ivotinjski svijet n.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
ŽIVOTINJSKI SVIJET PowerPoint Presentation
Download Presentation
ŽIVOTINJSKI SVIJET

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 35

ŽIVOTINJSKI SVIJET - PowerPoint PPT Presentation


  • 159 Views
  • Uploaded on

ŽIVOTINJSKI SVIJET. Prošlost. Popovača je u prošlosti brojila mnoge životinje domaćeg podrijetla kojih je danas malo, ali ih i ne nedostaje. One su upotpunjene raznim „uvoznim“ životinjama što možda i nije loše, ali bilo bi bolje da se očuva naša autonomija …

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about 'ŽIVOTINJSKI SVIJET' - abiba


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
pro lost
Prošlost
  • Popovača je u prošlosti brojila mnoge životinje domaćeg podrijetla kojih je danas malo, ali ih i ne nedostaje. One su upotpunjene raznim „uvoznim“ životinjama što možda i nije loše, ali bilo bi bolje da se očuva naša autonomija…
  • Neke od njih su bile istrijebljene, no opet su vraćene u naš kraj…
  • Svakako, bilo ih je mnogo više nego danas..
  • Smanjio im se broj - što zbog ljudskog faktora, a i slabe prilagodbe promjenama u okolišu…
sada njost
Sadašnjost

Kao što smo ranije spomenuli, Popovača je upotpunjena raznim uvoznim vrstama ( čagalj…)

Zanimljivo je to da je nedavno ponovno vraćena vrsta dabra, koja je izumrla u našem kraju zbog pretjeranog krčenja šuma i neuravnoteženog lova.

No, mnogo je vrsta koje još uvijek obitavaju ovdje…

Upoznajmo se s njima…

divlja
DIVLJAČ
  • Divlje svinje
  • Jelen običan
  • Jelen lopatar
  • Srne
  • Divlja mačka
  • Lisica
  • Kuna zlatica
  • Jazavac
  • Divlji zec
  • Konji
  • Vjeverice
  • Čagalj
  • Jež
  • Dabar
divlje svinje
DIVLJE SVINJE
  • Divlja svinja je bliski rođak domaće svinje, živi u čoporima uglavnom oko vlažnih šuma. To je krupna divljač koja se lovi kod nas jer je veoma brojna. Izuzetno brzo trči a dobar je i plivač.
jelen obi an
JELEN OBIČAN
  • Ima skladan oblik tijela, u grebenu viši nego u križima, visoke snažne noge dokazuju, da je građen za dugo i ustrajno trčanje. Oblik i veličina rogova ukazuju na prilagodbu za kretanje na otvorenim prostorima.Kreće se korakom, kasom ili trkom.
jelen lopatar
JELEN LOPATAR
  • Lopatar je velika, krupna, plemenita i dlakava divljač, visokog lova.Kod ovih životinja noge su vitke i tanke. Rogovi kod ove vrste krupne i plemenite divljaci nalaze se kod mužjaka koje košuta u pravilu nema. Kod ovog jelena rogovi su u obliku lopate po kojem je i dobio naziv.
slide8
SRNE
  • Izgled srne ukazuje na skladno, vitko, lagano i vrlo pokretno tijelo. Kreće se hodom, kasom i skokom. Odličan je plivač te se kupa i nikad se ne kaljuža poput jelena i svinja.
divlje ma ke
DIVLJE MAČKE
  • Divlja mačka se dijeli u tri, kako zemljopisno, tako i izgledom, prilično različite skupine:

šumska mačka 

afrička divlja mačka

stepska mačka.

Imaju odlično razvijen sluh, vid i opip a slabije njuh.

