Pam enje i deficiti pam enja
This presentation is the property of its rightful owner.
Sponsored Links
1 / 53

PAMĆENJE I DEFICITI PAMĆENJA PowerPoint PPT Presentation


  • 71 Views
  • Uploaded on
  • Presentation posted in: General

PAMĆENJE I DEFICITI PAMĆENJA. Pamćenje i vrste pamćenja Zaboravljanje Poremećaji pamćenja Ispitivanje pamćenja. Pamćenje definiramo kao mogućnost usvajanja, zadržavanja i korištenja informacija. Podjela pamćenja prema vremenu zadržavanja. Pronalaženje. Kratkoročno pamćenje.

Download Presentation

PAMĆENJE I DEFICITI PAMĆENJA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Presentation Transcript


Pam enje i deficiti pam enja

PAMĆENJE I DEFICITI PAMĆENJA


Pam enje i deficiti pam enja

  • Pamćenje i vrste pamćenja

  • Zaboravljanje

  • Poremećaji pamćenja

  • Ispitivanje pamćenja


Pam enje i deficiti pam enja

  • Pamćenje definiramo kao mogućnost usvajanja, zadržavanja i korištenja informacija


Podjela pam enja prema vremenu zadr avanja

Podjela pamćenja prema vremenu zadržavanja

Pronalaženje

Kratkoročno pamćenje

Dugoročno pamćenje

Senzorno pamćenje

Ponavljanje, Kodiranje

Pažnja

Dosjećanje


Senzorno pam enje

Senzorno pamćenje

  • Vidno senzorno pamćenje = ikoničko pamćenje

    • Prolazna vizualna slika – od 200 do 500 ms

    • Primjer: krug cigarete

  • Slušno senzorno pamćenje = ehoičko pamćenje

    • 2 do 4 sekunde

    • Riječ koju čujemo još “zvoni u uhu”


Funkcije kratkoro nog pam enja

Funkcije kratkoročnog pamćenja

  • Ako nam informacija ne treba za kasnije, ponavljanjem je zadržavamo u nepromijenjenom obliku, a onda se gubi

    • Primjer

  • Ako nam treba informacija, kodiramo je kako bi je što uspješnije pohranili

  • Iz dugoročnog pamćenja informaciju koja nam je potrebna vratimo u kratkoročno


Kapacitet kratkoro nog pam enja

Kapacitet kratkoročnog pamćenja

7 ±2 čestice


Radno pam enje

Radno pamćenje

  • Kad nešto “radimo” s informacijom

  • Očuvano radno pamćenje vrlo je važno u govoru

  • Primjer: pamćenje brojeva unazad


Model radnog pam enja baddeley i sur 1983

Model radnog pamćenja (Baddeley i sur. 1983)

Vidno-prostorna petlja

Fonološka petlja

Centralni izvršitelj

  • Prečeoni (prefrontalni) korteks


Pam enje i deficiti pam enja

Selektivna pažnja

Podijeljena pažnja

Alternirajuća pažnja

Održavanje pažnje

Procesi

pažnje

Izvršni

procesi

Radno pamćenje

Prospektivno pamćenje

Svjesnost

Procesi pamćenja


Izvr ni deficiti radna memorija

Izvršni deficiti - radna memorija

  • ADHD – poremećaj pažnje/ hiperaktivni poremećaj

  • Cerebralna paraliza

  • Kao posljedica CVI, tumora

  • Alzheimerova

  • Parkinsonova bolest

  • Multipla skleroza

  • Sch

  • Razvojni koordinacijski poremećaji


Dugoro no pam enje

Dugoročno pamćenje

  • Ima praktički neograničeni kapacitet

  • Mnoge informacije ostaju cijeli život

  • Dobro je organizirano

  • Pri dosjećanju vrlo su važni znakovi za dosjećanje

  • Važna smislena organizacija


Vrste dugoro nog pam enja

Vrste dugoročnog pamćenja

  • Prema informacijama:

    • Motoričko & verbalno

  • Prema modalitetu:

    • Vidno

    • Slušno

    • Dodirno

    • Njušno

    • Okusno


Pam enje i deficiti pam enja

  • Perceptivno dugoročno pamćenje (Baddeley, 1982):

    okusi, mirisi, zvukovi, dodiri, vibracije

    • Uvjet za uspješno prepoznavanje oblika


Automatsko pam enje pam enje koje zahtijeva napor

Vrste dugoročnog pamćenja

Automatsko pamćenje & pamćenje koje zahtijeva napor

  • Informacije se pamte automatski (npr. gdje se što nalazi i kuda se krećemo; primjer “Treći put idemo na piće”);

    • ne možemo ga “isključiti”, otporan na stres, umor, bolest, raspoloženje

  • Potreban značajan napor i aktivacija pažnje (npr. učenje anatomije, učenje pravila stranog jezika!)


