Formirati 4 grupe koje čine 6-8 stručnjaka (eventualno maksimalno do 12)

1. Uvodne napomeneOd djela nasilja do nezgoda na radnom mjestu zdravstvenog radnika: radionica u malim grupama

2. Formirati 4 grupe koje čine 6-8 stručnjaka (eventualno maksimalno do 12)

3. Timski rad • Rad u grupama (1x15 minuta). Svaka grupa će imati različite zadaće ( timski rad). • Diskusija je usmjerena na moguće metode, vještine i načine upravljanja situacijom/ opisanom u prikazu slučaja 1, 2, 3, 4 (4 grupe stručnjaka).

4. PBL • Provođenje neophodne analize u rješavanju problema Metoda koja koristi SCENARIO Primarni cilj nije riješiti klinički problem Rezultat je: Vještina rješavanja problema

5. cilj je detaljno analizirati i rasvijetliti problem • otkriti šta on sadrži

6. Proces Postaviti problem Definisati mogućnosti ili njihove posljedice Odluka Prezentacija Rezultata evaluacija Novi problem

7. ULOGE • vodja= (prezentator, koordinator ili tutor) • zapisničar • članovi

8. Vodi grupu kroz sesiju; Ohrabruje članove grupe da jednako učestvuju u diskusiji; Održava dinamiku rada; Pazi da se ne prekorači dogovoreno vrijeme rada; Usmjerava grupu da radi prema postavljenim hipotezama; Osigurava tačno zapisivanje podataka. Koji su zadaci vođe ili kordinatora?

9. Rad u grupi: koraci

10. Počinje distribucijom slučaja u pisanoj formi; Svi članovi grupe se upoznaju s problemom, a jedan od članova grupe po dogovoru može da čita slučaj naglas; pojašnjenje problema, termina, koncepcija koje nisu shvaćeni prilikom prvog čitanja; Trajanje: oko 5 minuta 1. korak-Upoznavanje s problemom-identifikacija i pojašnjavanje termina u slučaju

11. Grupa sakuplja različite problematične aspekte problema i zapisuje ih; Različite mogućnosti mogu biti zabilježene; Grupa vrši identifikaciju problema slučaja; Tek kad se u grupi uspostavi konsenzus može se preći na slijedeći korak; Trajanje: oko 10 minuta 2. Korak- Identifikacija/Definisanje problema brainstorming

12. Korak 3.- Vrtlog ideja “ Brainstorming” evaluacija sadržaja sve grupe zajedno • Grupa slaže prethodna znanja, hipoteze i ideje u težnji da identifikuje problem. • To se notira na tablu ili flipchart (brainstorming); • U ovom koraku se još uvijek ne diskutuje, ne daje kritični osvrt ili evaluacija predloženog; Trajanje: oko 20 minuta

13. Na kraju sesije izabrani “koordinator” u grupi predstavlja svim učesnicima rezultate njihovog timskog rada u cilju zajedničke diskusije.

15. Specifične glavne zadaće- upravljački problemi u prikazu slučaja nasilja • Group 1.Procjena rizika • Group 2. Reakcija na krizu • Group 3.Potpora žrtvi i djelovanja na radnom mjestu • Group 4. Postupanje i održavanje zdravlja i radne sposobnosti žrtava

16. Grupa 1. Procjena rizika • Upitnici prihvatljivi zdravstvenom radniku kao sredstvo rada

17. Prikaz slučaja 1 • Pedesetogodišnjakinja, liječnica, specijalista obiteljske medicine, docent na medicinskom fakultetu, šef Edukativnog centra, zatražila je pomoć izabranog obiteljskog liječnika 22.09. koji ju je uputio u Odjel za profesionalnu patologiju i toksikologiju sa uputnom dijagnozom: Akutna reakcija na stres na radu. Ima 26 godina radnog staža. Dogodilo se da je nenajavljeno iseljena iz radnog prostora Edukativnog centra. Liječnica koja je zaposjela njen radni prostor nosila je u ruci Odluku u kojoj je naloženo njeno iseljenje. Novonastaloj situaciji ničim nije doprinijela (u osnovi je sve politički iskreirano), a sve se to događalo u radno vrijeme na očevid pacijenata, te specijalizanata, timova obiteljske medicine kojima je bila edukator ili neposredni nadređeni. Osjeća strah, uznemirena je, ponižena i zbunjena. Zabilježen joj je povišen krvni pritisak i sluzavo- prolivaste stolice. Prijavila je incident u Službu zaštite na radu. Od incidentne situacije je na bolovanju.

