KINEZITERAPIJA Frane Grubi ic, drd Mateja Znika, bacc.physioth. Klinika za reumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabi - PowerPoint PPT Presentation

Ava
slide1 n.
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
KINEZITERAPIJA Frane Grubi ic, drd Mateja Znika, bacc.physioth. Klinika za reumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabi PowerPoint Presentation
Download Presentation
KINEZITERAPIJA Frane Grubi ic, drd Mateja Znika, bacc.physioth. Klinika za reumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabi

play fullscreen
1 / 37
Download Presentation
KINEZITERAPIJA Frane Grubi ic, drd Mateja Znika, bacc.physioth. Klinika za reumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabi
1931 Views
Download Presentation

KINEZITERAPIJA Frane Grubi ic, drd Mateja Znika, bacc.physioth. Klinika za reumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabi

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript

    1. KINEZITERAPIJA Frane Grubiic, dr.med Mateja Znika, bacc.physioth. Klinika za reumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju KB Sestre milosrdnice

    2. Povijesne crtice 2700. god. B.C. - knjiga Kong-fu (elementi gimnastike i njenog ucinka na organizam) stari Indusi vjerovali da pokreti disanja utjecu na razvoj duha 840 vjebi helenisticka kultura gimnastika obavezni vid lijecenja (prevencija!!!)

    3. ...jo malo povijesti - Aristotel analiza aktivnost miica - Arhimed principi hidroterapije - Galen motorni/osjetni ivci; agonisti - Avicena objektivizira ucinak gimnastike - Leonardo slikovni zapisi, analiza ponaanje tijela u razlicitim aktivnostima - A. Parre; A. Borelli; N. Andry (vjeba --- sredstvo za korekciju deformiteta) ... - procvat kineziterapije u 19. st.

    4. Kineziterapija - disciplina koja koristi pokret u svrhu lijecenja - samostalna/sastavni dio medicinske rehabilitacije - nespecificna i funkcionalna - bolesnik moe i samostalno sudjelovati - kombinira se i sa drugim vidovima fizikalne terapije (ES, hidroterapija i dr.)

    5. dugotrajna imobilizacija/mirovanje negativan ucinak na organske sustave

    6. Ucinak kineziterapije na organske sustave - kardiovaskularni sustav - respiratorni sustav - ubrzanje metabolickih procesa - probavni sustav

    7. - glavno sredstvo kineziterapije -pokret

    8. Vrste pokreta 1. aktivni 2. pasivni pokret 3. potpomognuti pokret

    9. Aktivni pokreti 1. potpomognuti (MMT 2) - uz pomoc fizioterapeuta, vjebe u vodi, u suspenziji 2. nepotpomognuti (MMT 4) 3. uz opterecenje (MMT 5)

    10. Potpomognuti pokret - kada miicna snaga nije tolika da bi se aktivni pokret mogao izvesti u punom opsegu - aktivni/pasivni 1. vjebe u suspenziji 2. vjebe na glatkoj povrini 3. vjebe u vodenom mediju

    11. Pasivni pokreti - bez aktivnog sudjelovanja osobe - izvode se rjede (npr. pareze,) - nekoliko nacina: osoba sama, uz pomoc druge osobe i/ili aparature

    12. Vrste vjebi (sadraj) vjebe snage vjebe kontrole i koordinacije vjebe relaksacije vjebe za korekciju/prevenciju deformiteta vjebe za poboljanje pokreta i stava tijela vjebe istezanja i dr.

    13. Tipovi miicnih kontrakcija 1. izotonicka 2. izometricka 3. izokineticka

    14. Izometricka kontrakcija jednaka duljina staticke vjebe prednosti: nije potreban pokret, manje bolne, manja mogucnost ozljede, lako izvedive, usporava atrofiju miica nedostaci: nema pokreta u zglobu, dosadne, minimalan poticaj

    15. Izotonicka kontrakcija - jednaka napetost miica (mijenja se udaljenost izmedu hvatita i polazita) - dinamicke vjebe (aktivni pokret) - ekscentricna/koncentricna

    16. Objektivizacija ucinka kineziterapije pokretljivosti zgloba obujam ekstremiteta miicna snaga

    17. Indikacije - neuroloka oboljeljenja - bolesnici s bolestima kardiovaskularnog i respiratornog sustava - degenerativne bolesti aksijalnog skeleta i perifernih i korjenskih zglobova - stanja nakon operacija (traumatologija, ortopedija i dr.)

