Pru anje podr ke osobama u procesu tugovanja
This presentation is the property of its rightful owner.
Sponsored Links
1 / 35

PRUŽANJE PODRŠKE OSOBAMA U PROCESU TUGOVANJA PowerPoint PPT Presentation


  • 116 Views
  • Uploaded on
  • Presentation posted in: General

PRUŽANJE PODRŠKE OSOBAMA U PROCESU TUGOVANJA. Studijski centar socijalnog rada Osnove kriznih intervencija u socijalnom radu dr.sc . Linda Rajhvajn Bulat Snježana Marohnić. Korisna, „ljekovita” ili djelotvorna načela pružanja podrške tugujućima temelje se na potrebama tugujućih ljudi:.

Download Presentation

PRUŽANJE PODRŠKE OSOBAMA U PROCESU TUGOVANJA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Presentation Transcript


Pru anje podr ke osobama u procesu tugovanja

PRUŽANJE PODRŠKE OSOBAMA U PROCESU TUGOVANJA

Studijski centar socijalnog rada

Osnove kriznih intervencija u socijalnom radu

dr.sc. Linda Rajhvajn Bulat

Snježana Marohnić


Pru anje podr ke osobama u procesu tugovanja

Korisna, „ljekovita” ili djelotvorna načela pružanja podrške tugujućima temelje se na potrebama tugujućih ljudi:

Faze tugovanja i potrebe tugujućih ljudi (Sanders, 1999.)


Na ela na kojima se temelji djelotvorno pru anje podr ke tuguju ima 1

Načela na kojima se temelji djelotvorno pružanje podrške tugujućima: (1)

  • Griješiti je ljudski

    • Nekad ljudi odustaju od podrške tugujućima jer ih je strah da će reći ili učiniti “pogrešnu stvar” – Pa što onda? Na svijetu ne postoji čovjek koji ne griješi i greške nije moguće izbjeći

    • Griješimo i zato što reagiramo u skladu s tim kako mislimo da bismo trebali (morali) reagirati, a ne na temelju konkretne situacije, tj. spontano, iz empatije s tugujućim

  • Slušanje je mnogo važnije od govorenja

    • Kvalitetnim slušanjem šaljemo poruke “Tu sam. Stalo mi je do tebe i s tobom sam. Nisam sigurna što da kažem, ali sam spremna slušati.”

    • Slušanje je tih način dijeljenja doživljaja u procesu tugovanja, ali i način pomaganja tugujućem da nađe svoja rješenja


Na ela na kojima se temelji djelotvorno pru anje podr ke tuguju ima 2

Načela na kojima se temelji djelotvorno pružanje podrške tugujućima: (2)

  • Reakcije tugujućeg ne treba shvaćati osobno

    • One ponekad znaju biti neugodne i teško podnošljive za osobe koje pružaju podršku, ali one nemaju veze s njima, odnosno osoba koja pruža podršku nije uzrok tim reakcijama

    • One su ponajviše odraz činjenice da tugujući ne zna što bi sa sobom i sa svojom boli, činjenice da je toliko usmjeren na sebe i na odnos koji je gubitkom izgubio da često nije niti svjestan da odbija sve oko sebe

  • Racionalni odgovori ustvari su iracionalni

    • Tugujući postavljaju različita pitanja povezana s gubitkom, na koja nema “točnog” odgovora i smrt voljene osobe se nikada ne može objasniti upotrebom logike

    • Tugujućem ne možemo dati nikakvo objašnjenje koje će mu biti “prihvatljivo” i “racionalna” objašnjenja koja se tiču smrti gotovo mu nikada ne pomažu


Na ela na kojima se temelji djelotvorno pru anje podr ke tuguju ima 3

Načela na kojima se temelji djelotvorno pružanje podrške tugujućima: (3)

  • Preuzimanje odgovornosti za neke (praktične) stvari, ali ne i za život tugujućeg

