geoloski hazardi

1. PRIRODNI HAZARDI PRIRODNI HAZARDI POPLAVE I KLIZIŠTA POPLAVE I KLIZIŠTA 1

2. KLIMA I KLIMATSKE PROMJENE Da li se klima stvarno mijenja? Klima predstavlja skup vremenskih procesa koji karakteriziraju stanje atmosfere iznad nekog prostora. Klimatske promjene su jedan od najvećih izazova s kojima se čovječanstvo suočava. Nauka ukazuje da se svijet u posljednje vrijeme suočava s klimatskim promjenama i prirodnim katastrofama velikih razmjera nastalih kao rezultat čovjekovih aktivnosti. Klimatski sistem planete Zemlje obuhvata četiri komponente:     atmosferu, hidrosferu, ledeni pokrivač (snijeg i led) i biosferu. Promjene u bilo kojoj od navedenih komponenti klimatskog sistema nepovoljno utječu na živi svijet na Zemlji. Čovjek svakodnevno mijenja sastav atmosfere sagorijevanjem fosilnih goriva (ugalj, nafta i plin), uništavanjem (krčenjem) šuma, poljoprivrednom aktivnošću i drugim djelatnostima dok pokušava zadovoljiti svoje potreba za hranom, prostorom i energijom. 2 2

3. POPLAVE I KLIZIŠTA KAO POSLJEDICE KLIMATSKIH PROMJENA Poplave Značaj vode je neprocjenjiv, a BiH obiluje vodnim resursima. Međutim, promjene režima padavina usljed klimatskih promjena doprinose stvaranju uvjeta za pojavu poplava. Poplave ili velike vode su izlijevanje vode iz korita rijeke ili jezera. Glavni uzroci nastanka poplava su obilne padavine i naglo topljenje snježnog pokrivača, što dovodi do povećane količine vode u rijeci. Poplave na mnogim područjima mogu nanijeti velike materijalne štete na infrastrukturnim objektima i okolišu, štete po zdravlje stanovništva, uključujući i gubitke ljudskih života. Na teritoriji BiH su posebno karakteristični slivovi brdskih vodotoka s nižih planina koje okružuju rijeku Savu i njene pritoke. Sredinom maja 2014. godine u Bosni i Hercegovini, kao i širem regionu, desile su se velike poplave nakon padavina koje su bile obilne. Iz korita su se izlile rijeke Bosna, Drina, Sana, Sava, Vrbas i mnoge druge. Poplave su pogodile i Vogošću te je ovo naselje pretrpjelo velike štete. Usljed obilnih padavina došlo je do izlijevanja potoka i bujičnih voda, te klizanja i odrona zemljišta. Stanovništvo je najviše bilo ugroženo uz rijeke Jošanica, Vogošća i Bosna. Obilna kiša uzrokovala je brojne probleme na području svih osam vogošćanskih mjesnih zajednica. Poplave su uzrokovale štete na infrastrukturi te onečišćenje tla i gubitak površinskog sloja tla, te su aktivirana brojna klizišta. 3 3

4. 4

5. Postupci prije poplava Unaprijed planirajte najvažnije potrebe koje ćete držati pripravne za hitni izlazak i planirajte mjesto gdje ćete se skloniti (rodbina, prijatelji i sl.) i naći s bližnjima u slučaju prekida komunikacije. Provjerite znate li brojeve hitnih službi. Pripremite vreće s pijeskom, koje ćete u slučaju potrebe staviti na vrata i prozore. Ne bacajte otpadni materijal u potoke, kanale i rijeke. Naučite ukućane kako isključiti struju, plin i vodu. Postupci tokom poplava Pratite informacije putem medija (radio, TV, internet). Pređite na više spratove kuće. Držite se dalje od električnih kablova. Nazovite brojeve za hitne slučajeve (121, 122, 123, 124). Ne hodajte kroz vodu koja se kreće. Ne ulazite vozilom u poplavljena područja. 5 5

6. Klizišta Klizište predstavlja pomjeranje stjenovite ili rastresite mase niz stabilnu podlogu niz padinu pod utjecajem gravitacije. Osnovni preduvjeti za nastanak klizišta su:     rastresiti sloj natopljen vodom (usljed dugotrajnih padavina); pogodna geološka struktura (gline, lapori, trošne stijene); veliki nagib površine terena; antropogeni faktori (zasijecanje kosine, nepostojanje kolektora za odvodnju površinskih voda, zatvaranje prirodnih drenaža i dr.). Glavni i najčešći uzrok koji dovodi do pojave klizišta je pogrešan odnos prema zakonima prirode. U navedeno se može ubrojati bespravna gradnja (gradnja u geološki lošim uvjetima), neadekvatne vodovodne i kanalizacione mreže, neplanske sječe šuma, neregulirana korita rijeka i mnogi drugi. Posljedice klizišta su:    ljudske žrtve, poremećaj ljudskih aktivnosti, uništavanje materijalnih dobara. Ono što klizišta čini tako strašnim je to što se ona često javljaju (aktiviraju) bez ikakvih upozorenja i u kratkom vremenu iza sebe ostavljaju katastrofalne posljedice, razaranje i vrlo često smrt. 6 6