    18. Kontraindikacije - (ne)specificne upale - aktivna faza upalnih reumastkih bolesti - kronicne kardiorespiratorne bolesti - maligna oboljenja - svjei prijelomi/ozljede

    19. mjerenja - mjere opsega pokreta - manualni miicni test - mjere duine ekstremiteta - mjere opsega ekstremiteta

    20. Mjere opsega pokreta - mjeri se opseg pasivnih ili aktivnih pokreta - sprava za mjerenje kutomjer/goniometar

    21. Mjerenje opsega ekstremiteta I - mjere opsega ruku: 1. opseg akromion fossa axillaris 2. opseg nadlaktice 10 cm ispod akromiona/iznad olekranona 3. opseg lakta preko lakatne jame i olekranona 4. opseg podlaktice 10 cm ispod olekranona 5. opseg zapeca preko stiloidnih nastavaka 6. opseg preko glavica metakarpalnih kostiju (II-IV)

    22. Mjerenje opsega ekstremiteta II - mjerenje opsega nogu: 1. 10 cm ispod vrha velikog trohantera 2. opseg natkoljenice 15 cm ispod vrha velikog trohantera 3. opseg natkoljenice 10 cm iznad gornjeg ruba patele 4. opseg koljena preko sredine patele 5. opseg koljena ispod donjeg ruba patele 6. opseg najireg dijela potkoljenice 7. opseg potkoljenice iznad najizbocenijeg dijela maleola 8. opseg sredine stopala

    23. Vertebrogeni sindromi-konzervativno lijecenje

    24. Cilj lijecenja 1. smanjenje boli 2. puni opseg bezbolnih pokreta 3. bezbolno toleriranje opterecenja

    25. Postupci lijecenja 1. Modulacija boli - farmakoterapija: NSAR, selektivni COX-2 inhibitori, paracetamol, (ne)opioidi - fizikalna terapija: elektroterapija, termoterapija - kirurki postupci kod dugotrajne i tvrdokorne boli, funkcionalnih ispada

    26. 2. Potedne tehnike, kontrola poloaja i pokreta - mirovanje - kineziterapija - tehnike (trakcija, mobilizacija, ortopedska pomagala)

    27. Vratna kraljenica 1. biomehanika 2. i.v diskovi 3. unkovertebralni zglobovi 4. apofizealni zglobovi 5. miici vrata

    28. Vratna kraljenica II - raznolika i benignija klinicka slika - manji utjecaj na radnu sposobnost - cesto sijelo promjena u sklopu upalnih i degenerativnih bolesti aksijalnog skeleta - promjene nucleus pulposus a) protruzija b) otecenje funkcije DVS

    29. Klinicka slika - cervikalni sindrom - cervikocefalni sindrom, VB simptomi - cervikobrahijalni sindrom - razina: C1-C4 (glava i vrat), C5-C7 - bol, zakocenost, bolna osjetljivost mekih tkiva, povien tonus miica; simptomi lokalizirani i asimetricni

    30. Dijagnosticki postupci - anamneza, klinicki pregled - radioloka obrada (Rtg, CT, MRI) - TCD - EMNG, evocirani potencijali - vidno polje - laboratorijska obrada

    31. Lijecenje - farmakoterapija - akutna faza: mirovanje (do 7 dana) - mobilizacija (to ranije) - ortoza - edukacija - fizikalna terapija - kirurki zahvati

    32. Medicinske vjebe procjena vremena pocetka vjebi odabir vjebi: pozicioniranje (rasterecenje) trakcija staticke/dinamicke

    33. KRIOBOLJA kriobolja je sindrom, tj. skup simptoma (bol, ukocenost ,perestezije) s incidencijom od cak 80% pucanstva u razmaku od 1 godine prevalencija u odraslih iznosi od 36% do 72% veliki ekonomski problem (izostanak s posla i koritenje zdravstvenog osiguranja), izazov menagmentu

    34. ANATOMIJA KRALJENICE stup ljudskog tijela centar iz kojeg zapocinju svi nai pokreti dinamicki i stabilni vodic za prijenos sila kroz tijelo 32-33 kraljeka spojenih u zglobove ili medusobno sraslih medukraljenicki kolutovi omogucuju pokretanje razlicite debljine i visine trupova kraljeaka, lordoza i kifoza oblik dvostruko zakrivljenog slova S povezana s brojnim miicima, ivcima, krvnim ilama i ligamentima omogucujuci nam uspravni stav kraljeci poredani tako da oblikuju zatitni kanal kroz koji prolazi ledna modina i korijeni ivaca

