1 / 42

Kolegij: Poslovne finansije

Kolegij: Poslovne finansije. Tema: Donošenje odluka o investiranju. Donijeti odluku o investiranju znači poznavati:. Značenje vremenske vrijednosti novca Značaj odluka o investiranju Klasifikaciju projekata Evaluaciju projekta Metode za procjenu vrijednosti investicija:

shepry
Download Presentation

Kolegij: Poslovne finansije

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Kolegij: Poslovne finansije Tema: Donošenje odluka o investiranju

  2. Donijeti odluku o investiranju znači poznavati: • Značenje vremenske vrijednosti novca • Značaj odluka o investiranju • Klasifikaciju projekata • Evaluaciju projekta • Metode za procjenu vrijednosti investicija: • Pojam prinosa i rizika: • Očekivani prinos akcije i portfolija akcija, • Rizičnost akcije i portfolija akcija.

  3. Vremenska vrijednost novca

  4. U osnovi svih odluka o investiranju • Jer investiciju – ulaganje radimo danas. • A prinos od nje (naravno i povrat) očekujemo u budućnosti. • Ključ: posmatramo ulaganje i prinose u istoj vremenskoj tačci. • Buduća vrijednost – ukamaćivanje! • Sadašnja vrijednost – diskontovanje!

  5. Primjer: John Jacob Astor 1790. godine John Jacob Astor kupio je otprilike 1 hektar zemlje na Manhattan Island za 58$. Koliko bi imali njegovi nasljednici danas da je umjesto kupovine zemlje, uložio novac u banku po 5% godišnje kamate? Opravdao je imidž pametnog investitora?

  6. Da riješimo: • Prvo: • Da vidimo koliko bi tih 58 USD vrijedilo danas. • Rješenje: 58*(1+0,05)222 = 2.933.948 USD • Drugo: • Da vidimo koliko je zemlja danas vrijedna • Rješenje: • 1 ft2 je 2007. vrijedila 2.300 USD. • To znači da 1m2 vrijedi 24.757 USD. • A 1 hektar 247.570.046 USD.

  7. Ili • Odlučili ste da kupite televizor. Njegova cijena je 3.000 KM. • Prodavac vam nudi 4% popust za gotovinsko plaćanje odmah. • Međutim, nudi vam i opciju da sada platite 1.000 KM a za godinu dana 2.160 KM.

  8. Rješenje • Opcija 1: Imate sada 3.000 KM • Iskoristite popust i platite za televizor 2.880 KM. Ostatak od 120 KM oročite na 1 godinu po 5% i na kraju imate 126 KM. • Platite sada 1.000 KM a ostatak oročite i za godinu dana imate 2.100 KM. • Opcija 2: Nemate sada 3.000 KM • Uzmete zajam u banci po 8% - 2.880 KM i platite odmah televizor. Za godinu dana vratite banci 3.110 KM (mjesečna rata 260 KM). • Uzmete zajam 1.000 po 8% i platimo 1. ratu. U toku godine plaćamo banci ratu i odvajamo za plaćanje televizora na kraju godine – 90+180 = 270 KM

  9. Donijeti odluku o investiranju

  10. Koliko je važna odluka o investiranju? • “Danas sijemo, žanjemo u budućnosti!”  fleksibilnost, likvidnost. • Podrška prodaji. • Strateška važnost. • Važnost tajminga odluke (sa aspekta pravovremenog inputa i pribavljanja izvora finansiranja).

  11. Klasifikacija projekata: • Zamjena: održavanje poslovanja. • Zamjena: redukcija troškova. • Širenje postojećih proizvoda i tržišta. • Širenje na nove proizvode i tržišta. • Projekti zaštite. • Ostalo. • Nivoi odlučivanja! • Materijalna i nematerijalna imovina!

  12. Evaluacija projekta: • Početno ulaganje. • Projekcija budućih novčanih tokova. • Ocjena rizičnosti. • Diskontni faktor. • Sadašnja vrijednost. • Poređenje sa 1.

  13. Metode za procjenu vrijednosti: • Period povrata investicije, • Diskontovani period povrata investicije, • Neto sadašnja vrijednost, • Interna stopa prinosa.

  14. Period povrata investicije • Vrijeme! • Likvidnost i rizičnost! • Nezavisni projekti i međusobno isključujući projekti! • Prednosti i slabost!

  15. Diskontovani period povrata • Ispravlja nedostatak običnog perioda povrata. • A šta je sa novčanim tokovima nakon tačke povrata?

  16. Neto sadašnja vrijednost

  17. Interna stopa prinosa • Izjednačuje buduće neto novčane tokove sa početnim ulaganjem. • Kada je projekat prihvatljiv? • Microsoft Excel i interpolacija.

  18. SVE su važne: • Jer daju različite informacije: • Likvidnost, • Rizičnost, • Profitabilnost, • Granica (margina) sigurnosti.

  19. Prinos i rizik

  20. O riziku i prinosu • Prinos je ostvarena dobit na investicju i bilo koja promjena tržišne cijene. • Rizik je odstupanje stvarnog prinosa od očekivanog. • Rizik i prinos idu ruku pod ruku. Očekivani prinos kompanija A i B je 10%. A je postigla prinos 9,5% u 3 prethodne godine. B je postigla prvo 6%, onda 13,5% i 11%. Koja je rizičnija?

