1 / 46

Spavanje i snovi

Spavanje i snovi. Rane ideje tumačenja snova. Inkubacija (Imhotepovi i Asklepijevi hramovi; ranokršćanski sveci: Tekla, Cir i Ivan) Oniromantija (Božje poruke u Židova; sanjarice u Rimljana). Giotto di Bondone (oko 1266.-1337.): Joakimov san (1304.-1306.).

sagira
Download Presentation

Spavanje i snovi

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Spavanje i snovi

  2. Rane ideje tumačenja snova • Inkubacija (Imhotepovi i Asklepijevi hramovi; ranokršćanski sveci: Tekla, Cir i Ivan) • Oniromantija (Božje poruke u Židova; sanjarice u Rimljana)

  3. Giotto di Bondone (oko 1266.-1337.): Joakimov san (1304.-1306.).

  4. Luca Giordano (1632.-1705.): Salomonov san (oko 1693.).

  5. Johann Füssli: Noćna mora (oko 1790.).

  6. J. A. Fitzgerald: Materijal od kojega su građeni snovi (1858.)

  7. Salvador Dali (1904.-1989.): San (1937.)

  8. Salvador Dali (1904.-1989.): Snovi potaknuti letom bumbara oko nara sekundu prije buđenja (1944.)

  9. Henri Rousseau (1844.-1910.): San (1910.)

  10. Približno prosječno trajanje sna tijekom 24 sata u različitih vrsta Žirafa 2 sata Vrabac 6 sati Čovjek 8 sati Mačka 15 sati Šišmiš 19 sati Babun 9 sati Delfin 4+4 sata

  11. Trajanje spavanja u ljudi ovisno o dobi

  12. NightCap – jedan od načina proučavanja spavanja u čovjeka

  13. Trajanje REM-faze spavanja u ljudi ovisno o dobi

  14. Različite vrste moždane aktivnosti (“moždanih valova”) tijekom budnosti i pojedinih faza spavanja

  15. Periodične promjene električne moždane aktivnosti tijekom pojedinih faza spavanja

  16. Promjene aktivnosti pojedinih neurotransmitorskih sustava u budnosti i spavanju

  17. Osciliranje vrijednosti tjelesne temperature u čovjeka tijekom dana i noći

  18. Shema promjena smjera moždane aktivnosti u budnosti i spavanju

  19. Sigmund Freud • San je ispunjenje (skrivene, zabranjene) želje: dakle, san je “kraljevski put u nesvjesno” • Da se ne bismo probudili, san naše delikatne želje preoblikuje u simbole: dakle, “san je čuvar spavanja” • San ima manifestan i latentan sadržaj: ono čega se osoba prisjeća i ono što iznosi kao vlastiti san (=manifestan san) zapravo je distorzija (preobrazba u simbole) latentnog sadržaja – strahova, nagona, želja, ideja, kao neriješenih zaostataka dnevne psihičke aktivnosti • Najvažniji procesi kojima snovi podliježu: kondenzacija (snovi su kratki u usporedbi s mislima koje su dovele do njihova nastanka); istisnuće i/ili zamjena i/ili pomak (neki elementi u manifestonom sadržaju su prenaglašeni, drugi su potpuno istisnuti u odnosu na latentni sadržaj) • Simbole (koji su, za razliku od latentnog sna, prihvatljivi našem Egu i Super-egu) treba interpretirati na način da se otkrije principe transformacije koje svaki pojedinac razvija poput neke vrste privatnog oniričkog jezika (ali, postoje i neki universalni simboli)

  20. Simbolika snova (po Freudu)

  21. Ključ snova René Magritte, slikar nadrealizma

  22. Kritika Freuda • Karl Popper: Freudova psihoanaliza i Marxov dijalektički materijalizam kao primjeri “teorija koje ne mogu ne-vrijediti” (teorija bez limita) • Slučaj “Čovjeka-vuka” i Freudovo falsificiranje • Otkriće inaktivnosti DLPFC-a u REM-fazi spavanja

  23. Carl Gustav Jung • Snovi su diktirani arhetipovima kao svevremenskim i sveprostornim proizvodima kolektivnog nesvjesnog • Snovi mogu, dakle, sadržavati universalne percepcije i imaginacije, ponekad i mistične elemente, ali i odražavati individualno nesvjesno • Arhetipski snovi mogu proširiti individualnu percepciju i poslužiti kao izvor rješavanja problema

