Minimalna pla a u hrvatskoj
This presentation is the property of its rightful owner.
Sponsored Links
1 / 15

MINIMALNA PLAĆA U HRVATSKOJ PowerPoint PPT Presentation


  • 75 Views
  • Uploaded on
  • Presentation posted in: General

MINIMALNA PLAĆA U HRVATSKOJ. Danijel Nestić Ekonomski institut, Zagreb Okrugli stol “Tržište rada i kriza” 14. svibnja 2012. O minimalnoj plaći.

Download Presentation

MINIMALNA PLAĆA U HRVATSKOJ

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Presentation Transcript


Minimalna pla a u hrvatskoj

MINIMALNA PLAĆA U HRVATSKOJ

Danijel Nestić

Ekonomski institut, Zagreb

Okrugli stol “Tržište rada i kriza”

14. svibnja 2012.


O minimalnoj pla i

O minimalnoj plaći

  • Jednostavan instrument intervencije na tržištu rada –zakonom ili sličnim aktom odredi se najniža plaća koju radnik može primiti, a poslodavac mora platiti za redovan rad

    • Minimalnu plaću odlikuje obvezatnost primjene za sve radnike (ili za veliku većinu) na nacionalnoj, regionalnoj ili sektorskoj razini

  • Minimalna plaća postoji u 20 zemalja EU, ali i u ostalima zemljama često postoje neki oblici određivanja najniže plaće, najčešće putem sektorskih kolektivnih ugovora

  • Velika je raznolikost sustava minimalne plaće u zemljama EU

  • 90% zemalja koje sudjeluju u radu ILO-a imaju neki oblik minimalne plaće

    • Minimalna plaća postoji u SAD-u od 1938. kao US Federal Minimum Wage, postoje minimalne plaće određene na razini saveznih država, u Velikoj Britaniji minimalna je plaća uvedena 1999., a u Irskoj 2000. godine

  • Na praktičnoj razini gotovo da postoji međunarodni konsenzus o vrijednosti ovakvog instrumenta intervencije, u stručnoj literaturi postoje nesuglasice o njezinim učincima


  • Pogled socijalnih partnera 1

    Pogled socijalnih partnera (1)


    Pogled socijalnih partnera 2

    Pogled socijalnih partnera (2)

    Izvor: Prilagođeno iz Grimshaw (2010)


    Minimalna pla a u hrvatskoj 1

    Minimalna plaća u Hrvatskoj (1)

    • Sustav minimalne plaće temeljen na općem kolektivnom ugovoru (1998.-2008.)

      • 1998. sklopljen je Kolektivni ugovor o najnižoj plaći, čija je valjanost odlukom ministra zaduženog za rad odmah proširena na sve radnike i poslodavce čime je njegova primjena postala obavezna za sve

      • Najniža osnovica za plaćanje obveznih doprinosa prema objavi Ministarstva financija određena je kao najniža plaća

      • Bez obzira što ugovor spominje najnižu plaću, a ne minimalnu plaću, i bez obzira što nije bilo posebnog zakona o minimalnoj plaći, može se smatrati da je Hrvatska u tom razdoblju imala minimalnu plaću

    • Sustav temeljen na Zakonu o minimalnoj plaći (2008.- danas )

      • Donošenje Zakona inicirano od strane sindikata, motivirano prvenstveno željom da se poveća razina minimalne plaće

      • Vjerovalo se da će Zakon osnažiti primjenu minimalne plaće

      • Zakon su podržali su svi socijalni partneri

    • Zanimljivo, Kolektivni ugovor i njegovo proširenje i dalje vrijede

      • Ima li Hrvatska sada dvije minimalne plaće? Najniža osnovica za plaćanje doprinosa u 2012. iznosi 2,715 kuna


    Minimalna pla a u hrvatskoj 2

    Minimalna plaća u Hrvatskoj (2)

    • Zakon je donio osjetan porast minimalne plaće u 2008.

      • Nominalni rast od 19.5%, realni rast 12.5% (uključujući redovno usklađivanje početkom te godine na osnovu Kolektivnog ugovora)

  • Uvedena je snižena razina minimalne plaće u radno intenzivnim sektorima zbog straha od negativnih učinaka

    • Za tekstilnu, drvnoprerađivačku i kožarsko-obućarsku industriju, minimalna plaća računa se kao umnožak opće razine minimalne plaće i sljedećih koeficijenata: u prvoj godini primjene Zakona 0,94; u drugoj godini 0,96; u trećoj 0,97 te u četvrtoj godini 0,98

    • U lipnju 2012. istječe razdoblje primjene snižene minimalne plaće

  • Trenutno minimalna plaća iznosi 2,814 kuna (bruto)

    • Minimalna plaće iznosi oko 36% prosječne plaće (2008.-2012.), prije toga (1998.-2007.) iznosila je oko 33%

    • Obuhvat minimalnom plaćom, odnosno udio radnika koji primaju minimalnu plaću procjenjujem na 5%, u ranijem sustavu on je procijenjen na oko 3%

    • Iznos minimalne plaće nije se mijenjao od 1. lipnja 2009.


