Evropski socijalni model

1. Evropski socijalni model Rodna ravnopravnost

2. Opšta slika ravnopravnosti • Prema statistikama UN-a: • žene obavljaju 67% svjetskog rada • zarađuju 10% svjetskog dohotka • vlasnice su 1% svjetske imovine • žene čine 70% nepismenih u svijetu • širom svijeta žene zarađuju 20-50% manje za jednak rad nego muškarci • od 1.3 milijarde ljudi koji žive u potpunom siromaštvu 70% su žene • žene obavljaju 10 - 20% direktorskih i upravnih poslova • žene zauzimaju 10% mjesta u parlamentima • 5% predsjednica država su žene • U Europskoj uniji: • žene obavljaju 80%kućnih poslova, čak i ako su zaposlene van kuće • žene provode dvostruko više vremena u brizi oko djece nego muškarci • za isti posao žene su u prosjeku plaćene 25% manje nego muškarci • 20% žena doživjelo je neki oblik rodno uzrokovanog nasilja • 98% žrtava porodičnog nasilja su žene

3. Načelo jednakosti • U komunitarnom pravu - načelo jednakosti otpočelo kao jednako plaćanje radnika muškaraca i žena za isti rad ili za rad iste vrijednosti • Član 141 Ugovora o EZ iz Rima (uloga F) • Ekonomski (socijalni damping) i socijalni (vrijednosni) značaj • Amsterdam (članovi 2, 3, 13, i 137) • Čl. 2 UEU (Lisabon) propisuje i temeljne vrijednosti i ciljeve Unije koji su: poštovanje ljudskog dostojanstva, slobode, demokratije, jednakosti, vladavine prava, osnovnih ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina, pluralizma, nediskriminacije, tolerancije, pravde, solidarnosti i jednakosti muškaraca i žena.

4. Implementacija • Direktiva 75/117 – ujednačavanje propisa država članica u pogledu jednakosti zarade • Direktiva 76/207 – jednaki tretman muškaraca i žena u pogledu dostupnosti zapošljavanja, stručnog osposobljavanja, napredovanja i uslova rada • Direktive 79/7 i 86/378 - jednak tretman u oblasti socijalne sigurnosti • Direktiva 86/613 – širi se na samozaposlena lica • Okvirna dirketiva 89/391 – načela bezbjednosti i zdravlja radnika na radu – posebna direktiva (92/85) o zaštiti trudnica • Brojne rezolucije i proporuke • Vrlo brojne presude ESP

5. 75/117 - Definicija zarade • Identično kao i MOR • Redovna, osnovna ili minimalna zarada ili plata i svaka druga naknada, koju zaposleni prima posredno ili neposredno, u novcu ili naturi, od svog poslodavca, po osnovu radnog odnosa. • Zarada obuhvata i naknade i doprinose • Države su obavezane da proglase ništavnim i izmijene sve kolektivne ugovore i/ili druge akte koji su suprotni načelu jednake zarade

6. 76/207 - zapošljavanje • Jednaki tretman u pogledu: • Pristupa zapošljavanju i napredovanju • Stručne obuke • Uslova rada • Uveden pojam seksualnog uznemiravanja • Odstupanja od jednakog tretmana: • Kada je priroda posla vezana za pol • Zaštita žena zbog trudnoće i materinstva • Pozitivna diskriminacija • 2002. godine posljednja izmjena – obaveza država da oforme posebna tijela koja su zadužena za rodnu ravnopravnost

7. 79/7 – socijalna sigurnost • Obuhvata obavezno socijalno osiguranje od rizika: • Bolesti, • Invalidnosti, • Starosti, • Nezgoda na radu i profesionalnih oboljenja, • Nezaposlenosti. • Naknadno uključene i samozaposlene osobe • Naknadno obaveza jednakog tretmana proširena i na dopunske (profesionalne) sisteme socijalne sigurnosti

8. Učešće u odlučivanju • 2000. godine EK donijela odluku o ravnomjernoj zastupljenosti polova u stručnim timovima koje formira • Kao cilj je postavljena zastupljenost žena od najmanje 40% • Rezolucija Savjeta - iste godine, ali ne daje procenat.