18. Prikaz slučaja 1 • Liječnica je pregledana u Odjelu za profesionalnu patologiju i toksikologiju 29. 09. Žali se na loš san, snažan osjećaj gubitka i nepravde. U simptomatologiji prisutni su još glavobolja, probavni problemi, mučnina i povraćanje, lupanje srca i preznojavanje. U objektivizaciji uzročno- posljedične veze između ekspozicije djelu nasilja i simptoma i posljedičnih znaka reakcije na stres zabilježeno je: Skor upitnika Intenziteta stresa na poslu (Radošević- Vidaček, 2003, ∑=39, povremeno osjeća negativne posljedice stresa na radu što je odraz kompenzatorne uloge adrenalina u akutnoj reakciji na stres; Upitnik sindroma sagorijevanja Maslach- Burnout Inventory otkriva cinizam i depersonalizaciju, ali ne i emocionalno i tjelesno iscrpljenje. Indeks radne sposobnosti (∑= 32) otkriva u skladu sa zabilježenim cinizmom padpercepcije trenutne radne sposobnosti (dobra u odnosu na izvrsnu). Preporučen joj je u centru za mentalno zdravlje program individualnog psihotretmana.

19. Prikaz slučaja 1 • Na kontrolnom pregledu 04. 11. žali se na intenzivan zamor, a morala se vratiti na posao. Na poslu je problem izgubljenog povjerenja, te pretjerano mora da pazi da ne napravi grešku, što joj predstavlja dodatni napor. Depresivnog je raspoloženja, a naglašen je problem sa padom koncentracije. Loše spava i osjeća intenzivnu ljutnju. Stolice su i dalje učestale, sluzave sa tenezmima. Opada joj kosa i znoje joj se dlanovi. Čeka nalaz hormona štitne žlijezde. I dalje je uključena u program individualnog psihotretman pod kontrolom psihijatrice. U kontrolnom monitoriranju upitnika Intenziteta stresa na poslu (Radošević- Vidaček, 2003, ∑=52 (prethodni 39)- koji otkriva distres (pati od posljedica stresa na poslu).Upitnik sindroma sagorijevanja Maslach- Burnout Inventory otriva tendencu pada percepcije ličnog postignuća ili cinizma. Indeks radne sposobnosti (∑= 26) otkriva u skladu sa zabilježenim cinizmom padpercepcije trenutne radne sposobnosti (dobra u odnosu na izvrsnu). Nikakve preventivne mjere na radnom mjestu nisu poduzete! Krvni pritisak i holestrol su u granicama referentnih vrijednosti. Gastroenterolog je zbog Dispeptičkog sindroma i prolongiranog enterocolitisa indicirao da se uradi gastroskopija, kolonoskopija, ERCP. Uključena joj je terapija Eglonyl caps+ Flusetin tbl po preporuci psihijatra.

20. Zadaće za tim stručnjaka 1 (diskusija u grupi 1x15 minuta): • Zašto je liječnica prijavila Incident u Službi zaštite na radu? Opisati u glavnim crtama incident/ akcident (opis incidenta/ nezgode na poslu, vrijeme, okolnosti, „izvor“, uzrok, očevidce. • Opisati glavne Upitnike u monitoriranju stresa na radnom mjestu i posljedica! • Da li su po vašem misljenju upitnici adekvatni ili biste vi koristili neke druge i koje? • Kakvi su rezultati monitoriranja karakteristika i posljedica akutne reakcije na stresnu situaciju 7 dana nakon incidentne situacije i 42 dana kasnije?