Proceduralno deklarativno

Vrste dugoročnog pamćenja

Proceduralno & deklarativno

  • Proceduralno = kako? nešto učiniti (vještine i navike)

  • Deklarativno pamćenje = znanje činjenica

Epizodičko

Semantičko


Epizodi ko pam enje

Epizodičko pamćenje

  • Pamćenje vlastitog iskustva

    • “Epizode”, događaji, objekti, ljudi

    • Kada i gdje?

    • Može se lokalizirati u vremenu i prostoru

    • Izvor informacija: osobno iskustvo

  • Autobiografsko pamćenje – značajni autobiografski događaji


Semanti ko pam enje

Semantičko pamćenje

  • Općenita naučena znanja i činjenice o svijetu

  • Informacije organizirane u sheme ili kategorije

    • Jezik - pamćenje značenja riječi i pojmova, gramatičkih pravila

    • Izvor informacija: apstrakcije iz ponovljenog iskustava ili generalizacije naučene od drugih

    • Pronalaženje informacija se odvija automatski


Prospektivno retrospektivno

Vrste dugoročnog pamćenja

Prospektivno & retrospektivno

  • Pamćenje onog što se treba tek napraviti, pamćenje namjera, značajno za cilju usmjereno ponašanje

  • Pamćenje prošlih događaja


Blic pam enje

Blic pamćenje

  • “Flashbulb memory”

  • Vezano uz istaknute događaje u našim životima

  • Potpunost, točnost, živost i otpornost na zaboravljanje


Pam enje i deficiti pam enja

Vratimo se na ispremiješane rečenice …


Pam enje i deficiti pam enja

  • O zaboravljanju …

  • Postoje li ljudi koji ništa ne zaboravljaju?

  • Dob i pamćenje

  • Pamćenje i kontekst


Poreme aji pam enja

Poremećaji pamćenja

  • Hipomnezija = smanjena mogućnost pamćenja

  • Hipermnezija

  • Parmnezije = lažna sjećanja

    • “Deja vu”


Slu aj a j

Slučaj A.J.

  • 41godišnja administrativna tajnica

  • Izuzetno autobiografsko pamćenje

Parker, ES, Cahill, L & McGaugh, JL. (2006). A case of unsual autobiografical remembering. Neurocase, 12, 35-49.


Slu aj a j1

Slučaj A.J.

  • Prosječne inteligencije

  • Neujednačen neuropsihološki profil

    • Iznadprosječne sposobnosti

    • Deficiti

Parker, ES, Cahill, L & McGaugh, JL. (2006). A case of unsual autobiografical remembering. Neurocase, 12, 35-49.


Poreme aji pam enja1

Poremećaji pamćenja

  • Što su amnezije?


Amnezija na filmovima

Amnezija na filmovima

http://www.pubmedcentral.nih.gov/articlerender.fcgi?artid=535990


Pam enje i deficiti pam enja

  • Amnezije = gubitak pamćenja za određeno vremensko razdoblje ili određene događaje

    • Razlikovati psihogeno uvjetovane amnezije od organski uvjetovanih


Anterogradna amnezija

Anterogradna amnezija

= nemogućnost dosjećanja događaja koji slijede nakon ozlijede mozga

  • Bolesnici nesposobni za učenje i imaju deficite u recentnom pamćenju

  • Normalno se dosjećaju informacija koje su pohranjene u dugoročno pamćenje prije pojave amnezije


Najpoznatiji slu aj pacijent h m

Najpoznatiji slučaj: pacijent H.M.

  • Zbog epilepsije u 27. godini odstranjen medijalni dio oba sljepoočna režnja (veći dio hipokampusa, amigdala i susjednog korteksa)

  • Sjećao se davnih događaja

  • Kratkoročno pamćenje očuvano (opseg pamćenja brojeva = 6)

  • Iznadprosječne rezultate na testu inteligencije


Pam enje i deficiti pam enja

  • Nije mogao stvarati nova dugoročna pamćenja: kad jednom prestane misliti o nekom novom iskustvu, ono je zauvijek izgubljeno

  • Čitao je iste novine, ne prepoznajući da se radi o istom sadržaju …

  • Pola sata nakon ručka nije se sjećao što je jeo

  • "Svaki je dan za sebe, štogod me je razveselilo ili rastužilo“

  • Nije mogao upamtiti novu adresu nakon preseljenja


Pam enje i deficiti pam enja

  • 28 godina nakon zahvata: i dalje anterogradna amnezija

  • medijalni temporalni režanj uključen u pamćenje

  • hipokampus uključen u pamćenje

  • kratkoročno pamćenje očuvano – mehanizmi uskladištenja kratkoročnog i dugoročnog pamćenja su različiti

