Dr sc marica apro ficovi dubrova ke knji nice c zuzori 4 dubrovnik msapro@dkd hr
This presentation is the property of its rightful owner.
Sponsored Links
1 / 163

dr. sc. Marica Šapro-Ficović Dubrovačke knjižnice C. Zuzorić 4, Dubrovnik [email protected] PowerPoint PPT Presentation


  • 54 Views
  • Uploaded on
  • Presentation posted in: General

Libraries in the Digital Age, Z adar, 16 -20.06.14. Prakti č na primjena kvalitativnih metoda u knji ž nicama Kratak uvod: svrha i sadržaj radionice. dr. sc. Marica Šapro-Ficović Dubrovačke knjižnice C. Zuzorić 4, Dubrovnik [email protected] Svrha, korištenje. Svrha.

Download Presentation

dr. sc. Marica Šapro-Ficović Dubrovačke knjižnice C. Zuzorić 4, Dubrovnik [email protected]

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Presentation Transcript


Dr sc marica apro ficovi dubrova ke knji nice c zuzori 4 dubrovnik msapro@dkd hr

Libraries in the Digital Age, Zadar, 16-20.06.14.Praktična primjena kvalitativnih metoda u knjižnicamaKratak uvod: svrha i sadržajradionice

dr. sc. Marica Šapro-Ficović

Dubrovačke knjižnice

C. Zuzorić 4, Dubrovnik

[email protected]


Svrha kori tenje

Svrha, korištenje

Svrha

Rezultati se mogu koristiti za

vrednovanje rada i usluga knjižnica

opise ponašanja korisnika

opise ponašanja i rada knjižničara

očekivanja zajednice od knjižnica i njihovih međusobnih odnosa

postignuće raznih usluga

  • upoznavanje polaznika s osnovama kvalitativnih metoda istraživanja

  • koncentracija na metode usmene povijesti (oral history) za prikupljanje podataka i utemeljene teorije (grounded theory)za analizu


P regled sadr aja

Pregled sadržaja

  • Kratak uvod (ovo predavanje)

  • Dio 1: Kvalitativna istraživanja: definicije i principi

  • Dio 2: Razne metode i pristupi kvalitativnimistraživanjima

  • Dio 3: Metoda usmene povijesti za prikupljanje podataka

  • Dio 4: Metoda utemeljene teorije za analizu podataka

  • Dio 5: Rezultati ?


Po odslu ano j radionici vi biste trebali mo i

Po odslušanoj radioniciVi biste trebali moći:

  • definirati principe kvalitativnih metodologija

    • usmjerenih prema knjižnicama i korisnicima;

  • početi razvijati primjenu metoda usmene povijesti (oral history)za skupljanje podataka

    • o radu i vrijednosti knjižnica kroz povijest

  • doprinijeti informacijama i studijama o vrijednosti knjižnica


  • Djelomi na literatura

    Djelomična literatura

    Halmi, A. (2005). Strategije kvalitativnih istraživanja u primijenjenim društvenim znanostima. Zagreb: Naklada Slap.

    Merriam, S. B. (2009) Qualitative Research: A Guide to Design and Implementation (Jossey-Bass Higher & Adult Education Series) New York: Wiley.

    Mihalić, M. (2012). Mjere li samo pokazatelji uspješnosti vrijednost knjižnica? : prema vrednovanju društvenih ciljeva organizacija u kulturi. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 55 (1); 29-44.

    Mack, N. et al. (2005) Qualitative Research Methods: A Data Collector’s Field Guide Family Health International

    Šapro-Ficović. M. (2012). Djelovanje knjižnica pod opsadom u ratu. Studija slučaja: Hrvatska 1991/1995. godine. Doktorski rad. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

    Wikipedia (n.d.) Qualitative research. Oral history.Grounded theory.


    Dio 1 kvalitativna istra ivanja definicije i principi

    Kvalitativne metode u istraživanju knjižnica i korisnika

    Dio 1:Kvalitativna istraživanja:definicije i principi

    dr. sc. Marica Šapro-Ficović

    Dubrovačke knjižnice

    C. Zuzorić 4, Dubrovnik

    [email protected]

    Predavanjedostupnona


    Pa da to prvo razjasnimo iako je na odabir k valitativn a stran a

    Na početku

    pa da to prvo razjasnimo,iako je naš odabir kvalitativna strana

    Često se praverazlikeizmeđu

    kvantitativnihistraživanja

    i

    kvalitativnihistraživanja


    Svrhe

    Svrhe

    Kvantitativna istraživanja

    Kvalitativna istraživanja

    svrha:

    Postići razumijevanje temeljnih razloga i motivacija

    ljudskog ponašanja

    društvenih interakcija

    Otkriti dominantne trendove u stavovima i mišljenjima

    svrha:

    • Mjerenje procesa i pojava brojevima

      • i statistikama

      • i vjerojatnostima

    • Stvaranje i potvrđivanje hipoteza

    • Pronalaženje uzroka i posljedica


    Primjene

    Primjene

    Kvantitivna istraživanja

    Kvalitativna istraživanja

    Primjena najviše u društvenim znanostima

    upotrebom znanstvenih metodaproučavaju društvo, odnose pojedinaca u društvu, i ljudska ponašanja

    antropologija

    ekonomija

    političke znanosti

    psihologija

    sociologija

    pa i knjižničarstvo i informacijska znanost

    • Primjena najviše u prirodnim znanostima

      • upotrebom znanstvenih metoda nastoje razjasniti pravila koja vladaju u prirodnom svijetu

        • astronomija

        • biologija

        • fizika

        • geoznanosti

        • kemija

        • itd.


    Ali esto i povezani premda su bitno druga iji

    Ali često i povezani – premda su bitno drugačiji

    Kvantitivna istraživanja

    Kvalitativna istraživanja

    Kad se provodekvalitativna istraživanja neki zaključci mogu biti kvantitativni

    npr. neki se podaci mogu sažeti brojčano ili statistički

    • Kad se provode kvantitivna istraživanja neki zaključci mogu biti kvalitativni

      • npr. za neke rezultate ponekad slijede kvalitativna istraživanjakoja se koriste za opise idodatna otkrića


    Kao yin i yang

    KaoYin i Yang

    Kvantitativna istraživanja

    Kvalitativna istraživanja

    Unatoč različitim pristupima,

    mogu se koristiti zameđusobno nadopunjavanje


    Jednostavno re eno sve je u prirodi podataka

    Jednostavno rečeno:sve je u prirodi podataka

    Kvantitivna istraživanja

    Kvalitativna istraživanja

    Prikupljaju i analiziraju podatke koji su opisnipo prirodi

    • Koriste podatke koji su povezani količinom

    Idemodatinekolikoprimjera.

    Tkoćepočeti?


    Svojstva kvalitativnih istra ivanja

    Svojstva kvalitativnih istraživanja


    Svojstva nast

    Svojstva ... (nast.)


    Primjeri iz knji nica

    Primjeri iz knjižnica

    • Tko su korisnici? - po raznim karakteristikama, kao dob, zanimanje, školovanje ...

    • Tko nisu korisnici iz zajednice, institucije?

    • Što rade u knjižnici kad je posjete?

      • Koju građu i usluge upotrebljavaju? Kada?

    • Što čitaju?

      • u knjižnici? što posuđuju? koji su drugi razniizvori?

    • Gdje dobivaju informacije?


    Primjeri iz knji nica nast

    Primjeri iz knjižnica (nast.)

    • Korisnici u knjižnici: s čime su zadovoljni? Nezadovoljni?

    • Kako i koliko vrednuju knjižnicu?

    • Kakve prijedloge imaju za knjižnicu?

      • što bi željeli vidjeti u knjižnici? koje usluge?

      • što bi promijenili, dodali, uklonili?

    • Kakvi su im odnosi sa knjižničarima?

    • I još mnogo drugih i sličnih pitanja


    Koga se mo e istra ivati

    Koga se može istraživati?

    • Ne samo korisnike nego i potencijalne korisnike i ne-korisnike

    • Knjižničare na raznim funkcijama i poslovima i iz različitih knjižnica

    • Direktore i više nadležne

    • Studente i profesore

    • Ljude na ulici

    • Pa i sebe


    Kad se mo e istra ivati

    Kad se može istraživati?

    • Vremenskih ograničenja zapravo nema

    Uvijek, bilokad


    Tko mo e istra ivati

    Tko može istraživati?

    • Zapravo svatko tko nauči osnove vođenja jednog istraživačkog rada

      • je li to teško naučiti? Nije! Može se! Tko hoće

      • Mora li se paziti što se radi? I te kako!

