Kolegij: Poslovne finansije

1. Kolegij: Poslovne finansije Tema: Donošenje odluka o finansiranju

2. Danas upoznajemo : Teorijski Praktično Sedam seminarskih radova: Akcija - karakteristike, vrste, itd. Obveznice - karakteristike, vrste, itd. Dugoročni zajmovi - karakteristike, vrste, itd. Lizing - karakteristike, vrste, itd. Spontani karatkoročni izvori finansiranja Kratkoročni zajmovi - karakteristike, vrste, itd. Faktoring i fortfejting • Pretpostavke za odlučivanje o izvorima finansiranja • Dugoročne izvore finansiranja: • Akcije • Obveznice • Dugoročni zajmovi • Lizing • Kratkoročne izvore finansiranja: • Spontane • Kratkoročne zajmove

3. Pretpostavke

4. “Od koga” • Iz sopstvenih ili pozajmljenih izvora • Od čega zavisi • usvojene politike finansiranja, • finansijskog položaja preduzeća, • ciljne odnosno željene strukture kapitala, • stava menadžmenta prema promjenama u držanju kontrolnog paketa akcija u preduzeću i • dodatnih ograničenja kod donošenja menadžerskih odluka.

5. Obavezno moramo odgovoriti • Koliko kapitala pribaviti iz pozajmljenih izvora, • Da li reinvestirati dobiti, • Po kom osnovu jačati sopstveni kapital, ili pak isplatiti dividende, te ako će se isplatiti po kojoj stopi, • Da li kapital pribaviti na tržištu vrijednosnih papira ili putem banaka, • Da li kapital pribaviti na dugi ili kratki rok, • Da li emitovati vlasničke ili povjerilačke (dužničke) vrijednosne papire, • Koju vrstu vrijednosnih papira emitovati i kada.

6. Dugoročni izvori

7. Akcije – akcionarski kapital • Dugoročni, vlasnički • Bez dospijeća • Obične i preferencijalne: • upravljanje, • dividenda i • rizik.

8. Vrijednost • Nominalna • Knjigovodstvena • Tržišna

9. Obveznice • Dugoročni, dužnički • Motivi za izdavanje: • duži rokovi dospijeća nego kod bankarskih kredita, • nema promjene vlasničke strukture i • niža je cijena (trošak) nego u slučaju emitovanja akcija. • Po kojoj cijeni ćete prodati obveznicu? • Imanentna cijena obveznice • Kamata se isplaćuje godišnje ili češće

10. Podjela Budžetski deficit • Prema emitentu: • Državne • Druge • Prema roku dospijeća • Prema porijeklu – zemlja u kojoj se vrši emisija: • Inostrane • Evroobveznice – istovremeno se mogu prodavati u više zemalja. • Prema osiguranju obaveza: • Neosigurane • Osigurane (nekretninama = hipotekarne, drugim HoV = kolateralne, opremom) • Prema starosti duga – kada imamo više emisija. • Prema načinu plaćanja kamata: • Diskontovane (bez kupona) • Sa kuponima • Konsoli – nemaju fiksan rok dospijeća. • Prema vrsti kamatne stope U različitim valutama – konvertibilne, povoljan poreski tretman!

11. Hipotekarne obveznice • Nastale na osnovama tradicije korišćenja klasičnih hipotekarnih zajmova. • Hipotekarne obveznice su “stvorile” banke da bi riješile problem nelikvidnosti plasiranih hipotekarnih zajmova (“zarobljena” velika sredstva).

12. Tok sekjuritizacije – “kako je pukao balon” • pojedini krediti sa istim faktičkim dospijećem, vrstom nekretnine i kamatnom stopom  prepakovani (“udruženi”) u tzv. PUL. • Na osnovu PULa emitovane obveznice  pojedini zajmovi iz pula su obezbjeđenje za izvršenje obaveza iz izdatih obveznica  znači obveznica je zasnovana na bazi hipoteke (mortgage backed securities). • Kupci obveznica postaju faktički vlasnici nekretnina. • Banka emisijom obveznica “vraća” u tok novac koji je vezan plasiranjem hipotekarnog zajma. • Banka prilivima od anuiteta zajmova plaća obaveze po osnovu emitovanih obveznica. • Ako klijent ne vraća zajam, banka uzima nekretninu i prodaje je  odatle plaća obaveze iz emitovanih obveznica.

