1 / 33

Upravljanje projektnim rizicima (Project Risk Management)

“No construction project is risk free. Risk can be managed, minimised, shared, transferred, or accepted. It cannot be ignored.” Sir Michael Latham, 1994. Upravljanje projektnim rizicima (Project Risk Management). Pojam nesigurnosti (uncertainty) i rizika (risk).

quito
Download Presentation

Upravljanje projektnim rizicima (Project Risk Management)

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. “No construction project is risk free. Risk can be managed, minimised, shared, transferred, or accepted. It cannot be ignored.” Sir Michael Latham, 1994 Upravljanje projektnim rizicima (Project Risk Management)

  2. Pojam nesigurnosti (uncertainty) i rizika (risk) • Glavni generator nesigurnosti je kontinuitet promjene i nestabilnost sustava. • Postoji razlika između nesigurnosti i rizika. • Nesigurnost je širi pojam. Nesigurnost se ne može kvantificirati. Jedini način da se spriječi nesigurnost jest da se izrade planovi za svaki mogući scenario. • Rizik se može kvantificirati, njime se može upravljati i za to postoje mnoge metode!

  3. Projektni rizik • Projektni rizik je neizvjestan događaj ili stanje, koje ako se pojavi može imati pozitivan ili negativan efekt na najmanje jedan od projektnih ciljeva koji su povezani s vremenom, troškom, obimom ili kvalitetom. • Rizici imaju jedan ili više uzroka i jednu ili više posljedica.

  4. Procesi upravljanja projektnim rizikom • Planiranje upravljanja rizikom (Risk management planning). To je proces u kojem se odlučuje kako pristupiti, planirati i vršiti aktivnosti upravljanja projektnim rizikom. • Identifikacija projektnog rizika (Risk identification). To je proces prepoznavanja rizika koji mogu uticati na projekt • Kvalitativna analiza rizika(Qualitative risk analysis). To je proces rangiranja rizika temeljem izračuna vjerovatnoće pojavnosti i utjecaja.

  5. Procesi upravljanja projektnim rizikom • Kvantitativna analiza rizika (Quantitative risk analysis). To je proces numeričke analize i kvantifikacije utjecaja odabranih rizika na sveukupni projekt. • Poduzimanje mjera za sprječavanje rizika (Risk response planning). To je zbir akcija radi umanjenja prijetnje rizika. • Nadzor i kontrola rizika (Risk monitoring and control). To je proces vrednovanje učinka poduzetih mjera za sprječavanje rizika.

  6. Struktura projektnih rizika u sklopu identifikacije projektnih rizika ( Risk breakdown Structure –RBS)

  7. Kauzalna (uzročna) analiza rizika– “Cause-effect diagram” - (Ishikawa) u sklopu identifikacije projektnih rizika • Ishikawa „Cause-Effect Chart“ simplificira složenu uzročno-posljedičnu strukturu u grafičkom prikazu i orijentiran ja na ključni, primarni simptom (posljedicu) uzrokovan uzrocima složene i neprepoznatljive strukture • Ishikawa, K.: Guide to Quality Control, Asian Productivity Organization Press, 1986.

  8. Kvalitativna analiza rizika Table 2 Typical scales for likelihood/probability

  9. Utjecaj rizika na projektne ciljeve kvalitativna analiza – Probability/impact matrix

  10. Kvantitativna analiza rizika • