1 / 163

dr. sc. Marica Šapro-Ficović Dubrovačke knjižnice C. Zuzorić 4, Dubrovnik msapro@dkd.hr

Libraries in the Digital Age, Z adar, 16 -20.06.14. Prakti č na primjena kvalitativnih metoda u knji ž nicama Kratak uvod: svrha i sadržaj radionice. dr. sc. Marica Šapro-Ficović Dubrovačke knjižnice C. Zuzorić 4, Dubrovnik msapro@dkd.hr. Svrha, korištenje. Svrha.

verena
Download Presentation

dr. sc. Marica Šapro-Ficović Dubrovačke knjižnice C. Zuzorić 4, Dubrovnik msapro@dkd.hr

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Libraries in the Digital Age, Zadar, 16-20.06.14.Praktična primjena kvalitativnih metoda u knjižnicamaKratak uvod: svrha i sadržajradionice dr. sc. Marica Šapro-Ficović Dubrovačke knjižnice C. Zuzorić 4, Dubrovnik msapro@dkd.hr

  2. Svrha, korištenje Svrha Rezultati se mogu koristiti za vrednovanje rada i usluga knjižnica opise ponašanja korisnika opise ponašanja i rada knjižničara očekivanja zajednice od knjižnica i njihovih međusobnih odnosa postignuće raznih usluga • upoznavanje polaznika s osnovama kvalitativnih metoda istraživanja • koncentracija na metode usmene povijesti (oral history) za prikupljanje podataka i utemeljene teorije (grounded theory)za analizu

  3. Pregled sadržaja • Kratak uvod (ovo predavanje) • Dio 1: Kvalitativna istraživanja: definicije i principi • Dio 2: Razne metode i pristupi kvalitativnimistraživanjima • Dio 3: Metoda usmene povijesti za prikupljanje podataka • Dio 4: Metoda utemeljene teorije za analizu podataka • Dio 5: Rezultati ?

  4. Po odslušanoj radioniciVi biste trebali moći: • definirati principe kvalitativnih metodologija • usmjerenih prema knjižnicama i korisnicima; • početi razvijati primjenu metoda usmene povijesti (oral history)za skupljanje podataka • o radu i vrijednosti knjižnica kroz povijest • doprinijeti informacijama i studijama o vrijednosti knjižnica

  5. Djelomična literatura Halmi, A. (2005). Strategije kvalitativnih istraživanja u primijenjenim društvenim znanostima. Zagreb: Naklada Slap. Merriam, S. B. (2009) Qualitative Research: A Guide to Design and Implementation (Jossey-Bass Higher & Adult Education Series) New York: Wiley. Mihalić, M. (2012). Mjere li samo pokazatelji uspješnosti vrijednost knjižnica? : prema vrednovanju društvenih ciljeva organizacija u kulturi. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 55 (1); 29-44. Mack, N. et al. (2005) Qualitative Research Methods: A Data Collector’s Field Guide Family Health International Šapro-Ficović. M. (2012). Djelovanje knjižnica pod opsadom u ratu. Studija slučaja: Hrvatska 1991/1995. godine. Doktorski rad. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Wikipedia (n.d.) Qualitative research. Oral history.Grounded theory.

  6. Kvalitativne metode u istraživanju knjižnica i korisnika Dio 1:Kvalitativna istraživanja:definicije i principi dr. sc. Marica Šapro-Ficović Dubrovačke knjižnice C. Zuzorić 4, Dubrovnik msapro@dkd.hr Predavanjedostupnona

  7. Na početku pa da to prvo razjasnimo,iako je naš odabir kvalitativna strana Često se praverazlikeizmeđu kvantitativnihistraživanja i kvalitativnihistraživanja

  8. Svrhe Kvantitativna istraživanja Kvalitativna istraživanja svrha: Postići razumijevanje temeljnih razloga i motivacija ljudskog ponašanja društvenih interakcija Otkriti dominantne trendove u stavovima i mišljenjima svrha: • Mjerenje procesa i pojava brojevima • i statistikama • i vjerojatnostima • Stvaranje i potvrđivanje hipoteza • Pronalaženje uzroka i posljedica

  9. Primjene Kvantitivna istraživanja Kvalitativna istraživanja Primjena najviše u društvenim znanostima upotrebom znanstvenih metodaproučavaju društvo, odnose pojedinaca u društvu, i ljudska ponašanja antropologija ekonomija političke znanosti psihologija sociologija pa i knjižničarstvo i informacijska znanost • Primjena najviše u prirodnim znanostima • upotrebom znanstvenih metoda nastoje razjasniti pravila koja vladaju u prirodnom svijetu • astronomija • biologija • fizika • geoznanosti • kemija • itd.