    35. Anatomija kraljenice cesto se opisuje kao niz pokretnih segmenata ili funkcionalnih jedinica, koji djeluju kao cjelina te omogucuju fizioloki opseg pokreta. Svaki pokretni segment ili funkcionalna jedinica sastoji se od: dva susjedna kraljeka, intervertebralnih tkiva koja ukljucuju disk, ligamente, zglobove i miice. Ova funkcionalna jedinica je najmanji segment kraljenice koji prikazuje sve biomehanicke osobine cijele kraljenice te se jo naziva vertebralni dinamicki segment VDS (Jughanns). Intervertebralni disk: -koncentricni slojevi anulus fibrosusa -nestlaciv, hidrostatican nukleus pulposus

    36. LUMBALNA KRALJENICA stup od pet kraljeaka osnovno staticko svojstvo je prijenos teine tijela na zdjelicu i dalje na donje ekstremitete odravanje uspravnog stava najvece aksijalno opterecenje pa nukleus pulposus ima najvecu povrinu pa tako i mogucnost apsorbcije opterecenja apsorbcija kompresivnog opterecenja preko medukraljenicnih ploca aktivnu stabilizaciju i pokretljivost osiguravaju miici leda i trbuni miici s prednje i lateralnih strana miici utjecu na pokretljivost zdjelice i sudjelovanje u lumbopelvicnom ritmu tijekom kretnji fleksije, ekstenzije i laterofleksije lumbalne kraljenice cetvrti i peti slabinski i prvi krstacni kraljeak najoptereceniji i stoga najcece lokalizacije problema

    37. DEFINICIJA I PODJELA KRIOBOLJE KRIOBOLJA je simptom razlicitih bolesti i stanja, ali kad se uobicajeno govori o bolnim kriima misli se na mehanicki uzrokovanu nespecificnu bol u donjem djelu leda koja se moe iriti do koljena i stopala. PODJELA: - jednostavna s bolovima u podrucju od donjeg rebrenog luka do gluteusa i kao preneseni bolovi do koljena - lumboishijalgiju s bolovima u kriima i du noge - kriobolju uzrokovanu ozbiljnim bolestima

    38. UZROCI VIE OD STOTINU RAZLICITIH UZROKA KRIOBOLJA: MEHANICKI (slab miicni tonus, loe dranje,smanjena ili pojacana Lordoza,nestabilnost kraljenice,retropozicija kraljeka,miicne promjene,staticke anomalije stopala,poremecena biomehanika kukova i sakroilijakalnih zglobova,nejednaka duljina nogu itd.) DEGENERATIVNI PROCESI (ostohondroza i spondiloza,spondiloartroza,diskopatije,stenoza spinalnog kanala,interspinozna i sakroilijakalna artroza) TRAUMA (lumbalna prenaprezanja, subluksacija malih zglobova, spondiloza i spondilolisteza, infrakcije i prijelomi, posttraumatska kifoza)

    39. PRIROENE I RAZVOJNE ANOMALIJE METABOLICKI POREMECAJI UPALE(upalne reumatske bolesti i infekcije kostiju u prvom redu ostomijelitis,tuberkuloza, infektivni spoondilitis) IRADIJACIJA BOLI IZ VISCERALNIH ORGANA (ginekoloke bolesti,bolesti probavnog sustava,urogenitalnog sustava, supfrenicni apsces,bolesti slezene) TUMORI (benigni,maligni,metastatski) CIRKULATORNI POREMECAJI PSIHOGENI

    40. CIMBENICI RIZIKA profesije s izraenim statickim i dinamickim opterecenjima te ucestalim podizanjem,guranjem sedentarna zanimanja pretjerana tjelesna teina nepravilna obuca s visokim potpeticama ravna stopala manjak tjelesne aktivnosti puenje(promjena nutritivnosti i pH s posljedicnom brom degeneracijom diska uz cece kaljanje) rad u nocnim smjenama geneticki faktori(potencijalni geni su oni za agrekane, receptor za vitamin D, metaloproteinazu 3) razlika u percepciji boli