21. Grupa 2. Reakcija na krizu • Šok, reakcija na akutnu izloženost dramatičnoj situaciji, poremećaji zdravlja.... PTSP

22. Prikaz slučaja 2 i 4. Pedesetogodišnji pacijent s poviješću posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP) i kronične zloupotrebe alkohola javio se u službu hitne medicinske pomoći u Dom zdravlja zbog vidnih halucinacija. Služba hitne medicinske pomoći nema zasebnu čekaonicu i odvojenu sobu za skrb psihijatrijskih bolesnika. Tim urgentne medicine se složio da je ovom pacijentu nužno pružiti bolničku psihijatrijsku zaštitu i pokrenuo je obradu i aktivnosti u cilju realizacije istog. Pacijent je informisan i dao je pristanak za liječenje na psihijatrijskoj klinici. Međutim, u vrijeme aktivnosti za premještaj u bolnicu, sjedio je u glavnom hodniku službe hitne medicinske pomoći i čekao. Nakon perioda čekanja više od jednog sata, pacijent je postao nervozan i počeo je vikati na osoblje u odjelu. Slučajno mu se približavao specijalizant treće godine urgentne medicine i postao meta- žrtva nasilja. Naime, pacijent je podigao stolicu i bacio je na specijalizanta. Stolica je pala na desnu ruku mladog liječnika.

23. Prikaz slučaja 2. i 4. • Mladi liječnik, specijalizant urgentne medicine je neposredno nakon udarca bio blijed u licu, osjetio je tresavicu, zbunjenost i intenzivan strah. Na upit što se doista dogodilo nije se mogao usredotočiti i dati adekvatne odgovore. Nije se žalio na bol u desnoj ruci koja je već otekla i poprimila toplinu i crvenu boju. Fizikalnim pregledom se otkrije sumnja na prijelom palčane kosti desne rukei tahikardija (110 otkucaja u minuti).

24. Prikaz slučaja 2. i 4. • Mladi liječnik specijalizant urgentne medicine dolazi na kontrolni pregled, 7 dana nakon nezgode. Na desnoj ruci ima gipsanu imobilizaciju zbog prijeloma radiusa na desnoj ruci (prijelom dijagnosticiran rentgentski i u nalazu ortopeda: minimalni pomak krajnjeg koštanog ulomka palčane kosti prema dorzalno). Žali se na strah, nesanicu, iritabilnost, pad koncentracije, preosjetljivost, motorni nemir i ogorčenost. Misli su mu opterećenje rekonstrukcijom nesretnog događaja u kome je napadnut. Uključen je u program individualnog psihotretmana u Centru za Mentalno zdravlje i propisan mu je Xanax (Alprazolam) 1 mg 3x1tbl. Kontrola kod ortopeda zakazana mu je za 6 tjedana. Na bolovanju je, a brine o obavezama u vezi sa specijalističkim programom.

25. Posljedice fizičkih napada

26. Zadaće grupa 2 Zadaće za tim stručnjaka 2 (diskusija u grupi 1x15 minuta): • Definisati uloga u incidentu: nasilnik i žrtva • Opisati glavne simptome i znake koji su se javili u žrtve neposredno nakon akutne reakcije na krizu i posebno 7 dana kasnije? Šta bi se moglo događati kasnije u vezi sa zdravljem žrtve? • Kakvu je povredu zadobio mladi liječnik u ovom nasilnom aktu? • Koliko će vremena po Vašoj procjeni biti potrebno za liječenje i rehabilitaciju žrtve nasilja? • Može li ovaj nemili incident ugroziti karijeru mladom liječniku i kako?

27. Grupa 3. Potpora žrtvi i djelovanja na radnom mjestu • Prva pomoć i potpora u krizi, organizacijske promjene, izobrazba, edukacija, rutinski rad)

28. Prikaz slučaja 3 Grupa stručnjaka 3. • Mlada medicinska sestra bez radnog iskustva, zaposlena tek unazad 10 dana u porodičnoj medicini je vrlo nesretna na poslu jer joj njen prvi nadređeni (mentor) stalno daje neukusne komentare o njezinom tijelu i osobnom izgledu. Ponekad bi je dotaknuo zbog čega osjeća veliku nelagodu. Često se šali ili joj postavlja pitanja seksualne prirode. Medicinska sestra mrzi ostati s njim sama u istoj prostoriji, ali mora jer joj je mentor. Ima strah da ako se bilo kome požali da će ugroziti svoje radno namještenje i ugled. Voli posao i želi izgraditi karijeru.