    • Skloni smo preuzeti odgovornost za život i dobrobit tugujućih i njihove djece te odgovornost za teške i važne odluke koje mogu imati velike posljedice za život tugujućih

    • No, važno je postaviti granicu između toga što jest, a što nije naše područje odgovornosti

    • Ostavljanjem osobi da sama ostane odgovornom za svoj život, šaljemo joj poruku kako vjerujemo u njene snage i kapacitete iako su oni privremeno oslabjeli

  • Konkretnost u nuđenju podrške (i praktične pomoći)

    • Nema smisla podršku pružati tako da za svaki naš potez tražimo “dopuštenje” i mišljenje tugujuće osobe, a to naročito vrijedi za različite praktične stvari koje smo spremni učiniti

    • npr. bolje je reći “Sutra ću donijeti meso, salatu i kolač” nego pitati “Što bi htio jesti?”


To nije djelotvorna podr ka nakon gubitka 1

Što nije djelotvorna podrška nakon gubitka? (1)

  • U trenutku kada je tugujuća osoba saznala za gubitak (neposredno i kratko nakon toga):

    • tješenje i time umanjivanje težine gubitka (npr. “Ne brini, sve će biti dobro”)

    • “ojačavanje” tugujućeg (npr. “Ti si jaka, ti ćeš to moći podnijeti”)

    • izražavanje nerealističnih očekivanja (npr. “Moraš biti jaka radi svoje djece”)

    • odvraćanje misli od gubitka i obeshrabrivanje pokazivanja osjećaja (npr. “Nemoj stalno misliti na to”)

    • mijenjanje teme razgovora kad tugujući počne govoriti o izgubljenoj osobi

    • nagovaranje tugujućeg da se nečim zaposli, da spava, nađe neku aktivnost kojom će se zabaviti

    • postavljanje neprikladnih pitanja (npr. je li umrla osoba bila vezana pojasom, je li bila pijana/drogirana, …)


To nije djelotvorna podr ka nakon gubitka 2

Što nije djelotvorna podrška nakon gubitka? (2)

  • Mjesec, dva ili dulje nakon gubitka:

    • pokazivanje čuđenja što tugujući “ne funkcionira”, što plače pri spomenu na umrlu osobu (npr. “Sad bi već trebao…”)

  • Neovisno o tome kada se gubitak dogodio:

    • uspoređivanje različitih gubitaka (npr. “Znam kako ti je. I moj je tata umro.”)

    • davanje savjeta koje tugujući ne traži (npr. “Bilo bi dobro da nabaviš psa. Oni su izvrsno društvo.”)

    • prestanak slušanja ili slušanje “s pola uha”

    • požurivanje tugujuće osobe da se “što prije sabere i vrati u normalan život” (npr. “Trebala bi češće izlaziti među ljude.”)

    • nametanje vlastitih reakcija, postupaka i rješenja jer su oni “bolji”

    • izbjegavanje tugujuće osobe

    • “optuživanje” tugujućih ljudi da su krivi za smrt


Za to tuguju ima pru amo podr ku na neprikladan na in

Zašto tugujućima pružamo podršku na neprikladan način?

  • Ne znamo što bismo rekli tugujućima

  • Bojimo se osjećaja tugujućih

  • Bojimo se vlastitih osjećaja i reakcija u susretu s tugujućim

  • Ne želimo razgovarati o smrti

  • Slušamo, ali ne čujemo tugujućeg

  • Imamo iluziju da se bol tugujućih može ublažiti (nekim posebnim) riječima


Kako pru iti podr ku drugima

Kako pružiti podršku drugima?


Pru anje podr ke osobama u procesu tugovanja

  • Početak razgovora npr. “Jako mi je žao što ti je tata umro. Je li bio dugo bolestan?”, “Ne znam što bih rekla, ali vidim da ti je jako teško.”, “Puno sam razmišljala o tebi i htjela sam vidjeti/čuti kako si.”