    • Istraživači ne moraju biti akademici

    • Sami knjižničari mogu postati izvanredni istraživači u svojoj knjižnici

      • jer sve dobropoznaju

      • i mogu tražiti pomoć od kolega s iskustvima


    Pet glavnih razloga da radimo korisni ka istra ivanja

    Pet glavnih razloga da radimo korisnička istraživanja

    • dobijamouvid o ponašanjuljudinaosnovupodataka - a ne jer to netkokaže da je takoilimorabititako

    • uvid o njihovimzahtjevima, željama, sugestijama, preferencijama

    • uvid u značajnepromjeneiposljedice

    • opis i tumačenje kulturnih i društvenih skupina, danasilikrozraznadoba

    • iinstitucijakojeteskupineupotrebljavaju


    Pet glavnih razloga da ne radimo korisni ka istra ivanja

    Pet glavnih razloga da NE radimo korisnička istraživanja

    • nemamo vremena

    • nemamo sredstava, pogotovo novaca

    • nemamo potrebno znanje i stručnost

    • nemamo gdje to provesti, kao na pr. laboratorij

    • nećemo znati kako interpretirati i iskoristiti rezultate


    Zaklju ak

    Zaključak

    • Glavni razlog da se vode kvalitativna istraživanja u knjižnici:

      Dobivanje osnova za poboljšanje rada knjižnicei zadovoljavanja potrebe korisnika


    T o slijedi metode kvalitativnih istra ivanja

    Što slijedi?Metode kvalitativnih istraživanja:

    [detalji u drugom dijelu]


    Djelomi na literatura1

    Djelomična literatura

    Scribd (n.d.) Kvalitativna i kvantitativna istrazivanja (an hrvatskom)

    Xavier University Library. (n.d.) Qualitative vs quantitative research ( na engleskom)

    Wikipedia (n.d.) Kvalitativno istraživanje (na hrvatskom) Qualitative research. Oral history.Grounded theory. (na engleskom)


    Dio 2 razne metode i pristupi kvalitativnim istra ivanj ima

    LIDA 2014. Radionica Primjena kvalitativnih metoda…

    Dio 2:Razne metode i pristupi kvalitativnimistraživanjima

    dr. sc. Marica Šapro-Ficović

    Dubrovačke knjižnice

    C. Zuzorić 4, Dubrovnik

    [email protected]


    U ovom drugom dijelu

    U ovom, drugom, dijelu

    Prvoćemo o svrsiiciljevimaistraživanja -

    što?

    A onda o metodamazanjihovopostizavanje –

    kako?


    To na dvije razine

    Što?na dvije razine

    Svrha – opća razina

    Ciljevi – specifična razina

    Specifični problemi koji se imenuju ilirješavaju

    Specifična pitanjazakoje se tražepodatci

    mogubitinekolikovrsta

    Zasvakiciljmorabitiodgovarajuća metodologijaza

    skupljanjepodatakai

    analizuskupljenihpodataka

    • Temaradaopćenito

    • Širokopodručjeistraživanja

      • i općenitiproblemi s kojima se susrećemo u tom području

    • Razlog: zašto je istraživanjetesvrhevažno?

    Svrha je opća. Ciljevi su specifični i izravno povezani s onim što se planira učiniti


    Ciljevi pitanja za koje tra imo podatke

    Ciljevi –pitanja za koje tražimo podatke

    • Mogu biti:

      • opisni(descriptive)

        • opisivanje što postoji (ili je postojalo), što se događa, što se radi, kako se misli, ponaša, vrednuje ... na pr. što posjetitelji traže/rade/koriste u knjižnici?

      • odnosni(relational)

        • odnosi između dvije ili više varijabli; na pr. koliko posjećuju knjižnicu mladi u usporedbi sa starijima?

      • kauzalni (casual)

        • utvrditi da li jedna ili više varijabli uzrokuju ili utječu na jednu ili više varijable ishoda; kako jedna stvar utječe na drugu?na pr. kad je knjižnica otvorena nedjeljom ima li više posjetitelja?


    Primjer iz jednog hrvatskog istra ivanja upotrebljavaju i kvalitativne metode

    Primjer iz jednog hrvatskog istraživanja - upotrebljavajući kvalitativne metode

    Svrha

    Ciljevi

    “Posebni ciljevi su(a) otkriti percepciju rata; (b) otkriti značenje i posljedice rata; (c) saznati o životu žena u ratu; (d) ispitati spremnost za oprost i pomirenje.”

    “Temeljni cilj rada je, na temelju izjava i tvrdnji kazivačica, otkriti i razumjeti njihova iskustva, doživljaje i uloge u Domovinskom ratu.” (str. 15)

    Stanić i Mravak (2012). Domovinski rat – ratna iskustva žena. Polemos 15 (1), 11-32.


    Na po etku i na kraju

    Na početku i na kraju

    • Svaistraživanjaiprojektipočinjuizavršavaju s nekomsvrhomiciljem

      • morajubitijasniidobroformulirani

        • akonisu=sve skupa nijejasno, čak je ispetljano

      • Međutimistraživanjasudinamična - nisuuklesana

      • zavrijemesamogistraživanjasvrha, a pogotovociljevimogu se promijeniti, usmjeriti, dodati ...

        • ne moraju, alimogu - kad se novestvaripronađu, kad se nešto nauči, kad se boljerazumije ...


    Svrha i ciljevi odre uju izbor metode

    Svrha i ciljevi određuju izbor metode

    Kako?

    Svrha i ciljevi

    Metoda/metode

    Usko povezani makar bitno drugačiji:

    izbor metode ovisi o ciljevima istraživanja;

    što se želi postići određuje način na koji se to može postići


    Prije po etka obvezno i nformirani pristanak informed consent

    Prije početka - obvezno:Informirani pristanak(informed consent):

    • Pismena obavijest sudionicima o svrsi i ciljevima istraživanja i načinu njihove participacije

      • formalni sporazum i potpisani pristanak sudionika o sudjelovanju

    • Etički uvjet a i u mnogim zemljama zakonski zahtjevano:

      • svako istraživanje MORA se potpuno razjasniti sudionicima i MORA imati informirani pristanak


    Zapravo imamo uv i jek dvije razli ite metode koje su prisutne u svim istra ivanjima

    Zapravo imamo uvijek dvije različite metode koje su prisutne u svim istraživanjima

    Metode za skupljanje podataka

    Metode za analizu podataka

    Statistička analiza & distribucije (statistical analysis & distributions)

    Utemeljena teorija(grounded theory)

    Opisna(descriptive)

    • Anketa(survey)

    • Opažanje(observation)

    • Intervju(interviewing)

    • Studija slučaja (case studies)

    • Kritičko učešće(critical incidence studies)

    • Fokus grupa(focus group)

    • Studija dokumenata (document studies)

    • Usmena povijest (oral history)


    Sve metode skupljanja podataka zahtjevaju

    Sve metode skupljanja podataka zahtjevaju

    • Pažljivi dizajn u izboru i formulaciji:

      • pitanja

      • sudionika i uzorka

      • načina izvedbe

      • komuniciranja

    • Svako od tih treba dobro promisliti i iskušati u pilot projektu

    Ne zaboraviti:Etičkapitanjaiproblemiuvijeksuprisutni


    Skupljanje podataka intervju

    Skupljanje podataka:Intervju

    Što?

    Primjeri povezani s knjižnicama

    Kako dobijate informacije kad ih trebate?

    ako imate problema: koji su?

    koliko od knjižnica?

    Mislite li da su knjižnice korisne za zajednicu?

    zašto?

    Može i specifično:

    koje je Vaše mišljenje o tražilicama(search engines)?

    • Za ispitanike , prilike u kojima pružaju informacije:

      • o događajima u kojima su bili svjedoci

      • o vlastitom ponašanju

      • o svojim stajalištima

      • čak i priliku da

        • "ispričaju svoju priču “

        • isprave uobičajene zablude i sl.

    • Pitanja mogu biti više ili manje strukturirana


    Skupljanje podataka studija dokumenata

    Skupljanje podataka: Studija dokumenata

    Što?

    Primjeri povezani s knjižnicama

    Osnivanje, povijest, razvoj ... Knjižnice,zapisani u dokumentima

    Aktivnosti, osobe, i sl. u slikama povezanih sa knjižnicom tijekom vremena

    Svjedočanstva o vrijednosti, korisnosti knjižnice i usluga

    Povezanost s okolinom, mjestom, ustanovama ...

    • Ovisno o ciljevima, analiza raznih dokumenata – na pr.

      • novinskih članaka

      • povjesnih izvora

      • izvještaja

      • zapisnika

      • pisama

      • slika, postera, mapa

      • zakona; odredaba

      • i svih mogućih predmeta


    Skupljanje podataka usmena povijest

    Skupljanje podataka:Usmena povijest

    Što?