  10. Ali često i povezani – premda su bitno drugačiji Kvantitivna istraživanja Kvalitativna istraživanja Kad se provodekvalitativna istraživanja neki zaključci mogu biti kvantitativni npr. neki se podaci mogu sažeti brojčano ili statistički • Kad se provode kvantitivna istraživanja neki zaključci mogu biti kvalitativni • npr. za neke rezultate ponekad slijede kvalitativna istraživanjakoja se koriste za opise idodatna otkrića

  11. KaoYin i Yang Kvantitativna istraživanja Kvalitativna istraživanja Unatoč različitim pristupima, mogu se koristiti zameđusobno nadopunjavanje

  12. Jednostavno rečeno:sve je u prirodi podataka Kvantitivna istraživanja Kvalitativna istraživanja Prikupljaju i analiziraju podatke koji su opisnipo prirodi • Koriste podatke koji su povezani količinom Idemodatinekolikoprimjera. Tkoćepočeti?

  13. Svojstva kvalitativnih istraživanja

  14. Svojstva ... (nast.)

  15. Primjeri iz knjižnica • Tko su korisnici? - po raznim karakteristikama, kao dob, zanimanje, školovanje ... • Tko nisu korisnici iz zajednice, institucije? • Što rade u knjižnici kad je posjete? • Koju građu i usluge upotrebljavaju? Kada? • Što čitaju? • u knjižnici? što posuđuju? koji su drugi razniizvori? • Gdje dobivaju informacije?

  16. Primjeri iz knjižnica (nast.) • Korisnici u knjižnici: s čime su zadovoljni? Nezadovoljni? • Kako i koliko vrednuju knjižnicu? • Kakve prijedloge imaju za knjižnicu? • što bi željeli vidjeti u knjižnici? koje usluge? • što bi promijenili, dodali, uklonili? • Kakvi su im odnosi sa knjižničarima? • I još mnogo drugih i sličnih pitanja

  17. Koga se može istraživati? • Ne samo korisnike nego i potencijalne korisnike i ne-korisnike • Knjižničare na raznim funkcijama i poslovima i iz različitih knjižnica • Direktore i više nadležne • Studente i profesore • Ljude na ulici • Pa i sebe

  18. Kad se može istraživati? • Vremenskih ograničenja zapravo nema Uvijek, bilokad

  19. Tko može istraživati? • Zapravo svatko tko nauči osnove vođenja jednog istraživačkog rada • je li to teško naučiti? Nije! Može se! Tko hoće • Mora li se paziti što se radi? I te kako! • Istraživači ne moraju biti akademici • Sami knjižničari mogu postati izvanredni istraživači u svojoj knjižnici • jer sve dobropoznaju • i mogu tražiti pomoć od kolega s iskustvima

  20. Pet glavnih razloga da radimo korisnička istraživanja • dobijamouvid o ponašanjuljudinaosnovupodataka - a ne jer to netkokaže da je takoilimorabititako • uvid o njihovimzahtjevima, željama, sugestijama, preferencijama • uvid u značajnepromjeneiposljedice • opis i tumačenje kulturnih i društvenih skupina, danasilikrozraznadoba • iinstitucijakojeteskupineupotrebljavaju

  21. Pet glavnih razloga da NE radimo korisnička istraživanja • nemamo vremena • nemamo sredstava, pogotovo novaca • nemamo potrebno znanje i stručnost • nemamo gdje to provesti, kao na pr. laboratorij • nećemo znati kako interpretirati i iskoristiti rezultate

  22. Zaključak • Glavni razlog da se vode kvalitativna istraživanja u knjižnici: Dobivanje osnova za poboljšanje rada knjižnice i zadovoljavanja potrebe korisnika