lisica
LISICA
  • One su izrazito nedruštvene (žive samotnjački) i vrijeme uglavnom provode uz svoju obitelj. Lisičina prehrana sastoji se od glodavaca i kukaca. Najaktivnija je noću, pa tada lakše lovi i glodavce i ptice koji su, kao i lisica, isključivo aktivni noću.
  • Bojom tijela izvrsno se prilagođava okolišu.
kuna zlatica
KUNA ZLATICA
  • Na donjoj strani vrata nalazi se pjega obrasla dlakom zlatno-žute boje, po kojoj je zlatica i dobila ime. Preko dana u pravilu miruje, pred večer izlazi u lov i lovi tijekom cijele noći. Plijen su joj sve životinje koje može savladati, od nejakog laneta i zeca sve do miša. Pljačka gnijezda ptica, voli med i slatke plodove.
jazavac
JAZAVAC
  • Žive u podzemnoj jazbini. Sposobni su se boriti s mnogo većim životinjama ( vuk, medvjed…). Prehrana jazavca sastoji se uglavnom od glista, kukaca i ličinki. Također se hrane manjim sisavcima, vodozemcima, gmazovima, pticama, žitaricama, korijenjem, voćem, medom, ježevima, pa čak i otrovnim zmijama.Mogu se penjati drvećem kako bi došli do košnica pčela.  
divlji zec
DIVLJI ZEC
  • Zec se hrani isključivo hranom biljnog porijekla i to travama, žitaricama, plodovima polja i šume, pupoljcima, mladicama, mladom korom. Zečevi se inače rijetko viđaju preko dana. Izuzetak je vrijeme parenja, vrijeme trke u kasnu zimu i proljeće.
konji
KONJI
  • Konji su općenito krupne životinje s relativno velikom glavom i dugim ekstremitetima. Krzno im je gusto i najčešće kratko, a većina vrsta imaju na vratu, tjemenu i repu duže ili čak duge dlake. Konji su pravi biljožderi, i jedu prije svega travu, a ponekad, u različitoj količini lišće i druge dijelove bilja. Većina vrsta pije svaki dan, iako mogu izdržati bez vode i duže vrijeme.
vjeverica
VJEVERICA
  • Spretna je u kretanju na tlu, skakanju s grane na granu, ali i u plivanju. Zimi miruje i hrani se pripremljenim zalihama hrane. Jede orahe, lješnjake, žireve, jaja i mlade ptice te za ljude otrovnu gljivu muharu. Najpoznatiji grabežljivci za nju su jastreb i kuna.
agalj
ČAGALJ
  • Čagalj je srodnik vuka. Dan provodi u brlogu koji iskopa u tlu. Noću lovi male sisavce. Jede i strvine, kukce i plodove.Glasa se neugodnim zavijanjem i lajanjem. Kreće se čoporima.
slide17
JEŽ
  • Jež na tijelu ima mnogobrojne bodlje koje su preobražene dlake. Kada se nađe u opasnosti, potpuno se sklupča i tada mu bodlje služe kao zaštita. Hrani se gujavicama, puževima, kukcima, plodovima pa čak i zmijama otrovnicama jer je otporan na njihov otrov.
dabar
DABAR
  • Dabar živi na vodotocima i vodenim površinama obraslim bogatom močvarnom vegetacijom zeljastih i drvenastih vrsta. Osnovni stanišni uvjeti za dabra je stalna i dovoljno duboka voda.Ukoliko nastanjuje manji vodotok koji ponekad postaje previše plitak, na njemu izgradi branu kako bi osigurao dovoljnu razinu vode i zaštitio ulaz u nastambu.
ptice
PTICE
  • Fazan
  • Prepelica
  • Orao štekavac
  • Šljuka
  • Šojka
  • Čaplja
  • Roda
  • Divlja patka
  • Ptica pjevica
  • Sova ušara
  • Jastreb
  • Zeba
  • Slavuj
fazan
FAZAN
  • Ova ptica naseljava pretežno šumarke, livade, predjele oko riječne obale, polja i njive na kojima se hrani.  Gnijezde se na zemlji u periodu od travnja do lipnja. Većina fazana se uzgaja u fazanerijama, a uoči sezone lova se puštaju.
prepelica
PREPELICA
  • Najčešća su joj staništa žitna polja i ravnice s livadama. Hrani se sjemenkama, lisnim i cvjetnim pupoljcima te kupinama, a mladi se hrane uglavnom kukcima, sve dok ne postanu samostalni. Ovu pticu je teško vidjeti jer više hoda nego leti i skriva se u zelenilu.Pomalo su ugrožene zbog lova na njih.
orao tekavac
ORAO ŠTEKAVAC