  • Ako osoba trenutno nije spremna razgovarati, ponudite neko drugo vrijeme

  • Slušanje bez vrednovanja, prihvaćanje i poštovanje tugujuće osobe

    • umjesto tješenja je mnogo bolje prihvatiti stanje tugujućeg takvo kakvo jest i izdržati njegovu bol i patnju

    • dopuštanje da pred vama smije pokazati kako se osjeća i da se vi nećete izbezumiti i početi ga/ju tješiti

  • Održavanje “dobrog” kontakta s tugujućom osobom

    • ponajviše neverbalnim znakovima

  • Puštanje tugujućeg da govori

    • mnogo je važnije “biti tu”, čak i u tišini, nego nešto reći


Pru anje podr ke osobama u procesu tugovanja

  • (Povremene) verbalne reakcije na ono što tugujući govori

    • pitanja radi pojašnjavanja

    • traženje dodatnih informacija

    • parafraziranje

    • reflektiranje osjećaja

  • Zadržavanje pozitivnog ozračja

    • npr. razgovorom o ugodnim i zabavnim situacijama povezanim s umrlom osobom ili o svakodnevnim zbivanjima

  • Ako nešto “krivo” kažete ili postupite  kratko se ispričajte, recite da vam je žao i da tugujućeg niste htjeli povrijediti i - zašutite

    • ne očekujte od sebe savršenstvo jer ono ne postoji

  • Normalizacija reakcija na gubitak i strpljenje

    • ponekad nekoliko puta moramo ponoviti rečeno

  • Upornost, ali ne i nametljivost

    • ukoliko osoba ne želi podršku kada ju pružimo, važno je ne dignuti u potpunosti od nje ruke, već ponovno ponuditi podršku i vrlo je vjerojatno da će ona u jednom trenutku biti prihvaćena


Pru anje podr ke osobama u procesu tugovanja

  • Dijeljenje uspomena na pokojnika s tugujućom osobom

  • Davanje savjeta kada ih tugujući traži

    • prije nego damo traženi savjet, dobro je pitati ga je li on razmišljao o tome što bi učinio pa tako postajemo partner za razgovor o dvojbama koje ima i pružamo mu podršku u procesu donošenja odluke koja će za njega biti najbolje

    • kada nije moguće izbjeći izravan odgovor, najbolje početi riječima “Da sam ja na tvom mjestu, ja bih…”

  • Moć dodira – ponekad tugujućima odgovara lagani dodir po ruci, ramenu ili zagrljaj

    • s dodirom valja biti jako oprezan, naročito ako s tugujućom osobom niste bliski

    • ako zamijetite da joj je dodir nelagodan, lagano se povucite

  • Predlaganje aktivnosti koje je tugujući nekada volio

  • Pozivanje tugujućih ljudi u društvo

    • za početak ih pozvati na mjesta gdje će biti malo, i to bliskih, ljudi, a postupno u veća društva


Pru anje podr ke osobama u procesu tugovanja

  • Ohrabrivanje na nove aktivnosti i podrška kad one “ne uspiju”

    • nije nužno riječ o novim aktivnostima, ali kako ih je tugujući ranije obavljao s izgubljenom osobom, sada ih doživljava nepoznatima i zastrašujućima

    • ohrabrivanje i poticanje moguće je započeti riječima “Kako ti se čini da…?”, “Mislila sam da danas odemo tu i tu. Što misliš o tome?”