    Primjeri povezani s knjižnicama

    Korisnici:

    upotreba knjižnice tokom vremena

    vrednovanje knjižnice i usluga

    što su čitali

    Knjižničari:

    razlike, inovacije, promjene u knjižnici tokom vremena

    o korisnicima i korištenju

    Jedni i drugi (ova studija):

    rad pod ratnim uvjetima

    • Zbirka iskaza živućih ljudi o njihovim vlastitim iskustvima…

      • ovisi o ljudskom pamćenju i usmenoj riječi

    • Način prikupljanja varira od ručno zapisanih bilješki do audio i video zapisa, transkripti

    • Opisuje i jedno i drugo:

      • i proces: skupljanje izjava

      • i proizvod: organizirane podatke


    Analiza podataka utemeljena teorija

    Analiza podataka:Utemeljena teorija

    Što?

    Primjeri povezani s knjižnicama

    Analiza intervjua, anketa, dokumenata, usmene povijesti:

    izvlačenjebiti teme o kojoj se govori;

    razvijanja kodova o toj biti;

    primjene tih kodova na druge tekstove i prema potrebi redefiniranje ili usavršavanje kodova;

    pisanja bilješki ili podsjetnika o kodiranim podacima;

    sintetiziranja svih iskustava.

    • Pristup razvijanju teorije koja je utemeljena na sistematski prikupljenim i analiziranim podacima

      • “od temelja prema gore”: kategorije, teorija, proizlazi iz samih podataka – za razliku od unaprijed određenih kategorija i provođenjem strogih proceduralnih smjernica

    • Osnovno: sve proizlazi iz samih podataka


    Zaklju ci izvedeni iz analiza sadr e

    Zaključci izvedeni iz analiza sadrže:

    • Prikaz kontekstai opći osvrt na rezultate

    • Sažetak nalaza zasnovanih na rezultatima

      • često organizirani po kategorijama

    • Primjere koji ilustriraju zaključke – doslovni citati, izjave sudionika

    • Usporedbe nalaza po sličnostima ili razlikama

    Zaključcisudirektnopovezanisarezultatima:

    što se je izravnopronašlo?


    Slijedi rasprava

    Slijedi: rasprava

    • Rasprava se temelji na zaključcima i rezultatima ali obuhvaća:

      • širu interpretaciju glavnih i značajnih zaključaka i rezultata – mogu biti i subjektivni

      • sličnosti i razlike izmedju pojedinih rezultata

        • sadašnjeg istraživanja

        • drugih sličnih istraživanja - pogotovo iz literature

    • Što to sve znači?

    • Kuda sada? – sugestije za buduća istraživanja


    Sa etak svega ili natrag na po etak

    Sažetak svega ... ili natrag na početak

    Počinjemo s jasnomsvrhomijasnimciljevimaistraživanja - što?

    Slijedemetodezanjihovopostizavanje, skupljanjeianaliziranje- kako?

    Na osnovurezultatastvaramozaključke- štosmopronašli, otkrili?

    Na osnovuzaključakaraspavljamo

    - što to sveznači? kudasada?


    Na kraju prijedlozi i odluke

    Na kraju: prijedlozi i odluke

    • Kad god se može (i ako se može):

    Najkorisnijidioistraživanjasuprijedlozizapragmatičkeodluke

    • Što se možeuspostavitiilipromijenitida se poboljšanešto u knjižnici?

    • Da se pokaževrijednostknjižniceiusluga?

    • Da se povećaipoboljšadoprinoszajednici?


    Djelomi na literatura2

    Djelomična literatura

    Paretta, L.T. & Catalano, A. (2013) What students really do in the library: An Observational Study, The Reference Librarian, 54:2, 157-167.

    Rubinic, D. i Stricevic, I. (2011). Visokoškolska knjižnica u programima informacijskog opismenjivanja studenata:... . VBH, 54 (4), 43-48.

    Saracevic, T. et al. (2000). NSK Anketa '99. Studija korisnika i korištenja Nacionalne i sveučilisne knjižnice u Zagrebu. Zagreb, Nacionalna i sveučilisna knjižnica . 118 p. http://comminfo.rutgers.edu/~tefko/NSK_report_99.pdf

    Stanić, S. i Mravak, K. (2012). Domovinski rat – ratna iskustva žena. Polemos, 15 (1), 11-32.

    Trochim, W. (2006). The research methods knowledge base. Qualitative methods.

    Wikipedia (n.d.) Qualitative research. Oral history.Grounded theory.


    Dr sc marica apro ficovi dubrova ke knji nice c zuzori 4 dubrovnik msapro dkd hr

    Idealna knjižnica za jednog korisnika?Fotografija:John R. Rodgers Sa Pinterest-a :http://www.pinterest.com/pin/298996862731903621/


    Dio 3 m etoda usmen e povijest i oral history za prikupljanje podataka

    Dio 3:Metoda usmene povijesti (oral history) za prikupljanje podataka

    dr. sc. Marica Šapro-Ficović

    Dubrovačke knjižnice

    C. Zuzorić 4, Dubrovnik

    [email protected]


    To je usmena povijest

    Što je usmena povijest?

    • Sistematska zbirka iskaza živih ljudi o njihovim vlastitim iskustvima

      • planirano, pripremljeno i osmišljeno ispitivanje pojedinaca o nekom događaju i vremenu u kojem su oni aktivno sudjelovali ili mu svjedočili

    • Važan izvor za povijesnu rekonstrukciju događaja

      • otkriva njihove skrivene, nigdje zabilježene aspekte

      • mogu biti izazov za naša ukupna gledanja na prošlost

    • Obuhvaća bilježenje (snimanje) iskaza (intervjua)


    Uporaba usmene povijesti glas obi nih ljudi

    Uporaba usmene povijesti:“glas običnih ljudi”

    • Globalna raširenost i popularizacija pokreta

      • geslo pokreta: “dati glas onima koji ga nemaju“

    • Usmjerenost na grupe koje su izvan središta zanimanja tradicionalne historiografije:

      • radnici, žene, etničke manjine, iseljenici, zatvorenici...

    • Intervjui s običnim ljudima raznog podrijetla


    Usmena povijest nije isto to i usmena tradicija

    Usmena povijest nije isto što i usmena tradicija

    Usmena tradicija

    Usmena povijest

    Ovisi o ljudskom pamćenju i usmenoj riječi

    Tema koju prikupljamo usmenom poviješću ograničena je trajanjem ljudskog života

    • Prijenos kulturnog materijala i tradicije govornim putem iz generacije u generaciju

    Istotako (iusput):

    Novinskiintervjuinisuusmenapovijest


    Kratak p ovijesni pregled

    Kratak povijesni pregled

    • Tradicija usmenih izvora još iz klasičnog grčkog doba: povjesničari Herodot,Tukidid

    • Napuštena u 19. stoljeću

    • Ponovni interes nakon drugog svjetskog rata

      • naročito povećan iza 1960-tih za društvenu povijest

  • Moderni koncept usmene povijesti razvijen na Sveučilištu Columbia, New York iza 1948.

    • najveća arhiva usmene povijesti u svijetu – slobodan pristup

    • održali radionicu (rujan 2013): Osobna sjećanja na rat i pritvor u Hrvatskoj od 1941 do danas(na engleskom)


  • Institucionalno

    Institucionalno*

    • Arhivi, velike knjižnice, muzeji, instituti...

    • Nacionalna i međunarodna udruženja:

      • Oral History Association (OHA) (SAD, 1967)

      • Oral History Society (OHS) (V. Britanija, 1969)

      • International Oral History Association (IOHA) 1996.

        • časopis “Words and silence”.

    • Sve imaju godišnje konferencije

      • na pr. OHA (Udruženje za usmenu povijest, SAD) Oklahoma City, 9-13. listopada 2013.

    * za URL vidi webliografiju na kraju predavanja


    Primjene u hrvatskoj

    Primjene u Hrvatskoj

    • Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata

      • prikupljanja memoarskog gradiva, uklj. usmena povijest

  • Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb

    • Domovinski rat i ratne žrtve u 20. stoljeću: etnografski aspekti - projekt

  • Dokumenta, centar za suočavanje s prošlošću

    • među ostalim: “zabilježiti nepisane priče”


  • Svjetski projekti

    Svjetski projekti

    • H-net Humanities & Social Sciences Online – Oral History

      • međunarodni popis projekata usmene povijesti

  • Veterans History Project, Library of Congress

    • osobnasvjedočanstva američkih ratnih veterana

  • I Saw It with My Own Eyes (Svojim vlastitim očima)

    • izbjeglice i posjetitelji prepričavaju svoja iskustva iz Tibeta

  • Europeana remix

    • usmena povijest i drugi materijali iz Prvog Svjetskog rata

  • i mnogi drugi ...