7. Kako prepoznati klizište? Određene pojave ukazuju na moguću pojavu klizišta. To su:        stvaranje pukotina, nagnuto drveće, nagnuti stubovi ograde te iskrivljena ograda, izbočine na tlu, pukotine na zidovima i stropu, pojava vode gdje je nikad nije bilo, pukotine i deformacije na putu. Klizišta su kontinuirana i dobro poznata opasnost za BiH. Ilegalna izgradnja kuća, krčenje šuma, iznenadna topljenja snijega te intenzivne i znatne količine padavina tokom kratkog razdoblja najčešći su uzroci za pojavu i aktivnost klizišta. Na prostoru Sarajevskog kantona u februaru 2015. godine registrirano je 832 klizišta. Od toga na Vogošću otpada najveći broj, ukupno 208 klizišta. Klizišta na ovim prostorima predstavljaju znatnu opasnost te je potrebno što prije raditi na saniranju istih. Zbog velikih padavina u maju 2014. godine na prostoru općine Vogošća su pokrenuta mnogobrojna klizišta koja su uzrokovala značajne štete. Veliki broj stambenih objekata je srušen, a građani su evakuirani. 7 7

8. 8

9. Postupci prije pojave klizišta Obratite pažnju na čudne zvukove koji mogu biti pokazatelji odrona, poput lomljenja drveća. Ostanite budni i na oprezu (pratite upozorenja o mogućim jakim kišama). Razmotrite mogućnost (privremenog) napuštanja ugroženog mjesta. Budite oprezni ukoliko vozite. Obratite pažnju na oštećene puteve, blato, odronjeno kamenje. Postupci poslije pojave klizišta Obavijestite nadležnu spasilačku službu na brojeve 121, 122, 123. Obavijestite komšije koji mogu biti pogođeni ovom opasnošću. Slušajte radio i televizijske vijesti kako biste bili u toku s najnovijim informacijama. Provjerite ima li povrijeđenih ili zarobljenih ljudi (u objektima ugroženim usljed djelovanja klizišta) u blizini klizišta. Prijavite oštećenja u temeljima kuća, dimnjacima i krovovima. Udaljite se na sigurnu lokaciju, van dosega pokrenutog klizišta, ne izlažite se opasnosti spašavanjem materijalnih dobara u toku aktivnosti klizišta. 9 9

10. Edukacija je stub izgradnje društva otpornog na prirodne nepogode Edukacija igra ključnu ulogu u rješavanju izazova u vezi s prirodnim nepogodama, kao i u sprečavanju opasnosti od katastrofe. Ono što ljudi znaju je mnogo značajnije od onoga što imaju kada dođe do spašavanja ljudskih života. Prirodne nepogode poput poplava i klizišta postaju katastrofe kada društvo nije sposobno boriti se s njima. Edukacijom o smanjenju rizika od katastrofe ljudi se naoružavaju znanjem i vještinama koje će im pomoći u smanjivanju gubitaka ljudskih života. Smanjeni rizici od katastrofa u školama Učenici svih uzrasta mogu bez smetnje aktivno učiti o sigurnosnim mjerama u školama, ali također mogu učestvovati i u radnim akcijama s učiteljima i odraslim osobama, u svrhu minimiziranja rizika prije, tokom i nakon katastrofe. Kroz školske inicijative, relevantna i kvalitetna edukacija može doći do najugroženijih i marginaliziranijih zajednica, kojim se prenose znanja i vještine, a sve u svrhu adekvatnog smanjenja rizika od katastrofa. 10 10

11. 11

12. Izdavač: Udruženje “Aarhus centar u BiH” Behdžeta Mutevelića 39 71000 Sarajevo tel./fax: +387 33 660 588 info@aarhus.ba www.aarhus.ba/sarajevo Za izdavača: Mr. sc. Sabina Jukan, izvršna direktorica Autorice: Nina Kreševljaković Merima Omeragić Dizajn: Vanja Babić Štampa: OFF-SET, Tuzla Tiraž: 500 primjeraka Publikacija je izrađena u okviru projekta “Jačanje kapaciteta Aarhus centara o smanjenju rizika od katastrofa u cilju jačanja svijesti u lokalnim zajednicama” Svako gledište, izjava ili mišljenje izraženo u ovoj publikaciji, a za koje nije izričito naznačeno da potječe iz Misije OSCE-a u BiH, ne odražava nužno zvaničnu politiku Misije OSCE-a u BiH. 12