29. Internal Risk Factors Include: • chronic verbal abuse by a supervisor • Zaposlenici i menadžment -mentalitet (akulturacija) koja podržava ili tolerira nasilje nadređenih!!!

30. Metode upravljanja • Slijediti princip „0- tolerancije“ koja podrazumijeva da je nasilje na radnom mjestu neprihvatljivo. (OSHA, 1996)

31. Metode upravljanja • povećati svijest o rizičnim situacijama nasilja • izbjegavati opasne situacije, • poboljšati vještine komunikacije posebno komunikaciju u direktnom kontaktu sa frustriranim, agresivnim pacijentima, • uvesti i provoditi interventni program/plan (proceduru, vodič).

32. Individualne karakteristike napadača/ nasilnika

33. Zadaće za tim stručnjaka 3 • (diskusija u grupi 1x15 minuta): • Utvrditi da li se dogodilo djelo ili u ovom slučaju postoji prijetnja nasilnom događaju! • Procijeniti potencijalne i specifične faktore rizika s rigoroznim osvrtom na etičnost društvenih relacija i odnos podređeni- nadređeni odnosno načine ponašanja koji predstavljaju opasnost za nezgode na poslu! • Što bi se moglo poduzeti da do djela nasilja kao u ovom prikazu ne dođe (povećati svjesnost o problemu, izbjegavati opasne situacije, poboljšati vještine komunikacije, osobito s agresivnim pacijentima, uvesti i slijediti proceduru intervencija/plan? • Što bi sve trebala uraditi medicinska sestra koja zasad percipira samo nelagodu na radnom mjestu ? • Kakva je Vaša procjena u vezi sa reakcijom i ponašanjem osoblja u vezi sa podrškom žrtvi. Da li postoji mogućnost da su i druge zaposlenice imale slična iskustva sa nadređenom osobom? Definirajte pružati potporu žrtvi? Akcije!

34. Zadaće za tim stručnjaka 3 (diskusija u grupi 1x15 minuta): • Utvrditi da li se dogodilo djelo ili u ovom slučaju postoji prijetnja nasilnom događaju! • Procijeniti potencijalne i specifične faktore rizika s rigoroznim osvrtom na etičnost društvenih relacija i odnos podređeni- nadređeni odnosno načine ponašanja koji predstavljaju opasnost za nezgode na poslu! • Što bi se moglo poduzeti da do djela nasilja kao u ovom prikazu ne dođe (povećati svjesnost o problemu, izbjegavati opasne situacije, poboljšati vještine komunikacije, osobito s agresivnim pacijentima, uvesti i slijediti proceduru intervencija/plan? • Što bi sve trebala uraditi medicinska sestra koja zasad percipira samo nelagodu na radnom mjestu ? • Kakva je Vaša procjena u vezi sa reakcijom i ponašanjem osoblja u vezi sa podrškom žrtvi. Da li postoji mogućnost da su i druge zaposlenice imale slična iskustva sa nadređenom osobom? Definirajte pružati potporu žrtvi? Akcije!

35. Grupa 4. Postupanje i održavanje zdravlja i radne sposobnosti žrtava • Adaptacija radnog mjesta, rehabilitacija, profesionalna rehabilitacija

36. Tretman

37. Zadaće za grupu 4 Zadaće za tim stručnjaka 2 (diskusija u grupi 1x15 minuta): • Definirajte opasnosti za nastanak nezgode na radnom mjestu. Opisati karakteristike nasilnika od značaja za nezgodu! Kako adaptirati radno mjesto da bi se smanjile opasnosti od nezgodnog slučaja? • Kakav tretman i liječenje treba poduzeti u ovom slučaju? • Koji su načini održavanja motivacije za rad i očuvanja radne sposobnosti na individualnom i kolektivnom planu? Što savjetovati žrtvi? • Koje načine rehabilitacije poduzeti? • Može li u ovom slučaju nezgoda u ishodu rezultirati invaliditetom i u kom slučaju?

39. Thank you for your attention!