  • Ograni enja usmene povijesti

    Ograničenja usmene povijesti

    • Etički problemi

      • u izvedbi intervjua

      • u interpretaciji rezultata

    • Točnost

      • problemi sjećanja

    • Subjektivnost

      • pitanja“u svoju korist”

      • a i odgovori “u svoju korist”


    Redoslijed u procesu

    Redoslijed u procesu

    • Formulirati središnje pitanje ili temu

    • Isplanirati projekt

      • razmotriti stvari kao što su krajnji proizvod, budžet, oprema …

  • Provesti pozadinsko istraživanje

  • Obaviti intervju

  • Obraditi intervjue

  • Ocijeniti istraživanje i intervjue

    • i vratiti se na 1. korak ili ići na 7. korak

  • Organizirati rezultate

  • Prezentirati rezultate

  • Arhivirati materijale (Moyer, 1999)


  • Redosljed u procesu grafi ki

    Redosljed u procesu - grafički

    1. Formuliranjepitanjailiteme

    2. Isplaniratiprojekt

    9. Arhiviratimaterijale

    3. Pozadinskoistraživanje

    8. Prezentiratipodatke

    4. Obavitiintervjue

    7. Organiziratipodatke

    5. Obraditiintervjue

    6. Ocijenitipitanjaiintervjue


    Intervju glavna metoda za prikupljanje podataka

    Svrha: dobiti podatke koji se ne mogu dobiti izravnim promatranjem

    osjećaji, ponašanje, prošlost…

    Broj sudionika: pojedinačni, kadkad grupni

    Podaci : izravni iskazi ljudi

    Ovisi o:

    svrsi i ciljevima istraživanja

    izabranom uzorku

    teoretskoj orjentaciji istraživača

    Intervju:glavna metoda za prikupljanje podataka


    Tipovi intervjua

    Tipovi intervjua

    Po strukturi

    Po filozofskoj orjentaciji

    Neo-pozitivistički

    Romantičarski

    Konstruktivistički

    Postmodernistički

    Transformativni

    Dekolonijalni

    (Ruiz, 2007.)

    • Strukturirani: usmeni oblik anketnog upitnika (npr. socio-demogr. istraživanja)

    • Nestrukturirani: vrlo rijetko, nema unaprijed određenih pitanja

    • Polustrukturirani: najčešći, (kombinacija 1. i 2.), otvorena pitanja-očekuju se specifični odgovori


    Prije intervjua priprema

    Prije intervjua:priprema

    • Pozadinsko istraživanje o životu i radu intervjuirane osobe i okoline

    • Na temelju tih izvora (biografija, bibliografija, članci itd.) sastaviti preliminarna pitanja

    • Kontaktirati ispitanika

      • upoznati sa temom i dati mu pitanja na zahtjev

      • objasniti sve aspekte intervjua

    • Osigurati tehničku opremu


    Prije intervjua o dobrenja

    Prije intervjua:odobrenja

    • Zamolba sudionicima: upoznavanje s ciljem istraživanja iza kojeg slijedi molba za intervju

    • Izjava informirani pristanak (informed consent) sudionicima

    • Ponegdje obavezatno odobrenje ustanove

      • npr. Institutional Research Board na sveučilištima u SAD, ili pod sličnim nazivima u UK i drugim zemljama


    P ravila vo enja intervjua

    Pravila vođenja intervjua

    • Priprema: istraživač treba biti pripremljen za intervju

    • Pitanja:trebaju biti jasna, kratkaipovezana s ciljem

    • Sugovornik:uvažavatiautoritet i pravo da odgovara na pitanja vlastitim stilom i jezikom

    • Zapisi:organiziratiiosigurati audio ipisanezapise

    • Odgovornostprema:

      • ispitanicima

      • javnostiiprofesiji

      • ustanovamazadoniranjeiarhiviranje

        v. Principles and Standards of the Oral History Association


    Za vrijeme intervjua

    Za vrijeme intervjua

    • Prostor: miran i tih, udobna sjedala

    • Na početku zapisati:

      • Ime intervjuirane osobe

      • Mjesto, datum i vrijeme intervjua

    • Objasniti cilj intervjua

    • Ispitanik može konzultirati izvore informacija koje ima pri ruci, ali treba izbjegavati dulja čitanja.

    • Duljina intervjua: najviše 1 i po sat

      • omogućiti pauzu po potrebi


    Tipovi pitanja

    Tipovi pitanja

    Pitanja koja treba postavljati

    Pitanja koja treba izbjegavati

    Višestruka pitanja: “što mislite o (npr. programima) a, b, c?”

    Navođena pitanja: uključuju pretpostavke i pristranost istraživača, npr. “kakve ste emocionalne probleme imali kad ste izgubili posao?”

    Pitanja DA ili NE: npr. “sviđa li Vam se program?”

    • Hipotetska: što biste učinili u posebnoj situaciji: “što ako”, “pretpostavimo da…”

    • Đavolji advokat: izazivanje suprotne tvrdnje: “neki bi ljudi rekli da…”

    • Idealna pozicija: opis idealne situacije “koji bi po Vašem mišljenju bio idealni (npr. program)?”

    • Interpretativna pitanja: traži se tumačenje već dobijenih odgovora “smatrate li da je Vaše iskustvo drukčije od očekivanog?”


    Postavljanje do br ih pitanja

    Postavljanje dobrih pitanja

    • Praksa: potrebna!

      • vježba, vježba, vježba ...

    • Pilotintervjui: važni radi prakse

      • pokazuje se koja pitanja treba preformulirati, izostaviti ili uključiti

    • Ključno za razumijevanje: jasnoćapitanja i jezik blizak sugovorniku

    • Izbjegavati: usko stručnu terminologiju i tehnički žargon


    Snimanje i transkripcija

    Snimanje i transkripcija

    • Obavezno: zastvaranjezapisau usmenojpovijesti

    • Načinistvaranjazapisa:

      • snimanje (audio, video, vrpce, digitalno)

      • pisanjebilježakazavrijemeintervjua

      • zapisivanjeposjećanjunakonintervjua

  • Transkribiranje: pretvaranjesnimanoggovora u pisani ili elektroničkitekst

    • zahtjevadetaljneuputeipunovremena

  • Formattranskripcija: trebabitipostavljentako da omogućianalize (razmak, mjestozabilješke…)


  • Djelovanje knji nica pod opsadom 1991 1995

    Primjeristraživanja usmene povijesti

    Djelovanjeknjižnica pod opsadom 1991-1995.


    Svrha i c i ljevi

    Svrha i ciljevi

    • Svrha :

      • Istražiti djelovanje i život knjižnica, knjižničara i korisnika u nizu gradova koji su bili pod opsadom za vrijeme Domovinskog rata u Hrvatskoj 1991-1995.

    • Ciljevi (između ostalih):

      • Prikupiti i organizirati iskaze knjižničara o njihovom radu u gradovima pod opsadom

      • Opisati korisnike i korištenje knjižnica u uvjetima rata


    Priprema

    Priprema

    • Intervjui obavljeni od prosinca 2006 do ožujka 2012.Intervjui su polustrukturirani

    • Preliminarna pitanja: sastavljena u skladu sa svrhom i ciljevima

    • Pitanja: za knjižničare 11 okvirnih podtema, za korisnike 7 okvirnih podtema (kategorija)

    • Podkategorije ili podpitanja: preko 60 podpitanja za knjižničare i 40 za korisnike

    • Kontaktiranje ispitanika, slanje molbe za intervju


    Odre ivanje uzorka i profila knji ni ara

    Određivanje uzorka i profila knjižničara

    • Odabir u deset gradova:

      • Dubrovnik, Gospić, Karlovac, Osijek, Sisak, Slavonski Brod, Šibenik, Vinkovci, Vukovar i Zadar.

    • Kriterijizaodabir:

      • Aktivni rad u knjižnici za vrijeme najtežih napada na grad, u drugoj polovici 1991., u 1992. i djelomično 1993. godini

      • Rad s korisnicimau ratnom vremenu (ne strogo)

        - kako bi dali pouzdane odgovore na dio pitanja o korisnicima i korištenju.

    • Načindolaska do ispitanika:

      • putemosobnihkontakata, popreporucikolega (matičari, ravnateljiidrugi), preporukamasamihispitanika


    Odre ivanje uzorka i profila korisnika

    Određivanje uzorka i profila korisnika

    • Odabir u četiri grada:

      • Dubrovnik, Gospić, Slavonski Brod i Vinkovci

    • Kriteriji za odabir:

      • uključene razne korisničke skupine, svi koji mogu nešto reći o korištenju knjižnice u ratu

    • Način dolaska do ispitanika:

      • preporuke kolega, osobni kontakti i poznanstva

      • istraživanje knjiga upisa korisnika (promjene!)

      • mnogo teže naći korisnike nego knjižničare – promjena adresa, prezimena


    Ograni enja

    Ograničenja

    • Financijska

    • Udaljenost od mjesta istraživanja

    • Nedostupnost mogućih sugovornika

    • Neizvjesnost oko efektivnosti razgovora (ako je osoba nepoznata)

    • Strah i oprez nekih ispitanika


    Provo enje intervjua

    Provođenje intervjua

    • Osiguravanje mjesta i vremena razgovora

    • Kratko objašnjavanje ciljeva i teme istraživanja

    • Davanje informiranoga pristankaispitaniku na potpis

    • Davanje uputa za odgovore ispitanicima

    • Provjera rada tehnike snimanja i početak razgovora

    • Provjera kvalitete audio zapisa u pauzi

    • Vođenje bilježaka za vrijeme intervjua: važno, ali rizično, bolje ih je napraviti neposredno nakon razgovora.