  21. Prinos • Stvarni prinos ulaganja – distribucija vjerovatnoće. • Očekivani prinos od ulaganja – na osnovu različitih “scenarija” i prognoza. • Odstupanje od očekivanog prinosa – standardna devijacija.

  22. Očekivana stopa prinosa • Da bismo mogli da izmjerimo očekivani prinos treba nam podatak o: a) mogućem rezultatu – ishodu, b) vjerovatnoći da će svaki taj rezultat biti postignut.

  23. Očekivana stopa prinosa - primjer • Koja kompanija je profitabilnija? • Zašto?

  24. A šta je sa rizičnošću? • Prvi pogled: odstupanje pojedinih rezultata od srednje vrijednosti:

  25. Izračun standardne devijacije • Mjeri raspršenost rezultata oko srednje vrijednosti. • Statistička mjera varijabilnosti – šira distribucija očekivanih prinosa, veći rizik. Mau Mau – 65,84% Bau Bau – 3,87%

  26. Šta ako imamo više akcija! • Govorimo o riziku portfolija. • Osnovno pravilo: sredstvo u portfoliju je manje rizično nego samostalno sredstvo. • Naravno, ocjenjujemo kako to pojedino sredstvo utiče na portfolijo.

  27. Računamo prinos portfolija • Očekivani prinos portfolija je ponderisani prosjek očekivanih prinosa pojedinih sredstava u portfoliju.

  28. Očekivana stopa prinosa portfolija - primjer

  29. Rizičnost portfolija • Za razliku od prinosa portfolija, njegova rizičnost nije jednostavno ponderisani prosjek rizičnosti pojedinih sredstava. • Zašto?

  30. Odgovor na zašto - korelacija • Tendencija dviju varijabli da se “kreću” zajedno. • Koeficijent korelacije = mjera jačine odnosa između dvije varijable

  31. Razmišljanje investitora • Tržišni rizik (sistematski) je jedini relevantan investitoru, jer će već sam eliminisati unutrašnji rizik kroz diverzifikaciju! • Unutrašnji rizik (diversifiable risk) ili nesistematski – prouzrokuju ga faktori koji su karakteristični za pojedinu firmu • Tržišni rizik – ne može se eliminisati kroz diverzifikaciju, jer ga prouzrokuju faktori koji utiču na sve firme u privredi

  32. Diverzifikacija • Rasporediti investicije tako da rasporedimo i rizik odnosno smanjimo ga • Osnova je u korelaciji!

  33. Ukupan rizik portfolija

  34. Investitor može očekivati nadoknadu samo za snošenje SISTEMATSKOG RIZIKA. • Znači, važan je samo onaj rizik koji diverzifikacijom ne možemo odstraniti.

  35. Kretanje u odnosu na tržišni portfolijo • Za to postoji mjera koju zovemo Beta (β) • Ako je akcija jednako rizična kao tržišni portfolijo, beta je jednaka 1. • Beta portfolija akcija je jednaka ponderisanom prosjeku beta pojedinih akcija.

  36. BETA • Beta mjeri koliko proporcionalno se dodatni prinos na akciju mijenja sa promjenom dodatnog prinosa tržišnog portfolija • BETA = 1  jednak rizik kao cijelo tržište • BETA > 1  akcija je rizičnija od cijelog tržišta (agresivna investicija) • BETA < 1  akcija je manje rizična od cijelog tržišta (defanzivna investicija)

  37. Capital Asset Pricing Model • Model određivanja cijene financijskoj imovini. • Daje nam odgovor na pitanje: Koliko bi mogao (će) investitor zahtijevati prinosa za ulaganje u neke akcije. • Sistemski i nesistemski rizik • RRF – Bezrizična stopa prinosa • RM – Rizična stopa prinosa • β–Mjera sistematskog rizika

  38. Dalje o beti... • Da bi upoznali Betu, moramo pomenuti SML – Karakterističan smjer akcije Karakterističan smjer predstavlja očekivanu vezu između dodatnog prinosa na akciju i dodatnog prinosa na tržišni portolio • Nagib na liniji karakterističnog smjera je BETA

  39. Koraci u izračunu • Korak 1: određivanje nerizične stope prinosa (RRF) – cijena državne obveznice. • Korak 2: ocjena koeficijenta beta (β) za akciju (kompaniju), • Korak 3: ocjena očekivanog prinosa ukupnog tržišta (RM) –kao aproksimaciju uzimamo prinos berzanskog indeksa berze na kojoj kotira i akcija kompanije koju proučavamo, • Korak 4: izračun po navedenoj formuli.

  40. I konačna formula za CAPM Tržišna premija za rizik Kretanje akcije u odnosu na tržište Premija za rizik akcije • CAPM će se promijeniti ako se neka od varijabli promijeni, ili se promijeni naklonost investitora prema riziku.

  41. Primjer “Hedonista” • Nerizična stopa prinosa iznosi 5%, jer je to kamatna stopa koju nude državne obveznice. • Koeficijent beta za akciju „Hedonista“ iznosi 1,3616 izračunato na osnovu poređenja kretanja berzanskog indeksa BIRS i kretanja akcije „Hedonista“ na Banjalučkoj berzi u protekle 3 godine, • Očekivani prinos tržišta je 12%. • Nakon pribavljanja navedenih podataka izračun je jednostavan: • CAPMHedonista = 5% + (12% – 5%) × 1,3616 = 14,53%.

More Related