  24. Mandala (sustav krugova i linija koji bi, po tibetanskom budizmu, imao shematski predstavljati unutarnji i vanjski svemir) C. G. Jung je vjerovao da je mandala kao motiv prisutna u kulturama čitavog svijeta i da se, kao jedan od arhetipova kolektivnoga nesvjesnog, pojavljuje često u snovima (osobito snovima shizofreničara)

  25. Teorija obrnutog učenja(reverse-learning theory) • Snovi nemaju značenja, već im je funkcija da nas oslobode nepotrebnih informacija koje smo nakupili tijekom prethodnog perioda budnosti • Eliminiranje nesvrsishodnih informacija odvija se obrnuto od učenja (“mental housecleaning”) (Crick & Mitchison, 1983)

  26. Teorija “snova za opstanak”(dreams-for-survival theory) • Zadaća je snova da nam dozvole da informacije koje su bitne za naš opstanak iznova obrađujemo i dorađujemo tijekom spavanja • Snovi imaju značenje i odražavaju svakodnevne brige, misli i želje (ali nisu maskirani simbolima) • U prilog ovoj teoriji idu i najnoviji dokazi o memorijskom učvršćivanju perceptivnih i motoričkih vještina tijekom REM-faze spavanja (Karni et al., 1992; 1994; Stickgold et al., 2000; Walker et al., 2002; 2003) (Pavlides & Winson, 1989)

  27. Teorija aktivacije i sinteze(activation-synthesis theory) • U REM-fazi spavanja aktiviraju se skupine neurona u moždanom deblu i uzrokuju impulse električne energije koja slučajno podražava (mobilizira) neke elemente iz pamćenja, što mi kasnije, probuđeni, nastojimo oblikovati u priču, popunjavajući u njoj “rupe” • Unatoč početnoj slučajnosti snova, priča koja iz njih nastaje ipak odražava želje i brige pojedinca (Hobson & McCarley, 1977)

  28. J. A. Hobson, Sleep, 1989 PGO-valovi registrirani u mačke, potaknuti aktivacijom REM-on-stanica u moždanom deblu: po “teoriji aktivacije i sinteze”, ovi valovi “pokreću” i snove

  29. Razvitak “teorije aktivacije i sinteze” (J. A. Hobson)

  30. J. A. Hobson, Consciousness, 1999 Shematski prikaz “tri temeljna nervna procesa”, prema modelu AIM (J. A. Hobson)

  31. P. Maquet et al., Nature, 1996 Područja povećane aktivnosti (rCBF) tijekom REM-faze: pons, thalamus, amygdala, kora prednjeg cinguluma, desni tjemeni režnjić

  32. P. Maquet et al., Nature, 1996 Područja smanjene aktivnosti (rCBF) tijekom REM-faze: prefrontalni korteks, kora tjemenog režnja, precuneus, kora stražnjeg cinguluma

  33. Područja mozga više (ljubičasto) odnosno manje (narančasto) aktivna u REM-fazi spavanja

  34. J. A. Hobson, Consciousness, 1999 Kompeticija između aminergičkog i kolinergičkog neuromodulatornog sustava: u budnosti obično “pobjeđuje” dorsolateralni prefrontalni korteks (DLPFC), u snovima “pobjeđuje” amigdala. U “lucidnim snovima” nema “pobjednika”.

  35. Polemika Hobson-Solms Kombinirani snimci (CT) devetero slučajeva globalnog prestanka sanjanja uzrokovanog frontalnim oštećenjima: vidi se zahvaćenost bijele tvari oko frontalnih rogova bočnih komora M. Solms, The Neuropsychology of Dreams, 1997

  36. Polemika Hobson-Solms Kombinirani snimci 14 slučajeva očuvanog sanjanja uz obostrana frontalna oštećenja, koji pokazuju relativnu prevagu zahvaćenosti kortikalnog konveksiteta M. Solms, The Neuropsychology od Dreams, 1997

