1 / 33

UPRAVLJANJE PROMJENAMA U SESTRINSTVU / ZDR. NJEZI

UPRAVLJANJE PROMJENAMA U SESTRINSTVU / ZDR. NJEZI. GRUPA IX. BLAŽENKA POLJAK INES PROLOŠČIĆ DRITA PUHARIĆ NEVENKA RADIŠIĆ BISERKA REŽEK VESNA SERTIĆ JOZEFINA SESAR ANASTAZIJA SMOKROVIĆ. PROMJENE.

vivian
Download Presentation

UPRAVLJANJE PROMJENAMA U SESTRINSTVU / ZDR. NJEZI

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. UPRAVLJANJE PROMJENAMA U SESTRINSTVU / ZDR. NJEZI

  2. GRUPAIX • BLAŽENKA POLJAK • INES PROLOŠČIĆ • DRITA PUHARIĆ • NEVENKA RADIŠIĆ • BISERKA REŽEK • VESNA SERTIĆ • JOZEFINA SESAR • ANASTAZIJA SMOKROVIĆ

  3. PROMJENE • Obuhvaćaju strategiju,model poslova,organizacijsku strukturu, uloge, odgovornosti, vrstu i broj radnih mjesta • Istraživanja pokazuju da su zaposlenici pod stresom kad se uvode promjene i to zbog: • Prevelikih očekivanja koja se pred njih postavljaju • Kad se njihove aktivnosti pozorno promatraju • Kad se mijenjaju njihove odgovornosti

  4. ORGANIZACIJSKE PROMJENE • Uvođenje novih postupaka ili tehnologije radi usklađivanja organizacije s dinamičnim zahtjevima okoline • Pokreću se radi dostizanja precizno definiranih ciljeva

  5. UPRAVLJANJE • JEDINSTVENOST I HARMONIZACIJA SVIH AKCIJA I DOSTIGNUĆA

  6. UPRAVLJANJE PROMJENAMA • GLAVNI CILJ • Osigurati pozitivne ljudske reakcije u svezi promjena • Njihova implementacija u skladu s postavljenim ciljevima

  7. POSTIZANJE CILJEVA • Zahtijeva uključenost svakog pojedinca u organizaciji • Spremnost pojedinca na promjenu, posebno ponašanja i načina razmišljanja • Zahtijeva vrijeme, motivaciju i vještine

  8. PROMJENA POČINJE S VRHA • VOĐE MORAJU IMATI • jasnu viziju promjena i jasno definirane načine kako će se ta vizija ostvariti • misiju, strategiju, planove, projekte, odluke, akcije • Promjene treba uvesti kroz individualnu(osobnu) razinu, razinu pojedinca, razinu organizacije, razinu cjelokupnog sustava

  9. PROMJENE U SESTRINSTVU U RH • POVIJESNI DOGAĐAJI KOJI SESTRINSTVO VODE KA POTPUNOJ PROFESIONALIZACIJI • HKMS • 2003. god. Zakon o sestrinstvu • Sestrinska dokumentacija • Kategorizacija bolesnika • Osnovni standardi za sestrinsku djelatnost • Obrazovanje medicinskih sestara

  10. HKMS • Promiče, zastupa, usklađuje interese medicinskih sestara pred državnim tijelima u RH i inozemstvu • JAVNE OVLASTI HKMS registar članova, odobrenja za samostalan rad, stručni nadzor, etički kodeks, standardi i normativi, sestrinska lista

  11. ZAKON O SESTRINSTVU • Obuhvaća : obrazovanje, trajno usavršavanje, uvjete za obavljanje djelatnosti, dužnosti, izuzetak od odgovornosti, kontrolu kvalitete, stručni nadzor, privatnu praksu

  12. SESTRINSKA DOKUMENTACIJA • Čl. 17 Zakona o sestrinstvu – obaveza evidencije rada medicinskih sestara • predstavlja sredstvo komuniciranja unutar tima • prati kvalitetu i količinu provedenih postupaka, odnosno provedene zdravstvene njege • služi za trajno praćenje stanja bolesnika

  13. KATEGORIZACIJA BOLESNIKA • bazični instrument za izračun odgovarajućeg broja medicinskih sestara u bolničkoj skrbi koji bi se trebao određivati na osnovu čimbenika • utvrđuje težinu stanja pojedinog bolesnika • odgovarajuću zdravstvenu njegu koju je potrebno pružiti • potreban broj medicinskih sestara

  14. OSNOVNI STANDARDI SESTRINSKE DJELATNOSTI • klasifikacija sestrinskih dijagnoza, ciljeva i intervencija su od velike koristi za utvrđivanje cijene sestrinskog rada na osnovu kojih bi se donosili standardi i normativi

  15. SESTRINSKE DIJAGNOZE • Sestrinske dijagnoze opisuju područje zdravstvene njege, definiraju za struku specifično znanje i čine znanstvenu osnovu djelatnosti PROFESIJU • Klasifikacija sestrinskih dijagnoza i procesa sestrinske skrbi pružaju okvir za istraživački rad • Iz sestrinskih dijagnoza se vidi za što je medicinska sestra nadležna, što pridonosi povećanju pojedinačne odgovornosti te povećanju profesionalne odgovornosti

  16. SESTRINSKE DIJAGNOZE • Svaka dijagnostička kategorija, defilirajuća obilježja i intervencije razvijaju se i testiraju kroz istraživanja, pri čemu se traže odgovori na brojna pitanja(koje intervencije daju najbolje rezultate,koji pristup valja primjenjivati u radu sa određenom populacijom i sl.)