  • Realna minimalna i prosje na pla a 1998 100

    Realna minimalna i prosječna plaća (1998.=100)

    Napomena: Minimalna plaća prema stanju 1. srpnja, bruto plaća je prosjek cijele godine.


    Me unarodne usporedbe 1

    Međunarodne usporedbe (1)

    • U većini zemalja EU postoji minimalna plaća – najčešće je određena posebnim zakonom, u Belgiji i Grčkoj nacionalnim međusektorskim kolektivnim ugovorom

    • Zemlje sa snažnom tradicijom kolektivnog pregovaranja nemaju zakonski utvrđenu minimalnu plaću

    • Hrvatska, nakon Slovenije, najvišu minimalnu plaću među post-socijalističkim zemljama (373€ u siječnju 2012.)


    Me unarodne usporedbe 2

    Međunarodne usporedbe (2)

    • U


    Me unarodne usporedbe 3

    Međunarodne usporedbe (3)

    Odnos minimalne i prosječne plaće u industriji, građevinarstvu i uslugama, u %

    • Prema relativnoj razini, minimalna plaća u Hrvatskoj je oko prosjeka za post-socijalističke zemlje

    • Najvišu relativnu razina ima Turska (50%). Takvu su razinu posljednjih godina imali još samo Grčka i Irska.


    Primjeri nedavnih promjena u visini minimalne pla e u eu

    Primjeri nedavnih promjena u visini minimalne plaće u EU

    • U 9 od 20 zemalja EU u kojima postoji minimalna plaća njezina se visina nije promijenila u 2010. godini, u ostalima je povećanje iznosilo od 1 do 4%

    • Jedino (meni poznato) nominalno smanjenje minimalne plaće dogodilo se u Irskoj u veljači 2011. s 8.65€ po satu na 7.65€, ali je već u srpnju vraćena na prijašnju razini na kojoj je bila od sredine 2007. godine

    • Slovenija – Od ožujka 2010. novi Zakon o minimalnoj plaći donosi rast od oko 23% (s 597.43€ na 734.15€), uz mogućnost da se u prve dvije godine primjenjuje snižena minimalna plaće (654.69€) kod poduzetnika u teškoćama

      • Predviđeno je usklađivanje najmanje s rastom inflacije početkom svake godine, može i više po procjeni ministarstva zaduženog za rad, međutim u 2011. i 2012. usklađivanje je pratilo jedino stopu inflacije

    • Ujedinjeno kraljevstvo –NeovisnoPovjerenstvo za niske plaće razmatra kretanja u gospodarstvu i predlaže Vladi promjene minimalne plaće (za odrasle, za mlade, za 16-17-godišnjake i za pripravnike) koja prijedloge Povjerenstva u pravilu prihvaća

      • Od 2009. do 2011. umjereni rast, niži od inflacije, približno jednak prosječnoj plaći, u ožujku objava promjene za listopad (u 2012. slijedi porast 1,8% kod minimalne plaće za odrasle, bez promjena za mlade)


    Problemi u primjeni minimalne pla e 1

    Problemi u primjeni minimalne plaće (1)

    • Mehanizam usklađivanja prema novom Zakonu

      • U srpnju 2008. minimalna je plaća određena na razini 39% prosječne plaće iz 2007.

      • Uvodi se automatsko godišnje usklađivanje minimalne plaće:

        “Minimalna plaća ... uskladit će se s realnim rastom BDP-a za prethodnu godinu, na način da se udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći kod pravnih osoba u Republici Hrvatskoj ostvarenoj u prethodnoj godini uveća za postotak realnog rasta BDP-a u prethodnoj godini, prema objavi Državnog zavoda za statistiku”

    • Postoje ozbiljne nesuglasice oko tumačenja mehanizma

      • Prema jednom tumačenju, kojeg zastupaju sindikati, početni udio minimalne u prosječnoj plaći od 39% trebalo je postupno povećavati u skladu s rastom BDP-a, ali to nije učinjeno