  • Hrani se pticama močvaricama (patke, guske, labudovi...), sisavcima do veličine zeca i lisice. Plijen hvata snažnim kandžama, grubo ga očerupa i raskomada. Hranu brzo guta i skuplja u volji, a kasnije ju postepeno probavlja. Orao štekavac se najčešće gnijezdi u blizini velikih vodenih površina: mora, jezera, rijeka ili velikih ribnjaka.
ljuka
ŠLJUKA
  • Imaju kratke noge (ali duge nožne prste) i repove. Perje im je uglavnom s prugastim šarama. Nastanjuju razna nepogodna staništa, uključujući stepe, polusuhe pustinje i planinska staništa. 
slide24
ŠOJKA
  • Postoje 33 različite podvrste. Hrana su im kukci, žirevi, razno sjemenje, voće, mladi ptići i jaja, miševi, zmije…
  • Gnijezdi se na drveću ili velikom grmlju.
  • I mužjak i ženka zajedno hrane mlade.
  • Poznata je i po nazivu kreja.
siva aplja
SIVA ČAPLJA
  • Čaplje uobičajeno žive uz obale slatkih voda gdje u plićacima uz obalu tragaju za ribama.Najčešće ih se sreće uz plitka jezera i močvare, ali i uz rijeke.
  • Sve ptice močvarice su zakonom zaštićene, pa tako i siva čaplja.
slide26
RODA
  •  Ženka i mužjak ne razlikuju se obojenošću. Staništa su joj područja uz močvare, poplavne livade i vlažne šume.Glasa se klepetanjem.
  • Hrani se različitim malim životinjama, kao što su kukci, svime onim što može uloviti. U travnju, svibnju savija veliko gnijezdo, u krošnji stabla ili na krovovima kuća. Oba roditelja sjede na jajima i brinu se o mladima.
divlja patka
DIVLJA PATKA
  • Na nogama ima široke plivaće kožice.Vrlo brzo leti i dobro pliva. Nastanjuje gusto obrasle obale vodotoka i jezera, bara i močvara, a zimi je uz obrasle obale ušća rijeka. Hrani se biljnom hranom, ali jede i vodene kukce, žabe i ribe.
  • Zbog čestog lova, osjetno im se smanjio broj.
e ljugar
ČEŠLJUGAR
  • Pjeva tijekom cijele godine osim za vrijeme mitarenja i dok je loše vrijeme. U prirodi se ova ptica hrani različitim sjemenjem (čičak).Gnijezde se dva puta godišnje u periodu od svibnja do rujna.
sova u ka
SOVA UŠKA
  • Velike, prema naprijed usmjerene oči oštra su joj pogleda i prilagođene za vid noću. Kao pravi grabežljivac ima jake kanđe na nogama i savijen, šiljasti kljun. Zbog mekanog perja na krilima leti nečujno. Lovi zečeve, miševe, štakore i manje ptice. Zakonom je zaštićena.
jastreb
JASTREB
  • Jastreb je ptica grabljivica koja napada svoj plijen. Čvrsto ga drži nogama na kojima ima jake kandže. Ima izuzetno dobar vid i oštar kukasti kljun. Lovi manje ptice, zečeve, vjeverice i veće kukce. Živi sam,osim u vrijeme parenja.
slide31
ZEBA
  • Zeba je ptica koja gradi gnijezda u grmlju ili na drveću na sunčanim mjestima. Jede kukce i sjemenke. Ženke su sivosmeđe, a mužjaci su žarkih boja. Glasno pjevaju. Zakonom su zaštićene.
slavuj
SLAVUJ
  • Slavuj je ptica prekrasnog pjeva. Danas je brojnost slavuja smanjena zbog kraćenja grmlja i upotrebe kemijskih sredstava u poljoprivredi. Zakonom je zaštićen.
naj e e lovne vrste
NAJČEŠĆE LOVNE VRSTE
  • Divlje svinje, jelen i divlji zec zbog ukusnog mesa.
  • Divlja mačka, lisica, kuna zlatica i jazavac služe za trofeje.
  • Fazan, šljuka, prepelica i divlja patka imaju ukusno meso i služe za trofeje.
  • Jazavac je lovna vrsta jer se od njega proizvodi mast.
budu nost
Budućnost

Neke vrste su polako pred izumiranjem. Nastavimo li ne činiti ništa i zatvarati oči pred neprestanim narušavanjem životinjske raznolikosti polako će izumrijeti.

Pokrenimo akciju za zaštitu životinjskog svijeta i probudimo ekološku svijest u ljudima. Zbog pretjeranog lova, sječe šuma, širenja industrije, učestalih požara svake godine sve je manje vrsta i baš zbog toga budimo ekološki osviješteni, očuvajmo sve što se nalazi oko nas i ne zaboravite -

NESTANKOM BILO KOJE ŽIVOTINJSKE VRSTE, POLAKO NESTAJEMO I MI!!!!!!!!

KRAJ