne, baletne), okupljanjepremasposobnostima, predmetima, ljetne škole i dr.

  23. ODGOJNO-OBRAZOVNA POTPORA RAZVOJU DAROVITOSTI – OBOGAĆENI PROGRAMI • TRIJADNI OBOGAĆENI MODEL JOSEPHA RENZULLIJA • Joseph S. Renzulli, autor Trijadnog modela obogaćivanja (Enrichment Triad Model) smatra da je cilj obogaćivanja programa da se učenicima uključenim u programe za darovite dopusti sloboda u izboru tema koje će proučavati i u određivanju njihovih širina i dubina te da se uvažavaju njima primjereni načini učenja. • Joseph S. Renzulli, direktor je Nacionalnogistraživačkogcentrazadarovite i talentirane u SAD-u, autortroprstenastedefinicijedarovitosti. EnrichmentTriad Model je dioširegprojektapodnazivomSchoolwideEnrichment Model, više o tome na www.gifted.uconn.edu • Da bi postigao taj cilj, Renzulli predlaže da učenici prolaze kroz tri razine ili tipa obogaćenih aktivnosti.

  24. Prva razinauključuje opće eksplorativne aktivnosti. Učenici su izloženi velikom broju različitih poticaja (npr. razni dobro opremljeni kutići interesau kojima djeca samostalno koriste različite audiovizualne i pisane materijale i sl.) koji se ne susreću u redovnom kurikulumu. • U školama, u kojima se ovaj model koristi, tim za obogaćene aktivnosti (roditelji, učitelji i učenici) često organizira i planira prikupljanje različitih iskustava. To može biti, npr. dogovaranje izlaganja s različitim govornicima, pripremanje kratkih tečajeva, demonstracija, nastupa ili projiciranja filmova, slajdova, videokaseta i dr. Cilj ovih aktivnosti je razvijanje kognitivnih i afektivnih procesa kako bi se učenici osposobili za uspješno svladavanje kurikuluma.

  25. Druga razina uključuje rad u grupnim aktivnostima i ostvarenje ciljeva kao što su: razvoj analitičkoga, kritičkog i kreativnog mišljenja, isto kao i poticanje pozitivne slike o sebi, vrijednosnog sustava, motivacije i vještina istraživačkog rada. Prema J. Renzulliju ove dvije razine su namijenjene svim učenicima, premda će darovitim učenicima znatnije koristiti nego ostalim. U te djelatnosti djeca se uključuju kada su završila aktivnosti na prvoj razini. Na drugoj razini ona pokazuju kreativnost, sposobnosti, izrazitu motivaciju za određeno područje ili aktivno bavljenje određenim sadržajima.

  26. Treća razina sastoji se u istraživanju stvarnih problema koje zanimaju darovite učenike, npr. male istraživačke skupine ili individualna istraživanja. Prva i druga razina predstavljaju djeci pripremu za uključivanje u djelatnosti treće razine, stoga se u početnim razinama pozorno promatra djetetovo ponašanje i procjenjuju njegove mogućnosti na temelju čega se obavlja odabir djece za treću razinu. U trećoj razini mora doći do izražaja djetetova samostalnost u rješavanju problema iz bilo kojeg područja. Istraživanje problema uključuje vježbanje znanstvene metode u kojoj učenik mora biti sposoban formulirati problem, odabrati metodu kojom će je rješavati, skupljati podatke i izraziti rezultate istraživanja. Učenik se potiče da razvije određeni gotov proizvod, rezultat svojih aktivnosti.

  27. Literatura: • Đapo, N., Dizdarević, I., Kolenović-Đapo, J.: IdentifikacijaintelektualnonadarenihučenikasrednjihškolaKantona Sarajevo. Stručničlanak. Psihologijsketeme,Vol.14. No.2. Prosinac 2005. • Pejić, P., Tuhtan-Maras, T., Arrigoni, J..: Suvremenipristupidjecijedarovitosti u kreativnimradionicama. MagistraIadertina, 2(2) 2007. • Stapf, A. (2004): Hochbegabte Kinder. Persönlichkeit, Entwicklung, Förderung. München: Beck Verlag. • WEB: • http://likovna-kultura.ufzg.hr/darovitost.htm (15.12.2010.)