    Interakcija istra iva ispitanik

    Interakcija istraživač - ispitanik

    • Sjećanja i mišljenja: po vlastitom redoslijedu.

    • Ispitanici preferiraju spontanost iskaza u odnosu na pripremljena pitanja

      • nema prilagođavanja očekivanim rezultatima, uljepšavanja stvarnosti i sl. (česti slučaj kod anketnog istraživanja).

    • Ispitanici: razumiju da pitanja nisu postavljena radi provociranja i da se odgovori neće zloupotrebiti

    • Pitanja: postavljena pažljivo. Materijaje osjetljiva, izaziva razne emocije kod ispitanika.

    • Istraživačnastoji biti pribran i suzdržan od emocija, ali se ispitaniku ipak mora pokazati suosjećanje i razumijevanje.

    • Odnos povjerenja između istraživača i ispitanika je ključan za uspjeh razgovora

      • u velikoj većini ovih intervjua uspostavljen je takav odnos!


    Poslije intervjua t ranskripti

    Poslije intervjua:Transkripti

    • Audio snimke u diktafonu su (tehnički) rezultati intervjua

    • Prijenos snimljenih razgovora na racunalo: koristenje 2 softvera (Windows Media Player i NCH Express Scribe)

    • Transkribiranjerazgovora: od riječi do riječi

      • dugotrajan posao, potrebna stručna pomoć

    • Čišćenjetranskripata od suvišnih kratkih riječi uobičajenih u govornom jeziku

    • Uređivanje teksta za daljnje analize

      • razdvajanje pitanja od odgovora, formiranje rečenica, umetanje znakova interpunkcije

    Zakvalitetnotranskribiranjepotrebno je razumijevanjeteksta


    Primjer 1 transkript od rije i do rije i

    Primjer1:transkript od riječi do riječi

    “jeli jeli se kad dogodilo da počne granatiranje a vi na putu jeste jeli bilo i takvih stvari jeste i jeste se vraćali natrag ili ste nastavili pa tako smo se bojali išli smo ... i onda dođemo kući znači vratili bi se doma i vratili bi se doma i ako nas zapadne ovdje gdje smo radili onda smo tu stali čekali dok prođe jeli se znalo dogoditi da i korisnici se nekad zateknu tu pa je ali korisnici su nam dolazili ali nisu kad ste vi počeli raditi to je još bilo jel tako još je bilo još je sve bilo ratno stanje knjige su nam samo počele bila je malo čitaonica jedan prostor a ostalo to je sve bilo srušeno onda se polako kako ste uspjevali raditi mislim sa takvom to je pretpostavljam bilo sve otvoreno bilo je otvoreno bila je prašina kako ste zaštitili to na neki način mislim znači ovaj prostor niste uopće mogli koristiti jeli ne nismo nismo to je bilo sve a onda je to poslije iz donacija ministarstva…što od stručne literature se najviše čitalo onda koja vrsta pa čitali su dosta medicinu psihologija možda psihologija baš više poslije rata poslije rata aha sad više koriste studenti nisu tražili psihologiju njih više koriste aha onda a politika političke teme jesu li povijesne pa jesu povijesne to se tražilo…imali smo zemljopise putopise a što se tiče bletristike nešto se malo su tražili Daniele Steel Daniele Steel tako je onda sam bilo Kurt Maller njega su isto čitali da da a od ovih klasnika književnosti ove Ferbak, ....pa .... je se čitao .... onda iz američke književnosti francuza su puno čitali ....a je je ....jeli bilo .. može li se njima ovu literaturu o o recimo nakon pada komunizma pa onda dosta su počeli izlaziti ove knjige o tim bivšim o tom bivšem režimu tim progonima recimo u Rusiji i tako ”


    Primjer 2 ure eni transkript

    Primjer 2uređeni transkript

    • M: jeli se dogodilo kada da napad počne kad vi idete na posao?

    • Z: je pa bio je znalo je ujutro napasti ponoći onda smo normalno morali ić na posao onda je najgore bilo kad je ono primirje pa oni bace koju granatu i tako

    • M: a baš ovo recimo od vaše kuće

    • Z: do Gospića

    • M: tih pet kilometara jeli jeli se kad dogodilo da počne granatiranje a vi na putu?

    • Z: jeste

    • M: i jeste se vraćali natrag ili ste nastavili?

    • Z: pa tako smo se bojali išli smo ... i onda dođemo kući

    • M: znači vratili bi se doma

    • Z: vratili bi se doma i ako nas zapadne ovdje gdje smo radili onda smo tu stali čekali dok prođe

    • M: jeli se znalo dogoditi da i korisnici se nekad zateknu tu?

    • Z: pa je ali korisnici su nam dolazili ali nisu


    O uvanje zapisa usmene povijesti

    Očuvanje zapisa usmene povijesti

    Niz problema i pitanja:

    • Na kojem mediju ih je najbolje čuvati?

    • U kojoj instituciji?

    • Kakve su mogućnosti zaštite na internetu?


    Slijedi

    Slijedi

    Dio 4

    Metodautemeljene teorije (grounded theory) zaanalizupodataka

    Dio 5

    Primjeridjelovanja knjižnica, knjižničara i korisnika u gradovima pod opsadom za vrijeme Domovinskog rata 1991-1995


    Djelomi na literatura3

    Djelomična literatura

    Holjevac Turković A., A. Nazor. Problem prikupljanja memoarskog gradiva na primjeru Domovinskog rata : struka i etika kao preduvjeti njegove objektivne interpretacije. // Arhivski vjesnik,52, (2009), 67-79. URL: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=73525. (29.02.2012)

    Merriam, Sharan (2009). Qualitative research : a guide to design and implementation. Revised and expanded from Qualitative research and case study applications in education. San Francisco : Jossey-Bass.

    Moyer, J. (1999). Step-by-step guide to oral history. URL: http://dohistory.org/on_your_own/toolkit/oralHistory.html (05.03.2012).

    Ritchie, Donald A. (2003). Doing oral history : a practical guide. 2nd ed. New York : Oxford University Press.

    Wikipedia (n.d.) Qualitative research. Oral history.Grounded theory.


    Webliografija url iz predavanja

    Webliografija – URL iz predavanja


    Dio 4 metoda utemeljene teorije grounded theory za analizu podataka

    Dio 4:Metoda utemeljene teorije(grounded theory) za analizu podataka

    dr. sc. Marica Šapro-Ficović

    Dubrovačke knjižnice

    C. Zuzorić 4, Dubrovnik

    [email protected]


    To je utemeljena teorija

    Što je utemeljena teorija?

    • Sustavna metodologija u društvenim znanostima koja uključuju otkriće teorije kroz analizu podataka

      • prikupljanja podatakadirektno od sudionika

        • na pr. transkripti razgovora ili protokoli zapažanja

      • otkrivanja značenja u podacima

      • stvaranja teorije utemeljene na podacima

    Osnivači: sociolozi Barney G. Glaser & Anselm L. Strauss, (1967). Knjiga: Otkriće utemeljene teorije: strategije za kvalitativno istraživanje.


    Osnovne zna ajke

    Osnovne značajke

    • Izgradnja teorije iz podataka (od temelja prema gore)

      • za razliku od drugih metodologija koje koriste podatke sa svrhom provjere neke hipoteze ili teorije

  • Sadržajna (supstantivna)teorija

    • korisna je za specifičnu praksu, kojoj nedostaje teorija koja bi pokrivala globalno to područje, npr. žalovanje poslije prirodnih nesreća ili korištenje knjižnica u ratu


  • Osnovne zna ajke nast

    Osnovne značajke (nast.)

    • Prikupljanje podataka teoretskim obrascima:

      • “Istraživač sam prikuplja, kodira i analizira podatke te odlučuje što će dalje analizirati i gdje će to pronaći, s ciljem stvaranja teorije iz podataka” (Glaser & Strauss, 1967.)

  • Pri analizi se koristi stalna usporedna metoda:

    • Stalno se uspoređuju segmenti podataka kako bi se uvidjele sličnosti i razlike među njima

    • Grupiranjem podataka po sličnosti dobijaju se kategorije

  • Cilj je u podacima prepoznavati obrasce i zatim ih dovoditi u međusobne veze.