13. Nisu samo izvor finansiranja nego i način za plasman suficita novčanih sredstava! • Oprez: razmak dospijeća kao izvor rizika!

14. Prednosti: • Kapital se prikuplja iz više izvora  lakše • Troškovi finansiranja ograničeni  ne učestvuju u raspodjeli dobiti • Troškovi emitovanja ograničeni i niži od emitovanja akcija • Poreski štit. • Nedostaci: • Fiksna obaveza za emitenta likvidacija usljed neizvršavanja • Povećanje finansijskog leveridža povećanje cijene kapitala (više duga = rast rizika) • Veliki iznos na raspolaganju na dan dospijeća za isplatu glavnice • Dugoročne prirode veći rizik • Strožiji uslovi emisije.

15. A u odnosu na akcije • U pogledu rizika: vlasnici obveznica imaju manji rizik u odnosu na vlasnike akcija. • U pogledu prihoda: vlasnici obveznica imaju fiksan prihod, koji je nešto viši od prihoda koji bi imali da investiraju u državne vrijednosne papire. • U pogledu kontrole nad preduzećem: za razliku od vlasnika akcija, vlasnici obveznica nemaju pravo glasa i kontrole nad poslovanjem firme. To pravo stiču samo u određenim slučajevima, kada emitent ne izvršava svoje obaveze i kada je to predviđeno ugovorom o kreditu.

16. Dugoročni zajmovi • Period • Svrha i garancija • Najčešće vrste: • Investicioni grediti (pojam grace perioda i interkalarnih kamata) • Hipotekarni (pojam intabulacije)

17. Lizing (najam) • Posao u kome se jedna strana obavezuje da preda (ustupi) drugoj strani predmet lizinga na korištenje za određeni vremenski period, dok se druga strana obavezuje da u tom periodu plaća određenu naknadu. • Privlačan za mala i srednja preduzeća. • Vrste  operativni i finansijski

18. Operativni lizing • Kratkoročna operacija  period najma je kraći od vijeka trajanja sredstva • Obično je proizvođač sredstva i davalac lizinga. • Pravo svojine se ne prenosi na korisnika. • Rizike i obaveze snosi davalac. • Može se otkazati u bilo koje doba.

19. Finansijski lizing • Full-pay-out lizing • Trilateralana transakcija • Glavne prednosti: procenat finansiranja opreme, nedostatak kolaterala za zajam, poresko priznati rashod. • Glavni nedostatak: cijena.

20. Kratkoročni izvori

21. Dospijevaju u roku od 1 godine • Vrste prema (ne)osiguranosti • Spontani izvori • Ugovorni izvori

22. Obaveze prema dobavljačima • Kratkoročni poslovni dugovi i spontani dugovi. • Važnost procjene boniteta dobavljača. • Finansijski aspekt popusta koje dobavljači nude za prijevremeno plaćanje. • Pitanje obima neto obrtnog kapitala  što manji (potraživanja finansiramo kratkoročnim poslovnim obavezama).

23. Kratkoročni zajmovi- neosigurani • Neosigurani – odobravaju se na temelju kreditnog boniteta preduzeća: • Kontokorentni krediti (prekoračenje na računu) • Revolving kredit

24. Kratkoročni zajmovi - osigurani • Osigurani – odobravaju se na temelju pokrića: • Lombardni kredit – zalog vrijednosnih papira, potraživanja ili zaliha • Faktoring – preuzimanje potraživanja od kupca od strane trećeg lica (faktora) i plaćanje odmah, naravno uz naknadu: • Avansno finansiranje (faktor zadržava određenu sumu kao granciju za pritužbe kupca na kvalitet) • Diskontno finansiranje (faktor uplaćuje dogovoreni iznos)