  • njegov specifični problem je prebacivanje eksplicitnog kratkoročnog u dugoročno pamćenje

  • amnestički pacijent se ne sjeća prijašnjih zadataka (eksplicitno, deklarativno pamćenje), ali poboljšanim uratkom pokazuje da ih pamti (implicitno, proceduralno pamćenje)


Retrogradna amnezija

Retrogradna amnezija

  • Gubitak dosjećanja događaja prije oštećenja mozga

  • Često se događa kod različitih povreda glave

  • Obično je kratka (do 30 minuta)

  • No može biti i godinama unazad


Amnesti ki sindrom

Amnestički sindrom

  • Posljedica organskog oštećenja mozga

  • Djelomični gubitak starog pamćenja, i gotovo potpuna nemogućnost upamćivanja novih informacija - teško oštećenje

  • Konfabulacije

  • Teže kraniocerebralne ozljede, najčešće i subkortikalne lezije, frontalni sindrom


Posttraumatska amnezija

Posttraumatska amnezija

  • PTA uključuje razdoblje kome i nastavlja se sve dok pamćenje ne postane pouzdano, konzistentno i točno

  • PTA u korelaciji s trajnim fizičkim i kognitivnim smetnjama kao i s razinom samostalnosti i povratkom na posao


O te enja kratkoro nog pam enja

Oštećenja kratkoročnog pamćenja

  • Korsakovljev sindrom – kod kroničnih alkoholičara, nedostatak vitamina B te kod tumora mozga

    • Oštećenje limbičkog sustava

  • Huntingtonova bolest – nekontrolirani pokreti, hipotonija, kasnije i kognitivne funkcije


Alzheimerova bolest

Alzheimerova bolest

  • Oštećenje epizodičkog pamćenja, kasnije i semantičkog pamćenja


Pam enje i deficiti pam enja

  • Na svim razinama mogu biti problemi:

    • usvajanja (enkodiranja)

      • dorzomedijalni talamus, sustavi frontalnog režnja

    • zadržavanja

      • hipokampus, medijalni temporalni režnjevi (anoksija temporalna oštećenja, encefalitis-herpes, AD)

    • dozivanja informacija

      • frontalni režanj


Pam enje i deficiti pam enja

  • Nakon oštećenja mozga, često očuvano semantičko pamćenje, i to staro, ali pacijenti imaju slabu sposobnost proširivanja i stvaranja novog znanja zbog oštećenja epizodičkog pamćenja


Nedeklarativno pam enje

Nedeklarativno pamćenje

  • Pacijenti s teškim oštećenjem pamćenja općenito – imaju djelomično očuvanu mogućnost učenja

  • ali uz puno ponavljanja mogu naučiti ali se ne mogu sjetiti situacije ponavljanja

    • uče kroz nedeklarativne sustave


Smetnje pam enja prema vrsti informacija

Smetnje pamćenja prema vrsti informacija

  • Oštećenje lijeve hemisfere  verbalni materijal

  • Oštećenje desne hemisfere  neverbalni materijal


Smetnje pam enja prema sadr aju

Smetnje pamćenja prema sadržaju

  • Verbalno pamćenje: brojevi, priče, rečenice, liste riječi

  • Vidno: likovi

  • Prostorno: prostorni odnosi


Podru ja va na za pam enje

Područja važna za pamćenje


Ispitivanje pam enja

Ispitivanje pamćenja

  • Kako se ispituje?

  • Koje vrste pamćenja se ispituju?

  • Koje bi druge funkcije trebali ispitati jer mogu utjecati na pamćenje?


Vjerojatnost dosje anja

Vjerojatnost dosjećanja

  • najveća za stvarne objekte, pa

  • slike objekata

  • ime konkretnog objekta,

  • tek na kraju apstraktni pojam


Kako deficiti drugih kognitivnih funkcija utje u na pam enje i u enje

Kako deficiti drugih kognitivnih funkcija utječu na pamćenje i učenje?

  • Smetnje pažnje i koncentracije

  • Senzorna afazija – loši rezultati na zadacima verbalnog pamćenja

  • Smetnje vidne percepcije – vidno pamćenje


Pam enje i deficiti pam enja

Test

  • Rivermead Behavioural Memory Test (RBMT) –

    Rivermead bihevioralni test pamćenja


Pam enje i deficiti pam enja

  • Galveston Orientation & Amesia Test (GOAT)

    • by Harvey Levin, Ph.D., Vincent M. O'Donnell, M.A., & Robert G. Grossman, M.D.


  • Login