  37. Sadržaj snova • Od oko 150000 snova koje osoba “proživi” do svoje 70. godine, najveći broj otpada na vrlo obične snove bez naročite dinamike (odlazak na posao ili u dućan, pripremanje ručka, studenti sanjaju dolazak u predavaonicu a profesori predavanje i sl.), dok će otprilike 1% snova otpasti na “noćne more”

  38. Dvadeset najčešćih studentskih snova (Griffith, Miyago, & Tago, 1958)

  39. Spolne razlike u snivanju • Žene: snovi su češće locirani u kući i na bliskim, poznatim mjestima; snovi su općenito verbalni i odnose se na bliske, poznate osobe; snovi su manje agresivni, šareniji i rjeđe seksualnog sadržaja nego u muškaraca; često su obilježeni emotivnim nabojem i oblikovanjem suda • Muškarci: češće erotskog sadržaja nego u žena (uz prisustvo nepoznatih ženskih osoba); emotivne su reakcije oskudnije, prisutnija je agresivnost (i prema nepoznatim osobama); teme koje se opetuju su i posao, karijera, uspjeh i neuspjeh (R. L. van de Castle)

  40. Snovi djeteta • Slijede etape psihofizičkog razvoja, emotivno su siromašni a sadržajno jednostavni • Mala djeca pripovijedaju o snovima koji vjerno reproduciraju svakodnevna iskustva: s vremenom se pojavljuju i imaginarne osobe, snovi se lociraju u ambijente različite od uobičajenim • Tek s 13-14 godina snovi postaju složenijima i bogatijima • San je rijetko ispunjen strahom ili nervozom: ako se to i dogodi, takva se emocija vezuje za životinju ili drugu osobu iz snova, a ne za cjelokupnu situaciju (D. Foulkes)

  41. Snovi slijepaca • Kod onih koji su se rodili slijepi ili su vid izgubili prije 5.-7. godine, nema vidne imaginacije; kod onih koji su vid izgubili nakon 5.-7. godine “vidno snivanje” se vremenom pogoršava • Snovi sadrže slušne, taktilne, kinestetske, okusne, mirisne i temperaturne osjete • Najčešći stereotipi snova: put u nebo, letenje, plutanje • Oni koji su izgubili vid u kasnijoj dobi, mogu u snu “vidjeti” osobe koje su sretali i nakon nastupa sljepoće • Snovi slijepaca pokazuju da sanjamo svijet kako ga zamišljamo, a ne samo kako ga percipiramo • Od ostalih abnormalnosti u spavanju: - Brzi pokreti očiju (REM) se teže otkrivaju, budući da su niže frekvencije i manje amplitude - Tijekom budnosti, većina slijepaca ima teškoće pri voljnom pomicanju očiju horizontalno: u spavanju, horizontalne sakade se redovito događaju - Uslijed ne-registriranja svjetla, cirkadijani ritmovi (melatonin, kortizol, temperatura) imaju nešto drugačiji periodicitet (oko 24,2 sata) nego u osoba koje vide - Zbog nepoklapanja u fazi spavanja i drugih cirkadijanih ritmova, ¾ slijepih ima neku vrstu problema sa spavanjem (najčešće periodičnu nesanicu): učinkovitost spavanja raste kad god se faze ritma spavanja i ritma lučenja melatonina poklope

  42. Izvori sadržaja snova • Vanjski podražaji (vibracijski, temperaturni, taktilni, zvučni) • Unutarnji (somatosensorni) podražaji (punoća želuca i crijeva, napetost mišića i tetiva i sl.) • Perceptivno i motorno iskustvo prethodnog perioda budnosti (osobe koje smo sreli, događaji o kojima smo slušali, aktivnosti u kojima smo sudjelovali) • Emotivno i kognitivno iskustvo prethodnog perioda budnosti (strahovi, brige, ideje) • Elementi dugoročnog pamćenja koji su počeli stvarati asocijativne parove sa svježim elementima, zapamćenima prethodnog dana, ili elementi koji se aktiviraju uslijed bliske “skladišne” lokacije

  43. Kako, dakle, interpretirati snove? • Umjesto nastojanja da se shvate simboli (individualni ili universalni), fokusirati se na doslovan sadržaj snova • Obratiti pažnju na emocije koje se javljaju u snu i njihovu ispravnost (ispravnost emotivnih reakcija)

  44. Narkolepsija Pickwickov sindrom

More Related