1 / 54

Percepcija i perceptivni deficiti

Percepcija i perceptivni deficiti. Katedra za zdravstvenu psihologiju Kolegij: Neuroznanost Mirna Kostović Srzentić. ? Što su to kognitivne funkcije. Zadatak za studente: Pojmovi unaprijed. Lezack (1995) kognitivne funkcije dijeli u slijedeće skupine:.

uriah-hood
Download Presentation

Percepcija i perceptivni deficiti

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Percepcija i perceptivni deficiti Katedra za zdravstvenu psihologiju Kolegij: Neuroznanost Mirna Kostović Srzentić

  2. ? Što su to kognitivne funkcije • Zadatak za studente: Pojmovi unaprijed

  3. Lezack (1995) kognitivne funkcije dijeli u slijedeće skupine: • receptivne funkcije – sposobnost da se odabire, stječe, klasificira i integrira informacije • uključuju osjete i percepcije • pamćenje i učenje • mišljenje • ekspresivne funkcije – služe komunikaciji i djelovanju • govor i praksija

  4. Cognitio - lat. = spoznaja • Kognicija ili spoznaja općenito odnosi na više procese - mišljenje, pamćenje, pažnja te složene perceptivne procese • Kognitivne funkcije obuhvaćaju niz različitih funkcija: • primitak • pohranu • upotrebu • razradu informacija i • komunikaciju

  5. ? Vrste osjeta i percepcije • Vidna percepcija • Slušna percepcija • Taktilna percepcija • Percepcija mirisa • Percepcija okusa

  6. Razlika osjet - percepcija • Osjeti nastaju fizikalno-kemijskim podraživanjem osjetnih receptora i prijenosom impulsa u SŽS – u primarna osjetna područja, gdje se odvija registriranje, analiza i kodiranje podražaja – detekcija prisutnosti podražaja • Percepcijaje djelatan proces kojim dajemo smisao i integriramo osjetno podraživanje; proces višeg reda, obuhvaća: • integraciju • prepoznavanje • interpretaciju

  7. Neuropsihologijskim postupcima dijagnosticiramo perceptivne deficite koje nazivamoAgnozije = nemogućnost prepoznavanja određene vrste podražaja uz sačuvan osjet

  8. Pet podtipova funkcionalnih zona korteksa prema Mesulamu (1998) • primarna osjetna i motorička područja • unimodalna asocijacijska područja • heteromodalna asocijacijska područja • paralimbička područja • limbička područja Specifična za modalitet Transmodalna

  9. Agnozije = poremećaj strukturiranja osjetnih informacija i prepoznavanja uz sačuvanu mogućnost doživljavanja pojedinih osjeta, a nastaje kao posljedica oštećenja sekundarnih osjetnih mozgovnih područja - smetnje se ne mogu pripisati osjetnom, verbalnom ili intelektualnom poremećaju

  10. Vidna percepcija

  11. Poremećaji vezani uz primarna osjetna područja za vid • Kortikalna sljepoća – gubitak vida zbog bilateralnih lezija • Hemianopsija = ispadanje polovice vidnog polja - kod jednostranih oštećenja

  12. Poremećaji vezani uz primarna osjetna područja za vid • Homonimna hemianopsija = ispadanje ili obje lijeve ili desne polovice vidnog polja • Kvadratna hemianopsija = ispad vidnog polja u pojedinim kvadratima

  13. Lijeva homonimna hemianopsia Desna homonimna hemianopsia

  14. Skotomi - ispadanje užih lokaliziranih dijelova vidnog polja, uslijed lezija koje uključuju dio vidnih projektivnih vlakana ili vidne m. kore

  15. Poremećaji vezani uz sekundarna osjetna područja za vid

  16. Dva glavna tijeka vidnih informacija Percepcija Gdje? prostorna obilježja informacije i akromatski vid M - sustav Dorzalni tijek  prepoznavanje lica i predmeta, opažanja boja i oblika P- sustav Ventralni tijek Percepcija Što?