  • Kategorije k onceptualni elementi utemeljene teorije

    Kategorije -konceptualni elementi utemeljene teorije

    • Temeljna ili središnja kategorija: s njom se povezuju sve ostale kategorije

    • Kategorije: induktivno izvedene iz podataka

    • Podkategorije: detaljnije opisuju kategorije

    • Hipoteze: veze između kategorija i podkategorija

      • izvedene iz istraživanja a ne postavljene na početku radi provjere


    Postupak u literaturi

    Postupak:u literaturi

    • “Kao temeljni teoretičari, proučavamo naše rane podatke i počinjemo ih odvajati, sortirati, i sintetizirati putem kvalitativnog kodiranja. Kodiranje znači da dodjeljujemo etikete dijelovima podataka koji opisuju svojstva tog dijela... Kodiranje razdvaja podatke, sortira ih i daje nam uporište za usporedbu s drugim dijelovima podataka. Pišemo preliminarne bilješke koje nazivamo podsjetnicima o našim kodovima i usporedbama i drugim idejama o podacima koje nam padnu na pamet. …Naš rad kulminira „temeljnom teorijom“ ili apstraktnim teorijskim razumijevanjem proučavanog iskustva.”

      Charmaz, K. (1986). Constructing grounded theory : a practical guide.


    Proces u praksi

    Proces u praksi

    • Prikupljanje slučajeva, npr. intervjua

    • Ispitivanje tih slučajeva da bi se izvukla bit teme o kojoj se govori

    • Razvijanje kodova o toj biti

    • Primjena tih kodova na druge tekstove

    • Prema potrebi redefiniranja ili usavršavanja kodova

      • i vratiti se na 2. korak ili ići na 6. korak

    • Pisanje bilješkiilipodsjetnika o kodiranim podacima

    • Sintetiziranje svih iskustava

    • Arhiviranjesvihmaterijala


    Redosljed u procesu grafi ki1

    Redosljed u procesu - grafički

    1. Prikupljanjeslučajeva

    2. Ispitivanjeslučajevada se izvuče bit

    9. Arhiviratimaterijale

    3. Razvijanjekodova o tojbiti

    8. Razvitakkodnihknjiga

    4. Primjenakodovanadrugetekstove

    7. Sinteziranjesvihiskustva

    5. Po potrebiredefiniranjekodova

    6. Bilješke o kodiranju


    Prednosti i slabosti utemeljene teorije

    Prednosti i slabosti utemeljene teorije

    • Stvaranje ogromne količine podataka

    • Dugotrajan postupak – traži puno vremena

    • Kontroverza: postojanje teoretskih obrazaca

      • istraživanje započinje nekom teoretskom idejom ili pretpostavkom

    • Dobijanje dragocjenih rezultata u razumijevanju i dokumentiranju društvenih fenomena


    Djelovanje knji nica pod opsadom 1991 19951

    Primjeranalizetemeljneteorije

    Djelovanjeknjižnica pod opsadom 1991-1995.


    Analiza podataka u ovom istra ivanju

    Analiza podataka u ovom istraživanju

    • Priprema transkripta za analizu

      • Odvojene rečenice i znakovi interpunkcije olakšavaju identificiranje kodova

    • Sastavljanje popisa ili knjiga kodova

      • Knjigakodova ispitanika :

        • Knjižničara

        • Korisnika

          2. Knjiga kategorija


    Kodovi

    Kodovi

    • Knjiga kodova ispitanika: tablica u kojoj svaki ispitanik dobija posebnu kodnu oznaku

      • Knjižničari KN (broj) 1-50

      • Korisnici KR (broj) 1-17

    • Kodne oznake se koriste na svim mjestima u analizi umjesto imena (citati!)


    Kategorije

    Kategorije

    • Knjiga kategorija je tablica s ispisanim kategorijama i podkategorijama, posebno za knjižničare posebno za korisnike

      • Oznake kategorija za knjižničare A – K

      • Oznake kategorija za korisnike M – Z

    • Polazište za razvoj kategorija su (teme) pitanja za intervjue.

      • kategorije i teme pitanja ne podudaraju se uvijek radi promjena koje se događaju tijekom intervjua


    Teme pitanja

    Teme pitanja

    • RATNE PRILIKE I NAPADI U VAŠEM GRADU: Ratna zbivanja u Vašoj zajednici, gradu, okolišu

    •  KONTEKST KNJIŽNICA: U kakvom su okruženju radile knjižnice u vrijeme rata

    • RAD U KNJIŽNICI : Zašto su knjižnice radile čitavo vrijeme i što se u njima zbivalo

    • VAŠ RAD ZA VRIJEME NAPADA: Kako su knjižničari dolazili na posao i obavljali ga u posebnim uvjetima

    • KORISNICI: Tko su bili korisnici, kako su se ponašali i kako su na njih djelovale ratne prilike. Kakav je bio odnos knjižničara i korisnika u tom vremenu 


    Teme pitanja nast

    Teme pitanja (nast.)

    • KORIŠTENJE: Što se najviše čitalo, posuđivalo, upotrebljavalo, pitalo

    • ŠTETE: Da li je i kakve posljedice (materijalne i duhovne) ratno vrijeme ostavilo na knjižničare i knjižnice  

    • VRIJEDNOST KNJIŽNICE: Kako se vrednovao rad knjižnica od strane zajednice, osnivača, struke...kako knjižničari vide uloguknjižnice u tom vremenu

    • DOKUMENTACIJA: da li postoje statistički podaci, pisani tragovi, slike, itd. o radu knjižnica u tom vremenu i njihova dostupnost

    • VAŠE MISLI I OSJEĆAJI DANAS: gledajući unatrag o tom dobu


    Podkategorije

    Podkategorije

    • Kategorije su uopćene i opširne, potrebno ih je sužavati

    • Podkategorije su detaljnije, stvaraju se za označavanje užih područja

    • Primjer:

      D: Knjižničari za vrijeme napada (kategorija)

      • D.1. Doživljaj prvog napada (podkategorija)

      • D.2. Udaljenost i način dolaska na posao (podkategorija), itd.


    Dr sc marica apro ficovi dubrova ke knji nice c zuzori 4 dubrovnik msapro dkd hr

    Kategorije za analizu izjava knjižničara (KN) u transkriptima


    Dr sc marica apro ficovi dubrova ke knji nice c zuzori 4 dubrovnik msapro dkd hr

    Kategorije za analizu izjava korisnika (KR) u transkriptima


    Analiza samo kodiranje

    Analiza – samo kodiranje

    • Dijelovi teksta se označavaju ili kodiraju posebnim kodnim oznakama, na dva načina:

      • na papiru (ispis transkripta): manje vremena

      • kompjutorski (obrazac za analizu): sistematičnije, preglednije, lakše rukovanje tekstom

    • Kodovi se mogu mijenjati, dopunjavati, spajati

    • Shema obrasca za analizu:

      • Polje za podatke o ispitaniku

      • Polje za podatke o razgovoru i opis ispitanika

      • Polja za tekst (sredina) i kodne oznake (desno)

      • Polje za bilješke u tablici i izvan tablice


    Obrazac za analizu transkripta

    Obrazac za analizu transkripta


    Bilje ke

    Bilješke

    • U temeljnoj analizi koriste se dvije vrste bilježaka (engl. memos)

      • Bilješke koje izravno objašnjavaju dio iskaza : zašto je dobio određenu kodnu oznaku

      • Krajnje bilješke (end notes) : uključuju mišljenje istraživača, usporedbe

    • Bilješkesu važne također kod sažimanja kategorija i interpretacije rezultata


    Metodolo ki problemi u postupku kodiranja

    Metodološki problemi u postupku kodiranja

    • Određivanje kategorije, više značenja

      • Neki podaci mogu se svrstati u dvije čak tri kategorije

    • Neusklađenost odgovora i tema pitanja

      • Pitanje je o jednoj temi, odgovor nešto drugo

    • Primjer: očekuje se odgovor o ponašanju korisnika u knjižnici

      P.: „ jesu li se stranke možda isto našle u tom momentu <u knjižnici>?“

      O. :„imala sam upis jedan kad se to dogodilo i ostala je ta stranica ovoga cijela rasparana kako da su je miševi, jer je jednostavno bio napad i na dio gdje je bila knjižnica tako da je tu bilo knjiga kasnije smo našli sa gelerima a bile su korice od knjiga kao da ih je miš grizao.“


    Reprezentativni primjeri

    Reprezentativni primjeri

    • Izabrani primjeri - tipični predstavnici određene (pod)kategorije

    • Potrebno ih je uočiti u postupku analize (kodiranja) i odmah izdvojiti

    • Kriteriji:

      • Kvaliteta podataka u intervjuima

      • Stupanj podudarnosti s (pod)kategorijom

    • U ovom radu 600 odabranih primjera


    Sa imanje sinteza rezultata

    Sažimanje (sinteza)rezultata

    • Cilj : Izvući jednake kodove iz kodiranih transkripcija i okupiti ih na jednom mjestu

    • Zbog ogromnog broja kodova u transkriptima, izdvaja se jedan broj primjera i ide ka generalizaciji

    • Izdvojeni kodovi postaju modeli / obrasci koji služe za povezivanje ili uspoređivanje raznih događaja, postupaka i situacija u raznim gradovima ili između raznih osoba


    Metodolo ki problemi u postupku sa imanja

    Metodološki problemi u postupku sažimanja

    • Problem dvostrukih kodnih oznaka: potrebno je ponekad promijeniti čitave kategorije

      • Ukidaju se ili preraspoređuju po drugim bliskim kategorijama

      • Na primjer : ukidanje kategorije I. Dokumentacija zbog nedostatka ili dobijanja nevažećih podataka

    • Manje potrebe za “prekrajanjima” kod knjižničara nego korisnika

      • Korisnike je bilo teže povezivati, specifična iskustva


    Slijed e

    Slijede

    Rezultatiistraživanjasamnogoprimjeraiizjava

    Interpretacijeirasprava

    Zaključci

    Dio 5

    Primjeridjelovanja knjižnica, knjižničara i korisnika u gradovima pod opsadom za vrijeme Domovinskog rata 1991-1995


    Djelomi na literatura4

    Djelomična literatura

    Glaser, B. G. and Strauss, A. L. (1967) The discovery of grounded theory: strategies for qualitative research. [Otkriće utemeljene teorije: strategije za kvalitativno istraživanje ]. Chicago: Aldine.