    • važno je prihvatiti odbijanje, ali ne i odustati

    • ukoliko osoba ne uspije u pokušaju, važno je da zna kako to ne smatramo znakom njene slabosti, nemoći, nesposobnosti, već kao pokazatelj da još nije u potpunosti spremna za ono što je pokušala

    • tugujućem važno jasno dati do znanja da vjerujemo u njega i njegove snage


Pru anje podr ke osobama u procesu tugovanja

  • Podrška glede stvari koje su pripadale umrloj osobi

    • važno utvrditi što osoba misli i osjeća glede pospremanja stvari osobe koje više nema, a ne voditi se nekim općim pravilima o tome

    • ako tugujućoj osobi te stvari nisu stalan izvor izrazite patnje, ne treba ju tjerati da ih ukloni

    • ako osjetite da jesu spremni za to, tada im podršku možete pružiti tako da im u tome pomognete

    • ponekad je to vrlo spor i dugotrajan proces, koji se započinje i prekida i po nekoliko puta i to treba poštovati

  • Tugujućeg je važno razuvjeravati da nije kriv za nečiju smrt, odnosno gubitak, ali najprije treba prihvatiti činjenicu da se osjeća krivim i tek potom reći kako se u datim okolnostima nije moglo ništa učiniti


Pru anje podr ke osobama u procesu tugovanja

  • Ukoliko vam se čini da razmišlja o samoubojstvu, recite mu to i pitajte ima li takve misli

    • ako netko ne razmišlja o samoubojstvu, nećete ga postavljanjem takvog pitanja navesti na taj čin

    • ako o tome jest razmišljao, pružit ćete mu veliko olakšanje jer će se osjećati slobodnim da s nekim govori i o tako teškim stvarima

    • bojite li se da bi zaista mogao počiniti samoubojstvo, recite mu to, ali svoj strah svakako podijelite i s nekim drugim tko mu je blizak te nagovorite tugujućeg da ode stručnjaku

  • Tugujućima valja reći da ne očekuju čuda, tj. poboljšanje preko noći

    • neka ne žive samo “dan po dan”, već “sat po sat”

  • S tugujućima je važno postupati što je “normalnije moguće”

    • ne tretirati ih kao da su s doživljenim gubitkom trajno izgubili svoje vještine, sposobnosti i kapacitete


Literatura

literatura

  • Arambašić, L. (2005). Gubitak, tugovanje, podrška. Jastrebarsko: Naklada Slap.

    • Podrška u procesu tugovanja (305. – 423. str.)


Reakcije i potrebe traumatiziranih osoba i adekvatni odgovori pomaga a

REAKCIJE I POTREBE TRAuMATIZIRANIH OSOBA I ADEKVATNI ODGOVORI POMAGAČA


Osnovni principi no enja s traumatskim reakcijama

Osnovni principi nošenja s TRAUMATSKIM REAKCIJAMA

  • Ići “sa” simptomom, a ne protivnjega

  • Pustiti ljude da izraze osjećaje unutar sigurnih okvira

  • Poštivati njihove obrambene mehanizme


Ne initi tijekom akutne faze

NE ČINITI tijekom akutne faze:

  • Neželjena i nepotrebna konfrontiranja

  • Previše informacija ili pružanje informacija koje nisu tražene

  • Raditi protiv simptoma

  • Tretirati osobu kao da je nesposobna

  • Predviđati buduće simptome


Traumatske stresne reakcije

Traumatske stresne reakcije

  • “glasne” reakcije

    • plakanje, vikanje, agresija, strah

  • “tihe” reakcije

    • npr. zbunjenost, zamrzavanje, nemogućnost plakanja, otupjelost


Plakanje

PLAKANJE

  • može biti tolerirano od strane rodbine i prijatelja u određenoj mjeri, ovisno o dobi i spolu osobe, kao i njihove kulture

  • ako vidimo osobu da plače, možemo osjetiti poriv da je tješimo, možemo biti preplavljeni time i željeti je zaustaviti, ili se maknuti iz te situacije što je prije moguće

  • često rodbina i prijatelji govore osobi da prestane plakati ili predlažu lijekove za smirenje što može dovesti do eskalacije simptoma


Plakanje1

PLAKANJE

  • može biti tolerirano od strane rodbine i prijatelja u određenoj mjeri, ovisno o dobi i spolu osobe, kao i njihove kulture

  • ako vidimo osobu da plače, možemo osjetiti poriv da je tješimo, možemo biti preplavljeni time i željeti je zaustaviti, ili se maknuti iz te situacije što je prije moguće