  17. Oštećenje V4 – (hemi)akromatopsija = gubitak percepcije boja • Oštećenja tjemenog područja (V5) - akinetopsiju = bolesnik ne može opaziti kretanje, iako su oštrina vida i percepcija boja često očuvani • V3 – konstrukcija oblika iz jednostavnih vidnih pokazatelja – dio i P i M-sustava

  18. Vidna agnozija = specifična agnozija za vidne podražaje koja nastaje oštećenjem sekundarnih područja za vid = nemogućnost prepoznavanja predmeta i oblika na osnovi vidnih informacija Osoba može dobro vidjeti pojedine predmete, ali ih ne prepoznaje (ne može strukturirati u cjelinu) • razlikujemo aperceptivnu & asocijativnu vidnu agnoziju

  19. Aperceptivna agnozija • vide, ali nejasno, pri čemu je oštećena percepcija oblika i strukture (npr. predmeti, slova) • oštećenje vidne percepcije • ne mogu prepoznati čak ni jednostavne crteže • ne mogu precrtati predmete ili upariti predmete koje im pokazuje ispitivač ili ne mogu imenovati predmete • moždani udar i anoksija, često difuzne, posteriorne lezije • ostali uzroci: tumor, krvarenje, demijelinizacija • češće oštećenje DH

  20. Asocijativna (semantička) agnozija • ne mogu prepoznati predmet iako je vidna percepcija očuvana  oštećena asocijacija percepcije s prošlim iskustvom; podražaj (predmet, slika) percipiran s dovoljno detalja • ali ga mogu kopirati i imenovati na temelju opisa • ne mogu opisati funkciju predmeta ili ga gestama predstaviti zbog oštećenja semantičkog procesiranja • bilateralne lezije donjeg temporalno-okcipitalnog spoja i pripadajuće bijele tvari uslijed infarkta posteriorne cerebralne arterije • češće LH

  21. utjecaj na aktivnosti dnevnog života… • Pacijenti s problemima prepoznavanja predmeta, najčešće u kombinaciji s ostalim perceptivnim problemima, mogu imati teškoće u raznim aktivnostima: • prepoznavanju osobnih stvari, biranja namirnica i u dućanu, odabiranja predmeta i oruđa za neki posao …

  22. Ispitivanje • Važno razlikovati teškoće prepoznavanja i poremećaj imenovanja koji je dio afazije • prepoznavanje predmeta • ujednačavanje predmeta s uzorkom Pyramides and Palm Tree Test

  23. Ispitivanje vidne agnozije • Važno razlikovati teškoće prepoznavanja i poremećaj imenovanja koji je dio afazije

  24. Ispitivanje vidne agnozije • LOTCA • Identifikacija predmeta • Reprodukcija 2D modela • Visual Object and Space Perception Battery • Rivermead Perceptual Assessment Battery • Chessington Occupational Therapy Neurological Assessment Battery (COTNAB)

  25. Simultanagnozija • Poteškoće u povezivanju dijelova u smislenu cjelinu • Bolesniku pokažemo sliku predmeta ali razrezanih dijelova i nepravilno raspoređenih – ne može ga prepoznati

  26. Oštećenje u prepoznavanju boja • agnozija za boje ili akromatopsija = nesposobnost prepoznavanja boja u odsutnosti ikakvih oštećenja retine

  27. Oštećenje u prepoznavanju boja • bolesnik ne može ispravno imenovati boje, upariti boje, pokazati boju koju je imenovao ispitivač te ne može razlikovati različite nijanse iste boje • u teškim slučajevima, kod bilateralnih posteriornih lezija, pacijenti vide okolinu kao crnu, bijelu ili sivu

  28. Oštećenje u prepoznavanju boja • neki vidovi nerazlikovanja boja, pogotovo na plavom kraju spektra su česti nakon oštećenja mozga • u ovih pacijenata često je prisutna prozopagnozija i deficit u topografskoj orijentaciji

  29. utjecaj na aktivnosti dnevnog života… • Pri slaganju odjeće takvi se pacijenti obično oslanjaju na taktilne znakove, a ne mogu upariti i uskladiti boje • Mogu imati problema s razlikovanjem hrane u posudama i odabiru namirnica u dućanu. Često shvate da su pogriješili na temelju okusa ili mirisa

  30. Prepoznavanje lica i opažanje boja Fusiformni gyrus

  31. Prozopagnozija = nesposobnost prepoznavanja i razlikovanja poznatih lica • Procesiranje lica odijeljeno od procesiranja predmeta • Lica - jedan od najvažnijih podražaja kod primata!