    41. Konzervativno lijecenje - farmakoterapija - fizikalna terapija: smanjiti bol poboljati funkciju - medicinska gimnastika: 1. povecava se fleksibilnost i snaga miica 2. potpomae saniranju otecenja tkiva - vjebe (u bolnoj fazi/ u fazi kad je bol manja)

    42. Kineziterapijski postupci kod kriobolje 1. Vjebe abdominalnih i lednih miica 2. McKenzie pristup 3. Dinamicka lumbalna stabilizacija 4. Segmentalna lumbalna stabilizacija

    43. Vjebe za kria STATICKE VJEBE DINAMICKE VJEBE VJEBE NA LOPTI

    44. STATICKE VJEBE SVAKU VJEBU PONAVLJAMO PET PUTA UZ ZADRAVANJE KONTRAKCIJE PO 4 SEK., NAKON CEGA SLIJEDI OPUTANJE ISTE DUINE. BROJ PONAVLJANJA VJEBI POVECAVAMO ZA JEDAN SVAKI DAN DOK NE DOEMO DO 10. PRVA DVA DANA IZVODIMO SAMO VJEBE NA LEIMA DOK ONE NA TRBUHU UVODIMO U PROGRAM TRECI DAN.

    45. DINAMICKE VJEBE DINAMICKE VJEBE IZVODIMO BEZ ZADRAVANJA POKRETA. PRVA DVA DANA IZVODIMO VJEBE NA LEIMA I NA BOKU, DOK TRECI DAN UVODIMO I VJEBE NA TRBUHU. SVE VJEBE PONAVLJAMO 10 PUTA.

    46. Za uspjeh medicinske gimnastike vano je: Redovito vjebati. Pravilno izvoditi vjebe. Dobar timski rad. U slucaju pogoranja o tome obavijestiti vaeg fizioterapeuta ili lijecnika fizijatra.

    47. Aerobne vjebe plivanje, hodanje, vonja biciklom (30 min, 3x tjedno kombinirano sa snaenjem) snaenje miica leda, istezanje hamstrings-a

    48. McKenzie pristup cilj: centralizacija boli (srednji dio leda, uz kraljenicu, gubitak u intenzitetu u podrucju u kojima je bol prisutna...) --- vratiti i.v. disk u nucleus pulposus osnova: spontani oporavak i samolijecenje nakon edukacije

    49. McKenzie koncept Posturalni sindrom Disfunkcionalni sindrom Derangement sindrom

    50. Posturalni sindrom Bol nastala kao posljedica mehanicke deformacije Dominiraju osobe mlade od 30 god.reduciranih tjelesnih aktivnosti Problemi polagano pocinju i pogoravaju s statickim opterecenjem U lijecenju je naglasak na korekciji loeg dranja

    51. Disfunkcionalni sindrom Bol nastaje zbog mehanicke deformacije adaptivno skracenog vezivnog tkiva Dominiraju osobe starije od 30 god. (iznimka su traume ili deregement) U lijecenju je naglasak na edukaciji, korekciji loeg dranja, istezanju skracenih struktura

    52. Derangement sindrom Bol kao posljedica kidanja anatomskih struktura diskusa i pomaka interdiskalnog materijala

    53. Derangement sindrom U klinickoj slici prevladava akutno loe dranje koje moe biti kifoticno (posterocentralni derangement), skolioticno (posterolateralni) ili lordoticno (anteriorni derangrement) Dominiraju pacijenti izmedu 20-50 god koji mnogo rade u fleksijskim poloajima i ne krecu se dovoljno Bol je lokalna (centralna) s isijavanjem. Cesto je akutno loe dranje, ogranicenje pokreta, shift, a cesto su mogucu i neuroloki deficiiti.

    54. Lijecenje derengementa Redukcija derengementa (kod redukcije uspostavljamo mehanicku dijagnozu, a nakon toga zapocinjemo s tehnikama samo-izljecenja sa i bez kontrolnog pritiska, te mobilizacijom ako je to potrebno)

    55. Vracanje funkcije Profilaksa (treba se sprijeciti povratak problema, pacijenta educiramo o pravilnim tehnikama sjedenja, stajanja, tehnikama podizanja tereta, ustajanja iz leeceg poloaja i sl.)

    56. Zadravanje redukcije derengementa (postiemo ekstenzijskim vjebama, sprjecavanjem fleksijskih poloaja, korekcijom dranja tijela, upotrebom rola za LK

    57. Hvala na panji!