  23. Što slijedi?Metode kvalitativnih istraživanja: [detalji u drugom dijelu]

  24. Djelomična literatura Scribd (n.d.) Kvalitativna i kvantitativna istrazivanja (an hrvatskom) Xavier University Library. (n.d.) Qualitative vs quantitative research ( na engleskom) Wikipedia (n.d.) Kvalitativno istraživanje (na hrvatskom) Qualitative research. Oral history.Grounded theory. (na engleskom)

  25. LIDA 2014. Radionica Primjena kvalitativnih metoda… Dio 2:Razne metode i pristupi kvalitativnimistraživanjima dr. sc. Marica Šapro-Ficović Dubrovačke knjižnice C. Zuzorić 4, Dubrovnik msapro@dkd.hr

  26. U ovom, drugom, dijelu Prvoćemo o svrsiiciljevimaistraživanja - što? A onda o metodamazanjihovopostizavanje – kako?

  27. Što?na dvije razine Svrha – opća razina Ciljevi – specifična razina Specifični problemi koji se imenuju ilirješavaju Specifična pitanjazakoje se tražepodatci mogubitinekolikovrsta Zasvakiciljmorabitiodgovarajuća metodologijaza skupljanjepodatakai analizuskupljenihpodataka • Temaradaopćenito • Širokopodručjeistraživanja • i općenitiproblemi s kojima se susrećemo u tom području • Razlog: zašto je istraživanjetesvrhevažno? Svrha je opća. Ciljevi su specifični i izravno povezani s onim što se planira učiniti

  28. Ciljevi –pitanja za koje tražimo podatke • Mogu biti: • opisni(descriptive) • opisivanje što postoji (ili je postojalo), što se događa, što se radi, kako se misli, ponaša, vrednuje ... na pr. što posjetitelji traže/rade/koriste u knjižnici? • odnosni(relational) • odnosi između dvije ili više varijabli; na pr. koliko posjećuju knjižnicu mladi u usporedbi sa starijima? • kauzalni (casual) • utvrditi da li jedna ili više varijabli uzrokuju ili utječu na jednu ili više varijable ishoda; kako jedna stvar utječe na drugu?na pr. kad je knjižnica otvorena nedjeljom ima li više posjetitelja?

  29. Primjer iz jednog hrvatskog istraživanja - upotrebljavajući kvalitativne metode Svrha Ciljevi “Posebni ciljevi su(a) otkriti percepciju rata; (b) otkriti značenje i posljedice rata; (c) saznati o životu žena u ratu; (d) ispitati spremnost za oprost i pomirenje.” “Temeljni cilj rada je, na temelju izjava i tvrdnji kazivačica, otkriti i razumjeti njihova iskustva, doživljaje i uloge u Domovinskom ratu.” (str. 15) Stanić i Mravak (2012). Domovinski rat – ratna iskustva žena. Polemos 15 (1), 11-32.

  30. Na početku i na kraju • Svaistraživanjaiprojektipočinjuizavršavaju s nekomsvrhomiciljem • morajubitijasniidobroformulirani • akonisu=sve skupa nijejasno, čak je ispetljano • Međutimistraživanjasudinamična - nisuuklesana • zavrijemesamogistraživanjasvrha, a pogotovociljevimogu se promijeniti, usmjeriti, dodati ... • ne moraju, alimogu - kad se novestvaripronađu, kad se nešto nauči, kad se boljerazumije ...

  31. Svrha i ciljevi određuju izbor metode Kako? Svrha i ciljevi Metoda/metode Usko povezani makar bitno drugačiji: izbor metode ovisi o ciljevima istraživanja; što se želi postići određuje način na koji se to može postići

  32. Prije početka - obvezno:Informirani pristanak(informed consent): • Pismena obavijest sudionicima o svrsi i ciljevima istraživanja i načinu njihove participacije • formalni sporazum i potpisani pristanak sudionika o sudjelovanju • Etički uvjet a i u mnogim zemljama zakonski zahtjevano: • svako istraživanje MORA se potpuno razjasniti sudionicima i MORA imati informirani pristanak