  32. Prozopagnozija = obično prepoznaju lice kao lice, no ne mogu međusobno razlikovati poznata lica • u ekstremnim slučajevima, ne mogu prepoznati sami sebe • stečene i razvojne

  33. Prozopagnozija • Istraživanja ukazuju da je ovaj poremećaj vezan uz ventralni tijek informacija • te na ulogu desne hemisfere u prepoznavanju lica, naročito fusiformnog gyrusa

  34. Prozopagnozija • Postoje određene naznake da osobe s prozopagnozijom mogu nesvjesno prepoznati lica koja nisu u stanju percipriati svjesno (Pinel, 2002) • U praksi je važno razlikovati prozopagnoziju od smetnji pamćenja – ne mogu zapamtiti ime, ali nemaju prozopagnoziju

  35. fMRI istraživanja • Neuroni inferotemporalnih areja za prepoznavanje lica  jače se aktiviraju licima nego bilo kojim drugim objektima • Nepoznata lica  unimodalne vidne asocijacijske areje • Prepoznavanje poznatih lica  transmodalne kortikalne areje (srednji sljepoočni gyrus)

  36. amigdaloidne jezgre

  37. Smetnje temeljne vidne percepcije • Grieve (2000) pod smetnje temeljne vidne percepcije ubraja smetnje u percepciji: • Boje • Konstantnosti oblika • Lika i pozadine • Sekvencioniranje

  38. Konstantnost oblika • dozvoljava da prepoznamo predmete kad su prikazani u različitim uvjetima; isti oblik u različitoj veličini se prepoznaje kao isti • pacijenti imaju teškoće u prepoznavanju poznatih predmeta kad se pojavljuju u neobičnim kutovima gledišta ili bez pozadine • Na primjer, u oblačenju, odjeću neće prepoznati ako je okrenuta gore-dolje ili unutra prema van

  39. Oštećena mogućnost prepoznavanja na temelju nepotpunih informacija • Ispitivanje dvosmislenim likovima pokazuje da pacijenti s jednostranim čeonim lezijama imaju teškoće • LOTCA – konstantnost objekta • VOSP • siluete

  40. Smetnje u percepciji lika i pozadine • predmeti se ne mogu odvojiti od površine na kojoj leže i od ostalih predmeta koji ih preklapaju • pacijent može imati problema s pronalaženjem stvari, npr. sapuna u kupaonici, češlja u ladici. Kod oblačenja, teško razlikuju odjeću od pokrivača za krevet na kojem ona leži • česte kod fokalnih lezija, naročito tjemeno zatiljnih područja desno • VOSP - figure koje se preklapaju

  41. Kad gledamo po sobi, svaki je predmet izoliran od svoje pozadine i od drugih predmeta oko njega  Isti predmet se prepoznaje neovisno o kutu iz kojeg ga gledamo i udaljenosti od nas  Pacijent ima smetnje u povezivanju predmeta s njegovom funkcijom  U socijalnim interakcijama teško prepoznaje poznata lica  Percepcija lika i pozadine Konstantnost objekta Semantička agnozija Prozopagnozija ? ?

  42. Taktilni poremećaji Taktilna agnozija ili asterognozija = nesposobnost prepoznavanja predmeta dodirom bez vidnih informacijaunatoč normalnom osjetnom podraživanju

  43. Unilateralni poremećaj – inferiorni parijetalni režanj • Osobe imaju problema kad moraju napraviti neku aktivnost bez da gledaju, npr. traženje novčića u džepu, povlačenje patenta i u poslovima koji zahtijevaju manipuliranje opremom i aparatima bez gledanja

  44. Gerstmannov sindrom • združeno se javljaju • poremećaj orijentacije desno-lijevo • agnozija za prste • akalkulija • disgrafija • oštećenja tjemeno-zatiljnih područja lijevo

  45. Poremećaji slušne percepcije

  46. Auditivne (slušne) agnozije • Sekundarna slušna područja - vanjska strana sljepoočnog režnja • Oštećenja u ovom području uzrokuju slušne agnozije = nesposobnost prepoznavanja poznatih zvukova i glasova uz sačuvan sluh (audiometrijski nalaz ne pokazuje nikakve smetnje)

  47. agnozija za negovorne zvukove – vrlo rijedak poremećaj • Desne temporalne ili parijetalne lezije ili bilateralne lezije slušnog asocijacijskog korteksa • slušna verbalna agnozija ili čista gluhoća za riječi – nesposobnost razumijevanja i razlikovanja govora iako bolesnici mogu čitati, pisati i govoriti, a negovorni zvukovi se dobro prepoznaju • kod bilateralnih lezija, kortikalno-subkortikalnih, pa se smatra da je prekinuta veza između Wernickeovog i primarnog slušnog korteksa • miješana agnozija - za govor i zvukove

More Related