  17. OBRAZOVANJE MEDICINSKIH SESTARA • visoko obrazovanje – trogodišnju studij sestrinstva(dosadašnji dvogodišnji+razlikovna godina) • visoko obrazovanje – trogodišnji studij sestrinstva + diplomski specijalistički studij menadžmenta u sestrinstvu

  18. ZDRAVSTVENA NJEGA JUČER • Postupni razvoj od pomoćne do samostalne djelatnost • Razvojni put uvjetovan raznovrsnim promjenama u društvu i znanosti • Razvojem medicine stagnirala –medicinske sestre pomagale liječnicima u procesu dijagnosticiranja i liječenja bolesti

  19. MEDICINSKA SESTRA DANAS • Uloga medicinske sestre postaje sve značajnija i samostalnija • njena samostalnost određuje vrstu i sadržaj njenog rada i odgovornosti • Stupanj samostalnosti medicinske sestre uvjetovan je vrstom aktivnosti koju izvodi, odnosno problema koji rješava

  20. KOMPETENCIJE • znanje, vještine, sposobnosti za siguran i učinkovit rad • prihvaćanje odgovornosti za aktivnosti za koje je osposobljena

  21. KAKO UPRAVLJATI PROMJENAMA KOJE SU NEMINOVNE • Utjecati na kvalitetu liječenja uvođenjem specijalističkih programa • Izboriti se za potrebnu sestrinsku organizacijsku shemu • Utjecati na povećanje kvalitete i sigurnosti u ishodu liječenja te smanjenja pogrešaka na kliničkoj razini postavljanjem visokoobrazovanih sestara specijalista na pojedina područja • Razviti informacijsku tehnologiju koja će dati podatke o skrbi za bolesnika koji će biti precizni i jednostavni za upotrebu, a ujedno pridonijeti poboljšanju sestrinske prakse

  22. Osvijestiti sestre pojedinačno na svim razinama o potrebi za promjenom • Ukazati im na profesionalnu odgovornost i moguće posljedice • Informirati javnost i potencijalne bolesnike kako bi im ukazali na važnost medicinskih sestara • Obrazovanje sestara na diplomskoj razini kako bi stekle kompentencije za rješavanje specifičnih problema vezanih uz zdravstvenu njegu kao osnovnu djelatnost

  23. Razviti sestrinsku nomenklaturu i klasifikacijske sustave koji imaju veliku ulogu u upravljanju procesom zdravstvene njege • Potrebi su podaci o skrbi za bolesnika koji će biti precizni, jednostavni za upotrebu a koji će ujedno pridonijeti poboljšanju sestrinske prakse

  24. Kako bi se sestrinstvo što više internacionaliziralo treba se težiti razvoju zajedničkih termina koji bi bili objektivni, znanstveno utemeljeni i provjereni u praksi • I bili bi baza za statističku obradu te dokumentaciju i daljnji znanstveni rad na analizi provedenih sestrinskih intervencija

  25. MEDICINSKE SESTRE MENADŽERI – NOSIOCI PROMJENA • Akademski obrazovane sestre koje koje će biti kvalitetni promotori sestrinskih profesionalnih planova i ciljeva • Znati će se izboriti za potrebnu organizacijsku shemu koja će dati podatak o broju osoblja koje bi bolesniku u najboljim uvjetima, na primjeren način i u odgovarajuće vrijeme dalo najbolju zdravstvenu njegu

  26. Biti osposobljene za organizaciju interdisciplinarnih i ntersektorskih programa • Pokrenuti donošenje zakona radi poboljšanja sigurnih organizacijskih modela za sestre (omjer sestra-pacijent)

  27. Kvalitetno provoditi sestrinske profesionalne planove i ostvarivati ciljeve • Znati dobro komunicirati • Izložiti svoje stavove • Znati pregovarati • Suprotstaviti se u potrebnim situacijama • Stvoriti mrežu važnih kontakata • Vladati situacijom u konfliktnim situacijama

  28. Stvoriti okvire za rad u vezi pružanja zdravstvene njege(zdrava radna okolina, prikladan broj sestara za provođenje njege,zakonski okviri, profesionalne smjernice sestrinske prakse i najbolje smjernice za rad sestara)

  29. Razviti komunikacijske vještine • Razraditi studije potrebne za planiranje sestrinskih resursa na svi razinama pružanja zdravstvene zaštite

  30. KREIRANJE POLITIKE VAŽNE ZA SESTRINSTVO • Sestrinske udruge moraju imati ulogu u sastavljanju programa istraživanja • Identificirati prioritetna područja rada i nedostatke u informacijama • Povezati se s obrazovnim i istraživačkim institucijama, čime postaju vrijedan izvor podataka

  31. Sestrinske udruge moraju biti aktivni članovi državnih odbora i regulacijskih tijela • Odgovorne za zastupanje i obranu svojih članova pred sudskim vlastima i drugim institucijama • Predstaviti mjere za osiguranje sigurnih organizacijskih modela

  32. Zastupati sestre i sestrinstvo uopće • Zagovarati radne uvjete

  33. LITERATURA • Fučkar G. “Sestrinske dijagnoze” HUSE Zagreb,1996 • Henderson V. “Osnovna načela zdravstvene njege” – HUSE I HUMS, Zagreb • Reuben E. “Vrsnoća medicinske skrbi”,Medicinska Naklada, Zagreb,2003 • “Pouzdano osoblje spašava živote”,Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi RH,Zagreb,2006 • Ivan Š. “Etika sestrinstva”,Pergamena-Zagreb,1997 • Materijali sa predavanja

More Related