1 / 14

Euroskepticizam u Hrvatskoj

Euroskepticizam u Hrvatskoj. Aleksandar Štulhofer Odsjek za sociologiju Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Definiranje pojma. Različiti stupnjevi i tipovi euroskepticizma (EUS) “Meki” i “tvrdi” EUS (P. Taggart) - neslaganje s nekim aspektima - odbacivanje same ideje

Download Presentation

Euroskepticizam u Hrvatskoj

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Euroskepticizam u Hrvatskoj Aleksandar Štulhofer Odsjek za sociologiju Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

  2. Definiranje pojma... Različiti stupnjevi i tipovi euroskepticizma (EUS) “Meki” i “tvrdi” EUS (P. Taggart) - neslaganje s nekim aspektima - odbacivanje same ideje ”Elitni” i “popularni” EUS - Političke elite i stranačka politika - Javno mnijenje i odnos prema EU

  3. Radna definicija EUS Dvije dimenzije: povjerenje u EU i želja za priključenjem

  4. Zašto o popularnom EUS? Način(i) percepcije EU Percepcija koristi i troškova priključivanja Razlozi i motivi… Javno mnijenje kao generator uspješne integracije – ili izvor prepreka

  5. Mogući razlozi za EUS “Racionalni” motivi: MATERIJALNI INTERESI - individualni - kolektivni “Iracionalni” motivi: SIMBOLIČKE VRIJEDNOSTI - suverenitet i neovisnost - kulturna tradicija - očuvanje društvenih vrijednosti - “svoj na svome” “Kombinirani” motiv: HIPOTEZA O TZV. PRIBLIŽNOM MEHANIZMU (Anderson, 1998)

  6. Empirijska analiza • Sekundarna analiza praćenja podrške priključivanju EU (Gfk i Eurobarometar) • WVS i EVS istraživanja (1995. i 1999) • Studija “South East European Social Survey Project” (2003)

  7. Dinamika stavova o pridruživanju Hrvatske Europskoj uniji, 2000-2005. Izvor: Gfk Hrvatska - Omniibus

  8. Dinamika povjerenja u EU, 1995-2005.

  9. Mjerenje motiva (“racionalnost” ili “iracionalnost”) Pragmatični motivi - dob - obrazovanje - profesionalni status - prihodi - veličina prebivališta Simbolički motivi - političko samopozicioniranje (“lijevo” – “desno”) - članstvo u kulturno-umjetničkim udrugama - “isključivi” nacionalizam Kombinirani motivi - povjerenje u nacionalni pravni sustav - povjerenje u nacionalnu vladu

  10. Anatomija isključivog nacionalizma Isključivi nacionalizam vs. patriotizam: - “Nacionalno mješoviti brakovi su nestabilniji od drugih”; - “Čovjek se može osjećati sigurno samo ako živi u sredini u kojoj većinu čine pripadnici njegove nacije”; - “Među različitim nacijama se može uspostaviti suradnja, no ne i potpuno povjerenje”; - “Pri odabiru bračnog partnera, nacionalnost bi trebala biti jedan od najvažnijih faktora.”

  11. Rezultati testiranja I. Utjecaj pragmatičnih motiva na (a) povjerenje u EU i (b) spremnost na priključivanje: Dob (- / +; mlađi nešto skloniji) Obrazovanje (- / +; obrazovaniji nešto skloniji) Profesionalni status (-) Prihodi (-) Veličina prebivališta (-)

  12. Rezultati testiranja II. Pragmatični motivi - profesionalni status (-) - socijalno samopozicioniranje (“vrh” – “dno”) (-) Simbolički motivi - političko samopozicioniranje (“lijevo” – “desno”) (+) - članstvo u kulturno-umjetničkim udrugama (-) - “isključivi” nacionalizam (+) Kombinirani motivi - povjerenje u nacionalni pravni sustav (+) - povjerenje u nacionalnu vladu (+++)

  13. Zaključci • Sociodemografska fluidnost EUS u Hrvatskoj • Struktura EUS: dominacija kombiniranih i simboličkih čimbenika • Ograničenja vezana uz mjerenje EUS (vrijeme i instrumenti)

  14. Preporuke Osobna pozicija 3 preporuke za povećanje informiranog povjerenja hrvatske javnosti u EU: - Sustavno i kontinuirano informiranje - Unaprjeđivanje povjerenja građana u nacionalne institucije - Ostvarivanje sociokulturne protuteže nacionalnoj isključivosti

More Related