  • često rodbina i prijatelji govore osobi da prestane plakati ili predlažu lijekove za smirenje što može dovesti do eskalacije simptoma

KAKO REAGIRATI?

ostanite mirni

pustite osobu da plače

poštujte privatnost: ne dodirujte osobu prije nego što ste pitali za dozvolu

poštujte kulturalne i spolne specifičnosti vezane uz način izražavanja tuge i očaja


Strah

STRAH

  • ekstreman strah može potaknuti razne reakcije, koje onda otežavaju razumijevanje emocija i zbog toga mogu dovesti do poteškoća u komunikaciji i odnosu

  • strah može dovesti do toga da ljudi pobjegnu ili se “zamrznu”, zakoče, no može ih navesti i na agresivnost


Strah1

STRAH

  • ekstreman strah može potaknuti razne reakcije, koje onda otežavaju razumijevanje emocija i zbog toga mogu dovesti do poteškoća u komunikaciji i odnosu

  • strah može dovesti do toga da ljudi pobjegnu ili se “zamrznu”, zakoče, no može ih navesti i na agresivnost

KAKO REAGIRATI?

ostanite mirni i samouvjereni

držite se na odstojanju

nemojtepodizatiglasnaosobu ili se ponašatinervozno i uznemireno

slušajte što vam osoba govori – pokušajte razumjeti razlog straha te osobe, iako se vama čini neobičnim/ neosnovanim


Uznemirenost agresivno pona anje

UZNEMIRENOST/AGRESIVNO PONAŠANJE

  • ponekad osobe postanu vrlo uznemirene i agresivne u situacijama ekstremnog stresa

  • viču, bacaju predmete, prijete drugima, hodaju uznemireno,…


Uznemirenost agresivno pona anje1

UZNEMIRENOST/AGRESIVNO PONAŠANJE

KAKO REAGIRATI? (1)

ODNOS: držite distancu, ostanite mirni, ne uzimajte stvari osobno, ne dajte se isprovocirati, ali budite uz osobu, hodajte s njom ako je u pokretu, “držite oko” na osobi, osobna zaštita i zaštita vašeg tima je prioritet

SAMOKONTROLA : stav tijela, disanje, kontakt očima (ne cijelo vrijeme), rutinske aktivnosti, bez brzih pokreta, bez prijetećih facijalnih ekspresija, gesta

GOVOR: govoritepolagano, smireno i ne previšeglasno, izgovorite ime osobe, dajte jasne informacije, a ne procjenu ili savjete, koristite jednostavan i razumljiv jezik, postavite otvorena pitanja

  • ponekad osobe postanu vrlo uznemirene i agresivne u situacijama ekstremnog stresa

  • viču, bacaju predmete, prijete drugima, hodaju uznemireno,…


Uznemirenost agresivno pona anje2

UZNEMIRENOST/AGRESIVNO PONAŠANJE

  • ponekad osobe postanu vrlo uznemirene i agresivne u situacijama ekstremnog stresa

  • viču, bacaju predmete, prijete drugima, hodaju uznemireno,…

KAKO REAGIRATI? (2)

RAZUMIJEVANJE vs. KONTROLA: uzmite osobu za ozbiljno, izrazite razumijevanje, aktivno slušajte, pričajte o svojim emocijama, koristite ja-poruke

POSTAVLJANJE JASNIH GRANICA: ne prihvaćajte uvrede ili prijetnje, ostanite na razini činjenica, ne ugrožavajte osobu, ne odbijajte osobu, nego samo njeno ponašanje

RAZLIČITE OPCIJE ZA DALJNJU AKCIJU: ne inzistirajte, predlažite, ne dajte lažna obećanja


Emocionalna obamrlost

EMOCIONALNA OBAMRLOST

  • u situacijama ekstremnog stresa, jedna od prvih reakcija može biti nemogućnost da se u potpunosti shvati što se zapravo dogodilo