      • Službeno tumačenje DZS-a, u konzultaciji s Ministarstvom rada u 2009. bilo je da se usklađuje ostvareni udio minimalne u prosječnoj plaći. Takvo službeno tumačenje u praksi znači da se minimalna plaća u lipnju svake godine uvećava za stopu rasta realnog BDP-a u prošloj godini

      • Isto tako, službeno je tumačenje da se minimalna plaća ne može smanjivati (zbog riječi “uveća” u tekstu Zakona)


    Problemi u primjeni minimalne pla e 2

    Problemi u primjeni minimalne plaće (2)

    • Praktični problemi (recesija) doveli su do prešutnog prihvaćanja tumačenja Državnog zavod za statistiku

    • Temeljni problemi mehanizma

      • Nejasno određen mehanizam prije ili kasnije izazvat će tenzije među socijalnim partnerima

      • Dosljedno provođenje službenog tumačenja mehanizma usklađivanja u fazi rasta gospodarstva će gotovo sigurno dovesti do pada udjela minimalne u prosječnoj plaći, što nije u skladu s ciljevima koji su se navodili prilikom uvođenje Zakona

      • Kako pronaći ravnotežu između potrebe zaštite radnika na slabo plaćenim poslovima i izazova koji stoje pred poduzećima?

        • Čini se da za najveći dio gospodarstva dosadašnja primjena minimalne plaće nije izazvala negativne učinke, no pojedini sektori su pogođeni (u industriji odjeće procijenjeni je obuhvat minimalnom plaćom oko 25%)

      • Mehanizam usklađivanja minimalne plaće je automatiziran, odnosno potpuno izdvojen od procesa socijalnog dijaloga

        • Čak i u slučaju dogovora o porastu minimalne plaće u 2012., može li se on provesti bez promjene Zakona o minimalnoj plaći?


    Preporuke 1

    Preporuke (1)

    • Sadašnji sustav minimalne plaće potrebno je korigirati nakon konzultacija socijalnih partnera i drugih dionika tržišta rada

      • Zakonsko reguliranje minimalne plaće je prisutno u većini zemalja, tako da ne treba postavljati pitanje treba li nam zakon (pogotovo sada kad ga već imamo), nego kakav nam zakon treba

      • Treba odvojiti dovoljno vremena za konzultacije i traženje najboljeg modaliteta uređenja minimalne plaće, uključiti sve relevantne partnere

    • Izbjeći eksplicitno formuliranje mehanizma usklađivanja minimalne plaće u zakonu

      • I kod ovog instrumenta tržišta rada potrebna je fleksibilnost kako bi se prilikom svakog usklađivanja na najbolji način uvažile gospodarske okolnosti

      • Precizno formuliranje i automatizam dovode do potpune izolacije od procesa socijalnog dijaloga što ne doprinosi procesu izgradnje povjerenja između partnera

    • Visinu minimalne plaće treba odrediti Vlada, u skladu sa Zakonom

      • Umjesto automatizma, potrebno je da Vlada razmatra prijedloge socijalnih partnera, ali i da sama donosi odluku

      • Minimalna plaća je oblik intervencije sa široko rasprostranjenim posljedicama i odgovornost za nju mora biti u rukama Vlade koja je izravno odgovorna svim građanima, sindikati i udruge poslodavaca su odgovorni samo svojim članovima


    Preporuke 2

    Preporuke (2)

    • Visinu minimalne plaće odrediti na temelju projekcija ključnih pokazatelja u razdoblju primjene minimalne plaće

      • Ako se već želi utvrditi neki oblik formule usklađivanja, svakako treba izbjeći referiranje na kretanja pokazatelja u prošloj godini, već uzeti u obzir projekcije za razdoblje primjene minimalne plaće

      • Pokazatelji koji se uzimaju u obzir ovise o mehanizmu usklađivanja i dogovoru; obično se razmatra kretanje ukupne ekonomske aktivnosti, zaposlenosti i nezaposlenosti, inflacije i plaća, ali s posebnim naglaskom na kretanja u ugroženim sektorima i među skupinama radnika za koje je minimalna plaća važna, razmatraju se i kretanja u drugim zemljama (pitanje konkurentnosti u radno-intenzivnim sektorima)

    • Izbjegavati nagle i nenajavljene promjene razine minimalne plaće

      • Barem šest mjeseca prije početka valjanosti donijeti najavu ili odluku o usklađivanju

    • Unaprijediti statistiku plaća

      • Nedovoljno je informacija o kretanju i strukturi plaća za različite dijelove tržišta rada; o distribuciji plaća; o troškovima rada koji nisu plaća (prijevoz, božićnica,...)

      • Omogućiti bolju statističku obradu i dostupnost administrativnih podataka (Porezna uprava, REGOS);


  • Login