    Charmaz, K. (1986) Constructing grounded theory: A practical guide through qualitative analysis. [Izgradnja utemeljene teorije:Praktični vodič kroz kvalitativnu analizu]. London:Sage

    Wikipedia (n.d.) Qualitative research. Oral history.Grounded theory.


    Dr sc marica apro ficovi dubrova ke knji nice c zuzori 4 dubrovnik msapro dkd hr

    http://www.docstoc.com/docs/2298501/What-is-Grounded-Theory-Kathy-Charmaz-Imagine-collecting-intriguing-qualitative-data-early-in-your-research-I-So-how-has-life-been-for-you-S-Well-as-you-can-tell-it-s-been-v


    Dr sc marica apro ficovi dubrova ke knji nice c zuzori 4 dubrovnik msapro dkd hr

    Dio 5:Primjeri djelovanja knjižnica, knjižničara i korisnika u gradovima pod opsadom za vrijeme Domovinskog rata 1991-1995

    dr. sc. Marica Šapro-Ficović

    Dubrovačke knjižnice

    C. Zuzorić 4, Dubrovnik

    [email protected]


    Svrha ciljevi

    Svrha, ciljevi

    • Istražiti djelovanje i život knjižnica, knjižničara i korisnika u nizu gradova koji su bili pod opsadom za vrijeme Domovinskog rata u Hrvatskoj 1991-1995:

      • Analizirati rad knjižnica u deset većih gradova

      • Prikupiti iskaze knjižničara u tim gradovima

      • Opisati korisnike i korištenje knjižnica u uvjetima rata


    Svrha ciljevi nast

    Svrha, ciljevi ...(nast.)

    • Dati doprinos općim istraživanjima o knjižnicama u kriznim društvenim situacijama

    • Doprinijeti raspravi o društvenoj ulozi i vrijednosti knjižnica


    K nji nice u ratnim prilikama me unarodni pregled

    Knjižnice u ratnim prilikama: međunarodni pregled

    • Međunarodna literatura o knjižnicama u ratnim prilikama:

      • većim dijelom: osvrt o brojnim uništavanjima knjižnica kroz povijest

        • kao libricid i memoricid

      • mnogo manjim dijelom: rad knjižnica u ratnim prilikama

    • Niz međunarodnih protokola i dokumenata o očuvanju knjižnica u ratnim sukobima

      • s upitnim učincima


    K nji nic e u domovinskom ratu priroda i izvori podataka

    Knjižnice u Domovinskom ratu: priroda i izvori podataka

    • Pisani i usmeni:

    • Istraživanje pisanih izvora: ograničenja

      • arhivskagrađa manjkava, slabo dostupna.

      • najvišepodatakai literature o uništenjuknjižnica- puno manjeiliskoroništa o raduknjižnicapod opsadom

  • Istraživanje usmene povijesti (oral history)

    • puno podataka iz intervjua s knjižničarima i korisnicima.

    • Važnost ovoga rada : svjedočanstva sudionika


  • Teoretski okviri

    Teoretski okviri

    • Društveni kapital(engl. social capital)temelj za:

      • sadržaj intervjua saknjižničarima i korisnicima

      • opis i vrijednost knjižnica kao društvenog kapitala

    • Usmena povijest(engl. oral history)

      • metoda korištena u prikupljanju podataka u intervjuima

    • Temeljna teorija(engl. grounded theory)

      • metoda za analizu prikupljenih podataka


    Kontekst i uzorak

    Kontekst i uzorak

    • Povijesni kontekst: Domovinski rat u Hrvatskoj 1991 – 1995.

    • Deset gradova pod opsadom tokom rata - od sjevera do juga zemlje

      • uključujuci 14 knjižnica

      • s intervjuima usmene povijesti:

        • 50 knjižnicara (KN) i

        • 17 korisnika knjižnica (KR) iz tog doba


    Hrvatska

    Hrvatska

    Zagreb

    Karlovac

    Osijek

    Sisak

    Vukovar

    Slavonski Brod

    Vinkovci

    Desetgradova pod opsadom:

    Gospić

    Zadar

    Šibenik

    Dubrovnik


    K nji nic e pod opsadom

    Knjižnice pod opsadom


    Metodologija

    Metodologija

    1. za skupljanje podataka:

    2. za analizu podataka:

    Kodiranje (kategorije)

    Sažimanje (jednakih kodova iz izjava)

    Izbor (reprezentativnih primjera)

    Rasprava (povezivanje slučajeva, obrasci, modeli, zaključci)

    • Priprema (zamolba, informed consent)

    • Izbor ispitanika (uzorak, profil)

    • Intervjui (tehnika, prostor)

    • Transkript (prijenos, čišćenje, uređivanje)


    Podaci o intervjuiranim knji ni arima

    Podaci o intervjuiranim knjižničarima


    Podaci o korisnicima

    Podaci o korisnicima

    Sveukupno


    Rezultati analize sje anja i stavovi k nji ni ar a kn

    REZULTATI ANALIZESjećanja i stavovi knjižničara (KN)

    • Prije početka: nije se očekivalo, ali se slutilo ...

    Primjer 8.2 – 7: KN18, Osijek


    Pripreme i organizacija obrane od napada

    Pripreme i organizacija obrane od napada

    Narodne knjižnice nisu imale nikakve upute za zaštitu i o preventivnim mjerama

    radili na vlastitu inicijativu da spase važniju građu

    Primjer 8.3 – 24: KN30, Slavonski Brod

    Primjer 8.3 – 25:KN35, Šibenik


    Rad knji nica pod opsadom

    Rad knjižnica pod opsadom

    • Vukovar: knjižnica razorena, ali radila dok se moglo (izlaziti vani)

    • Vinkovci: knjižnica izgorila, ali nastavila raditi pod opsadom,u bibliobusu – poseban slučaj

    • Sl. Brod: kat knjižnice izgorio, radila na drugim lokacijama –česta preseljenja

    • Sve ostale stalno radile i bile otvorene za korisnike pod najtežim prilikama i bombama

    Jedinekulturneustanove u svomgradukojesu bile neprekidnootvorenezastanovnikeipružaleusluge


    Vinkovci

    Vinkovci

    • Tragičan gubitak važne građe

    Primjer 8.3 – 19: KN41, Vinkovci


    Opasnosti sigurnost djelatnika i korisnika

    Opasnosti,sigurnost djelatnika i korisnika

    Primjer 8.3 – 9:KN47, Zadar

    Primjer 8.3 – 12:

    KN14, Karlovac


    Razlozi za ostanak u gradu i rad u knji nici pod napadima

    Razlozi za ostanak u gradu i rad u knjižnici pod napadima

    Iznesen je niz razloga- od radne obaveze i straha od gubitka posla,do prkosa i doprinosa obrani

    Primjer 8.5 – 34:

    KN14, Karlovac

    Primjer 8.5 – 39:KN50, Zadar


    A u sisku

    A u Sisku...

    potreba za aktivnošću i korisnošću

    Primjer 8.5 – 32: KN13 Sisak

    Primjer 8.5 – 32a: KN26, Sisak


    Solidarnost

    Solidarnost

    • Zbrinjavanje izbjeglica

    Primjer 8.8 – 17: KN23 Sisak


    R ad za vrijeme opsade

    Rad za vrijeme opsade

    • U knjižnicama za vrijeme opsade najviše se radilo na posudbi građe, s korisnicima

    • Ali i ostali vidovi su bili zastupljeni:

      • Nabava,selekcija, revizije; reklasifikacija, slobodni pristup građi, suradnja s drugim ustanovama...itd.