  • to može dovesti do osjećaja emocionalne otupljenosti/obamrlosti, kao i do drugih disocijativnih simptoma

  • ti simptomi nam pomažu da se nosimo s ekstremnim stresom, štiteći nas od njegovog trenutnog i potpunog utjecaja


Emocionalna obamrlost1

EMOCIONALNA OBAMRLOST

  • u situacijama ekstremnog stresa, jedna od prvih reakcija može biti nemogućnost da se u potpunosti shvati što se zapravo dogodilo

  • to može dovesti do osjećaja emocionalne otupljenosti/obamrlosti, kao i do drugih disocijativnih simptoma

  • ti simptomi nam pomažu da se nosimo s ekstremnim stresom, štiteći nas od njegovog trenutnog i potpunog utjecaja

KAKO REAGIRATI?

nemojte interpretirati obamrlost kao nedostatak emocija prema pokojniku/žrtvi

budite smireni, strpljivi i umiriteosobu

govoritepolagano i ponoviteakojepotrebno, no nemojte se konfrontirati

poštujte reakciju kao obrambeni mehanizam, budite strpljivi


Rizik za samoubojstvo 1

RIZIK ZA SAMOUBOJSTVO (1)

  • PROCIJENITI:

    • Postoje li pokušaji samoubojstva u prošlosti?

    • Koliko je čvrsta socijalna mreža?

    • Postoji li specifičan suicidalni plan (vrijeme, način, sredstva, …)?

    • Koliko uspješno osoba upravlja suicidalni mislima?


Rizik za samoubojstvo 2

RIZIK ZA SAMOUBOJSTVO (2)

  • KAKO SE PONAŠATI:

    • budite otvoreni prema znakovima koje osoba šalje (sram, krivnja, osoba koja se čini rizičnom napušta prostoriju, najave samoubojstva,…)

    • ako sumnjate na visok rizik od suicida, ne ostavljajte osobu samu!

    • razgovarajte o svojim sumnjama o riziku od suicida sa svojim kolegama i s članovima obitelji osobe za koju sumnjate da je rizična za suicid (pitajte je li osoba ikad prije bila suicidalna )

    • hospitalizirati osobu


Pri anje pri a

Pričanje priča

Za kraj...


Za to pri e

Zašto priče?

  • Naš mozak se znatno više aktivira slušanjem priče

    • ne aktiviraju se samo područja u mozgu odgovorna za govor i jezik, već i sve druge strukture koje su aktivne kad doživljavamo neko iskustvo (desna hemisfera)

    • priča može cijeli mozak potaknuti na bolji rad, dosjećanje, razumijevanje, proživljavanje

    • aktiviraju se sva osjetilna područja – doživljaj priče kao vlastitog iskustva

    • slušajući priču nastojimo ju povezati s osobnim iskustvom

    • pomaže sinkronizaciji aktivnosti našeg mozga s mozgom osobe koja priča priču

    • dobra priča uključuje vezu između uzroka i posljedice, a upravo po tom sistemu naš mozak radi


Kako koristiti pri e 1

Kako koristiti priče? (1)

  • Individualno, u grupi ili s obitelji

  • Kao nadopuna i/ili poticaj drugim oblicima rada (npr. TF-KBT)

  • Za „probijanje leda”, imaju psihoedukativnu svrhu, ali su i terapeutske/ljekovite

  • Koriste se priče s kojima se K može povezati i potaknuti razmišljanje o vlastitoj situaciji i doživljajima – novo gledanje na situaciju, potencijalna rješenja problema i mogućnosti, povezivanje s nesvjesnim


Kako koristiti pri e 2

Kako koristiti priče? (2)

  • Odabir priče treba biti u skladu s fazom oporavka u kojoj je K

  • Nužan razgovor nakon priče – što je K čuo i kako je to povezano s njegovim iskustvom

    PRIMJERI...


  • Login