  33. Zapravo imamo uvijek dvije različite metode koje su prisutne u svim istraživanjima Metode za skupljanje podataka Metode za analizu podataka Statistička analiza & distribucije (statistical analysis & distributions) Utemeljena teorija(grounded theory) Opisna(descriptive) • Anketa(survey) • Opažanje(observation) • Intervju(interviewing) • Studija slučaja (case studies) • Kritičko učešće(critical incidence studies) • Fokus grupa(focus group) • Studija dokumenata (document studies) • Usmena povijest (oral history)

  34. Sve metode skupljanja podataka zahtjevaju • Pažljivi dizajn u izboru i formulaciji: • pitanja • sudionika i uzorka • načina izvedbe • komuniciranja • Svako od tih treba dobro promisliti i iskušati u pilot projektu Ne zaboraviti:Etičkapitanjaiproblemiuvijeksuprisutni

  35. Skupljanje podataka:Intervju Što? Primjeri povezani s knjižnicama Kako dobijate informacije kad ih trebate? ako imate problema: koji su? koliko od knjižnica? Mislite li da su knjižnice korisne za zajednicu? zašto? Može i specifično: koje je Vaše mišljenje o tražilicama(search engines)? • Za ispitanike , prilike u kojima pružaju informacije: • o događajima u kojima su bili svjedoci • o vlastitom ponašanju • o svojim stajalištima • čak i priliku da • "ispričaju svoju priču “ • isprave uobičajene zablude i sl. • Pitanja mogu biti više ili manje strukturirana

  36. Skupljanje podataka: Studija dokumenata Što? Primjeri povezani s knjižnicama Osnivanje, povijest, razvoj ... Knjižnice,zapisani u dokumentima Aktivnosti, osobe, i sl. u slikama povezanih sa knjižnicom tijekom vremena Svjedočanstva o vrijednosti, korisnosti knjižnice i usluga Povezanost s okolinom, mjestom, ustanovama ... • Ovisno o ciljevima, analiza raznih dokumenata – na pr. • novinskih članaka • povjesnih izvora • izvještaja • zapisnika • pisama • slika, postera, mapa • zakona; odredaba • i svih mogućih predmeta

  37. Skupljanje podataka:Usmena povijest Što? Primjeri povezani s knjižnicama Korisnici: upotreba knjižnice tokom vremena vrednovanje knjižnice i usluga što su čitali Knjižničari: razlike, inovacije, promjene u knjižnici tokom vremena o korisnicima i korištenju Jedni i drugi (ova studija): rad pod ratnim uvjetima • Zbirka iskaza živućih ljudi o njihovim vlastitim iskustvima… • ovisi o ljudskom pamćenju i usmenoj riječi • Način prikupljanja varira od ručno zapisanih bilješki do audio i video zapisa, transkripti • Opisuje i jedno i drugo: • i proces: skupljanje izjava • i proizvod: organizirane podatke

  38. Analiza podataka:Utemeljena teorija Što? Primjeri povezani s knjižnicama Analiza intervjua, anketa, dokumenata, usmene povijesti: izvlačenjebiti teme o kojoj se govori; razvijanja kodova o toj biti; primjene tih kodova na druge tekstove i prema potrebi redefiniranje ili usavršavanje kodova; pisanja bilješki ili podsjetnika o kodiranim podacima; sintetiziranja svih iskustava. • Pristup razvijanju teorije koja je utemeljena na sistematski prikupljenim i analiziranim podacima • “od temelja prema gore”: kategorije, teorija, proizlazi iz samih podataka – za razliku od unaprijed određenih kategorija i provođenjem strogih proceduralnih smjernica • Osnovno: sve proizlazi iz samih podataka

  39. Zaključci izvedeni iz analiza sadrže: • Prikaz kontekstai opći osvrt na rezultate • Sažetak nalaza zasnovanih na rezultatima • često organizirani po kategorijama • Primjere koji ilustriraju zaključke – doslovni citati, izjave sudionika • Usporedbe nalaza po sličnostima ili razlikama Zaključcisudirektnopovezanisarezultatima: što se je izravnopronašlo?