    • Nabava građe,uz potporu Ministarstva kulture

      • trgovački putnici;nabava za okupirane knjižnice

    • Izdavačka djelatnost, izložbe-Gr. knj. Šibenik

    • Izvan knjižnice : vojarne (Zadar), prognanički hoteli (Dubrovnik), bolnica (Sisak)


    Radno vrijeme i radna obveza u knji nicama pod opsadom

    Radno vrijeme i radna obveza u knjižnicama pod opsadom

    Radno vrijeme – prilagođeno ratnim uvjetima

    radilo se svakim danom, osim za uzbuna

    nakon prestanka uzbune dolazilo se na posao

    Primjer 8.4 – 1: KN03Dubrovnik

    Primjer 8.4 – 7:

    KN44, Zadar


    Dileme d o i na posao

    Dileme: doći na posao

    • Za veći broj knjižničara nije bilo dileme oko odlaska; oni su odlučili ostati

    • Njihove su dileme bile vezane za način dolaska do posla

    • Svakodnevno pitanje na putu do posla je bilo: Kojim putem ići do knjižnice? Gdje si manje izložen u slučaju iznenadne opasnosti?

    • Na posao se išlo na vlastiti rizik


    Na posao se i lo na vlastiti rizik

    Na posao se išlo na vlastiti rizik

    • Za veći broj knjižničara nije bilo dileme oko odlaska; oni su odlučili ostati. Dvojbe su bile: kojim putem ići do knjižnice? Gdje si manje izložen u slučaju iznenadne opasnosti?

    Primjer 8.5 – 24: KN14, Karlovac

    Primjer 8.5 – 26: KN46, Zadar


    Stru no usavr avanje

    Stručno usavršavanje

    • Unatoč ratnih prilika polaganje stručnih ispita se nastavilo

    [iz opkoljenog Dubrovnika se jedino moglo ići brodom do Rijeke i onda autobusom do Zagreba – preko 25 sati]

    Primjer 8.5 – 91:KN06, Dubrovnik


    Rad s djecom u knji nicama

    Rad s djecom u knjižnicama

    • U nekim obustavljen zbog opasnosti, u nekim

      cvjetao

    • Karlovački bibliobus (vozač i dvoje knjižničara) nastavio je redovito obilaziti okolna područja u krugu od 30-35 km od centra grada; škole gotovo na samoj liniji bojišta

    Primjer 8.4 – 52:KN27, Sisak


    Odnos knji ni ar i korisni ci

    Odnos knjižničari - korisnici

    Korisnici su odredili otvorenost knjižnice

    i knjižničari dolazak korisnika

    Primjer 8.4 – 8:

    KN18, Osijek

    Primjer 8.6 - 31:

    KN16, Karlovac


    Upisivanje i kori tenje

    Upisivanje i korištenje

    • Povećano u teškim prilikama

    Primjer 8.7 - 1:

    KN03, Dubrovnik


    Korisnici za vrijeme napada

    Korisnici za vrijeme napada

    Od mladih do starih

    Primjer 8.6 - 25:

    KN07, Dubrovnik

    Primjer 8.6 – 21:KN50, Zadar


    Nove kategorije korisnika vojnici

    Nove kategorije korisnika: vojnici

    Vojnici su koristili knjižnice osobnim dolaženjem u knjižnicu ili dostavljanjem knjiga na teren - bojište

    Primjer 8.6 - 12:

    KN12, Gospić

    Primjer 8.6 - 11:KN50, Zadar


    Njoj je dvoje djece poginulo

    “Njoj je dvoje djece poginulo”

    Primjer 8.7 - 6:KN07, Dubrovnik


    Za malu sabinu smo se u asno vezali

    “Za malu Sabinu smo se užasno vezali...”

    • Povezanost knjižničara i korisnika u ratu naročito je došla do izražaja u prisnom odnosu prema izbjeglicama, naročito djeci

    Primjer 8.6 - 29: KN29, Sisak


    Osvrt unatrag dana nje misli i osje aji o tom vremenu

    Osvrt unatrag: današnje misli i osjećaji o tom vremenu

    Primjer 8.11 – 9: KN48, Zadar


    Rezultati analize dojmovi i sje anja korisnika kr

    REZULTATI ANALIZE dojmovi i sjećanja korisnika (KR)

    Bojišta i knjige

    Primjer 9.3 – 7:KR06, Dubrovnik


    Ratne uspomene

    Ratne uspomene

    Djeca ko’ djeca

    Život se nastavlja

    Primjer 9.3 – 21: KR03, Dubrovnik

    Primjer 9.3 – 19:KR04, Dubrovnik


    Korisnici i knji nice

    Korisnici i knjižnice

    Za vrijeme rata povećan upis u knjižnicu

    Primjer 9.5 – 1:KR14, Slavonski Brod

    Primjer 9.5 – 6:KR07, Dubrovnik


    Na in i uvjeti kori tenja gra e i itanja

    Način i uvjeti korištenja građe i čitanja

    Prilagođeno vremenu i mjestu – bojište, sklonište

    Primjer 9.5 -21:KR05, Dubrovnik


    Kori tenje knji nice za vrijeme rata

    Korištenje knjižnice za vrijeme rata

    Terapija, druženje, čitanje - “duševna korica kruha”

    Primjer 9.6. – 6: KR06, Dubrovnik

    Primjer 9.5 – 30:KR16, Vinkovci


    Itateljski interesi po temama

    Čitateljski interesi po temama

    Primjer 9.5 – 29:KR05, Dubrovnik

    • Od klasike do dječije

    Primjer 9.5 – 31:KR11, Gospić


    Itateljski interesi po temama do ljudskih tragedija

    Čitateljski interesi po temama – do ljudskih tragedija

    nakon pogiblje sina

    Primjer 9.5 – 27:

    KR07, Dubrovnik


    Zaklju ci

    Zaključci

    O knjižnicama

    u svim gradovima, knjižnice su radile pod opsadom većinu vremena, često pod najtežim uvjetima

    brojne knjižnice su bile teže oštećene u napadima, a u jednom gradu (Vinkovcima) potpuno uništena

    bile su jedine kulturne institucije koje su u potpunosti djelovale u svojim zajednicama u to vrijeme

    O knjižničarima

    većina knjižničara je ostala u svojim zajednicama i radila u knjižnicama iz raznih razloga: sigurnosti radnog mjesta - da ne izgube posao, profesionalne obveze, osjećaja dužnosti, ponosa i otpora


    Zaklju ci nast

    Zaključci (nast.)

    • O korisnicima i korištenju

      • broj korisnika se povećao za vrijeme opsade, a također i posudbe knjiga

      • korisnici su nosili knjige u skloništa, vojnici na bojišta

      • većina posuđenih knjiga je lagana literatura, trileri, akcijski romani, iako se kod jednog broja korisnika obnovilo zanimanje za klasiku

      • korisnicima je knjiga značila puno više nego prije ili poslije rata


    Vrijednost knji nic a

    Vrijednost knjižnica

    Kroz svjedočenja knjižničara i korisnika te kroz primjere kontinuiranog pružanja usluga pod teškim uvjetima, knjižnice su dokazale svoju vrijednost u zajednici

    Knjižnice su postojale i djelovale ne samo kao knjižnice, nego kao oslonac ljudima u želji za normalnim životom, potpora da se izdrže teška vremena


    Mi ljenje jednog korisnika o vrijednosti knji nica

    Mišljenje jednog korisnika o vrijednosti knjižnica

    Primjer 9.7 – 14: KR10, Dubrovnik


    Djelomi na literatura5

    Djelomična literatura

    Šapro-Ficović. M. (2012). Djelovanje knjižnica pod opsadom u ratu. Studija slučaja: Hrvatska 1991/1995. godine. Doktorski rad. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

    Wikipedia (n.d.) Qualitative research. Oral history.Grounded theory.


    Dr sc marica apro ficovi dubrova ke knji nice c zuzori 4 dubrovnik msapro dkd hr

    Od

    2006

    do

    2012


    Obrana dizertacije 18 srpnja 2012

    Obrana dizertacije 18. srpnja 2012.

    Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek za informacijske znanosti


    Dubrovnik 1991

    Dubrovnik 1991


    Nastavili usprkos

    Nastavili ... usprkos

    Dubrovnik

    Lipanj1992

    FotografIngrid Pavličević,

    http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac487.nsf/AllWebDocs/Zivot_knjiznica_pod_granatama_


    Nastavili usprkos1

    Nastavili ... usprkos

    Direktanpogodak

    Karlovac

    Narodnaknjižnica

    Vinkovci


    Nastavili usprkos2

    Nastavili ... usprkos

    Narodnaknjižnica

    Osijek – pogodilisuunatoč

    Narodnaknjižnica

    Slav. Brod – šta je ostalo


    Nastavili usprkos3

    Nastavili ... usprkos

    Gradskaknjižnica, Zadar, 1991.


    Nastavili usprkos4

    Nastavili ... usprkos

    Čekajući ispred Narodne knjižnice

    Dubrovnik, 1992.

    Fotograf Ingrid Pavličević


  • Login