9. Preporuka EK 92/131 • Zaštita dostojanstva žena i muškaraca na radu • Anex 2 – seksualno uznemiravanje – protivvoljno ponašanje seksualne prirode ili drugo ponašanje zasnovano na seksu koje utiče na dostojanstvo žena i muškaraca na radu, što uključuje fizičko, verbalno ili neverbalno ponašanje.

10. Rodna ravnopravnost • Rodna ravnopravnost podrazumijeva • Zakonske garancije ravnopravnosti polova • Ekonomsko i političko osnaživanje žena • Jednaka prava na socijalnu zaštitu, posebno u slučaju nezaposlenosti, bolesti, invalidnosti i starosti • Pozitivnu diskriminaciju

11. Jednaki tretman žena i muškaraca • Borba protiv rodne diskriminacije: • Jednaki tretman na području zapošljavanja, zarada, stručnog osposobljavanja i uslova rada • Podsticajne mere za uključivanje žena na tržište rada • Zalaganje za ravnotežu polova u političkim procesima i institucijama -pozitivna diskriminacija

12. Radni odnosi • U domenu radnih odnosa jednakost se ostvaruje u pogledu: • Zapošljavanja, dostupnosti poslova i funkcija, zaštite prava na radu • Plaćanja, uslova rada, napredovanja • Radnog vremena, odsustva sa rada • Stručnog obrazovanja i obuke • Prestanka radnog odnosa • Informisanja, socijalnog osiguranja • Veza sa porodičnim obavezama

13. Novi obrasci zapošljavanja: • Radikalno se mijenja shvatanje rada–nema sigurnosti posla • Stres moderne ekonomije generiše velike nejednakosti • Zahtijeva se doživotno učenje i prilagođavanje • Nove vrijednosti u izboru zanimanja: samorealizacija žena u trzišnim uslovima podrazumijeva preduzetništvo • Prestižna zanimanja traže praćenje modernih tehnologija, tržišta, česta putovanja, znanje stranih jezika... uz izvršavanje uloga u porodici • Alternativa je povratak u kuću inovom tradicionalizmu

14. Crna Gora • Ustav • Čl. 8: zabranjena svaka neposredna ili posredna diskriminacija po bilo kom osnovu • Čl. 18: država jemči ravnopravnost žene i muškarca i razvija politiku jednakih mogućnosti • Čl. 75: jemči pravo na školovanje pod jednakim uslovima • Zakon o rodnoj ravnopravnosti (Sl. list RCG br. 46/07) • Kancelarija za rodnu ravnopravnost - 2003 • Skupštine Crne Gore • Odbor za rodnu ravnopravnost - 2001 • Zakon o zabrani diskriminacije i Zakon o zaštiti od nasilja u porodici - 2010

15. Južnoevropski kulturni model • Razvoj neformalnih veza i podrške – bazični izvor ženskog dokazivanja u partijarhalnom društvu • Naglašeni muški autoritet • Model ženskog žrtvovanja i brige • Tradicionalističke vrijednosti • Kolektivni nacionalni stereotipi

16. Položaj žena u Crnoj Gori? • Nasleđene nejednakosti i tradicionalna inferiornost u novom socijalnom kontekstu • Tradicionalističke vrijednosti, patrijarhalnost, zakašnjela modernizacija • Oslanjanje na pomoć socijalnih mreža

17. Rezultati istraživanja - PRSP • Visok stepen siromaštva žena • Žene duže čekaju na posao i teže nalaze posao • Ugrožene grupe: žene na selu, samohrane majke, domaćice, izbjeglice, romkinje, žene sa invaliditetom, žrtve nasilja • Demografsko starenje u Crnoj Gori • Udvostručeno učešće starih 1948-91 • Prosječno očekivano trajanje života • EU: 82 ž i 78 m • CG: 76 ž i 71 m (HDR 2009) • Položaj žena zahtijeva posebnu strategiju socijalne politike • Monstat: žene imaju 23% manje zarade i 8 % manje penzije

18. Rodna ravnopravnost u Crnoj Gori Monstat, 2011. godina

19. Statistika • U Crnoj Gori je bilo 620.029 stanovnika od čega 313.793 žena. • Odnos: 100 muškaraca prema 102 žene. • Broj starijeg stanovništva ubrzano raste. • U najmlađoj starosnoj grupi stanovništva ima više dječaka (52%). • Unajstarijoj starosnoj grupi (iznad 65 godina starosti)je više žena (57,6%) • Ukupan broj stanovnika koji su migrirali unutar granica Crne Gore u 2011. godini bio je 4.394 od čega 54% žena i 46% muškaraca. Razliku čini uglavnom populacija žena u dobi od 15 do 34 godine starosti. U svakom gradu u sjevernoj Crnoj Gori zabilježen je negativan migracijski trend.