  40. Slijedi: rasprava • Rasprava se temelji na zaključcima i rezultatima ali obuhvaća: • širu interpretaciju glavnih i značajnih zaključaka i rezultata – mogu biti i subjektivni • sličnosti i razlike izmedju pojedinih rezultata • sadašnjeg istraživanja • drugih sličnih istraživanja - pogotovo iz literature • Što to sve znači? • Kuda sada? – sugestije za buduća istraživanja

  41. Sažetak svega ... ili natrag na početak Počinjemo s jasnomsvrhomijasnimciljevimaistraživanja - što? Slijedemetodezanjihovopostizavanje, skupljanjeianaliziranje- kako? Na osnovurezultatastvaramozaključke- štosmopronašli, otkrili? Na osnovuzaključakaraspavljamo - što to sveznači? kudasada?

  42. Na kraju: prijedlozi i odluke • Kad god se može (i ako se može): Najkorisnijidioistraživanjasuprijedlozizapragmatičkeodluke • Što se možeuspostavitiilipromijenitida se poboljšanešto u knjižnici? • Da se pokaževrijednostknjižniceiusluga? • Da se povećaipoboljšadoprinoszajednici?

  43. Djelomična literatura Paretta, L.T. & Catalano, A. (2013) What students really do in the library: An Observational Study, The Reference Librarian, 54:2, 157-167. Rubinic, D. i Stricevic, I. (2011). Visokoškolska knjižnica u programima informacijskog opismenjivanja studenata:... . VBH, 54 (4), 43-48. Saracevic, T. et al. (2000). NSK Anketa '99. Studija korisnika i korištenja Nacionalne i sveučilisne knjižnice u Zagrebu. Zagreb, Nacionalna i sveučilisna knjižnica . 118 p. http://comminfo.rutgers.edu/~tefko/NSK_report_99.pdf Stanić, S. i Mravak, K. (2012). Domovinski rat – ratna iskustva žena. Polemos, 15 (1), 11-32. Trochim, W. (2006). The research methods knowledge base. Qualitative methods. Wikipedia (n.d.) Qualitative research. Oral history.Grounded theory.

  44. Idealna knjižnica za jednog korisnika?Fotografija:John R. Rodgers Sa Pinterest-a :http://www.pinterest.com/pin/298996862731903621/

  45. Dio 3:Metoda usmene povijesti (oral history) za prikupljanje podataka dr. sc. Marica Šapro-Ficović Dubrovačke knjižnice C. Zuzorić 4, Dubrovnik msapro@dkd.hr

  46. Što je usmena povijest? • Sistematska zbirka iskaza živih ljudi o njihovim vlastitim iskustvima • planirano, pripremljeno i osmišljeno ispitivanje pojedinaca o nekom događaju i vremenu u kojem su oni aktivno sudjelovali ili mu svjedočili • Važan izvor za povijesnu rekonstrukciju događaja • otkriva njihove skrivene, nigdje zabilježene aspekte • mogu biti izazov za naša ukupna gledanja na prošlost • Obuhvaća bilježenje (snimanje) iskaza (intervjua)

  47. Uporaba usmene povijesti:“glas običnih ljudi” • Globalna raširenost i popularizacija pokreta • geslo pokreta: “dati glas onima koji ga nemaju“ • Usmjerenost na grupe koje su izvan središta zanimanja tradicionalne historiografije: • radnici, žene, etničke manjine, iseljenici, zatvorenici... • Intervjui s običnim ljudima raznog podrijetla

  48. Usmena povijest nije isto što i usmena tradicija Usmena tradicija Usmena povijest Ovisi o ljudskom pamćenju i usmenoj riječi Tema koju prikupljamo usmenom poviješću ograničena je trajanjem ljudskog života • Prijenos kulturnog materijala i tradicije govornim putem iz generacije u generaciju Istotako (iusput): Novinskiintervjuinisuusmenapovijest

  49. Kratak povijesni pregled • Tradicija usmenih izvora još iz klasičnog grčkog doba: povjesničari Herodot,Tukidid • Napuštena u 19. stoljeću • Ponovni interes nakon drugog svjetskog rata • naročito povećan iza 1960-tih za društvenu povijest • Moderni koncept usmene povijesti razvijen na Sveučilištu Columbia, New York iza 1948. • najveća arhiva usmene povijesti u svijetu – slobodan pristup • održali radionicu (rujan 2013): Osobna sjećanja na rat i pritvor u Hrvatskoj od 1941 do danas(na engleskom)

More Related