20. Obrazovanje • Popisstanovništvaiz 2011 pokazuje da je u populacijibezobrazovanja, s djelomičnozavršenomosnovnomškolomilisasamozavršenomosnovnomškolomvećiudiožena. • 1.559 nepismenihmuškaraca • 6.590 nepismenihžena • Svakapetaženaupisana u školskoj 2007/08 je završila studije 2010, dok je u istom period svakihsedmimuškarcidiplomirao; • U sektoruobrazovanja je zaposleno je višeženanegomuškaraca, osimkada je riječ o osobamasavisokimobrazovanjem, tu je brojzaposlenihmuškaraca je znatnoveći od brojažena. • Svaka134. ženazaposlena u obrazovanju je direktor, • Svaki18. muškaracdirektor; • 62,3% ženanikadanijekoristilokompjuter, • 56,8% muškarac. • 60% muškaracanikadanijekoristilo internet, • 66% žena.

21. Zdravlje • Djevojčica rođena u Crnoj Gori u 2009 može očekivati ​​da će živjeti 76,5 godina, dok dječak rođen u istoj godini može očekivati ​​da će živjeti biti 71,7 godina; • U Crnoj Gori postoji oko 11% ljudi koji imaju problema u obavljanju svakodnevnih aktivnosti zbog dugotrajne bolesti, invalidnosti ili starosti. (12% žena, odnosno 10% muškaraca); • Tokom posljednjih godina je sve ima manje brakova i sve više razvoda. • Jedna trećina populacije nikada nije sklopila brak (33%), dok je 31% populacije razveden (u dobi između 29 do 49 godina). Prosječna starost nevjesta i mladoženja je u porastu. U periodu 1960 - 2010 prosječna starosti mladoženje povećana je za 15%, a žena za 21%. • 92% ispitanika smatra da postoji nasilje u porodici u Crnoj Gori. Broj prijavljenih slučajeva nasilja ne odražava stvarni broj slučajeva.

22. Zaposlenost • U svimstarosnimgrupamastopeaktivnostisuveći za muškarcenego za žene. U starosnojgrupi od 25 do 49 godinasopeaktivnostisu 81,3% za muškarcei 69,9% za žene. • Nezaposlenost u svimstarosnimgrupama je većakodženanegokodmuškaraca. Najvišastopanezaposlenosti je kodmladih od 15 do 24 godineiiznosi 39,3% za ženei 35,6% za muškarce. • Od ukupnogbrojazaposlenih, 30,4% radi u javnomsektoru. • Podacipokazuju da sumuškarcivlasniciporodičnihpoljoprivrednihimanja - 87,13%. Ostaličlanovidomažinstvakojiradenafarmisu u najvećembrojužene 66%.

23. Moć • Skupština Crne Gore broji 81 poslanika od kojih je 14 žena (17,2%), što je povećanje u odnosu na prethodnu mandata za 13,5%. • U 21 opštini u Crnoj Gori samo je jedna gradonačelnica, dok su u dvije opštine žene predsjednice lokalnih parlamenata. • Odbrana: od ukupno 2.079 zaposlenih u Ministarstvu, žena je 238 (11,5%), dok je u Vojsci Crne Gore od ukupno 1.879 zaposlenih 166 žena (8,8%).

24. Dodatne informacije • Evropski institut za rodnu ravnopravnost - European Institute for Gender Equality (EIGE), u Vilnjusu, Litvanija • http://www.eige.europa.eu/ • Evropska agencija za temeljna prava - The European Union Agency for Fundamental Rights (FRA), u Beču • http://fra.europa.eu/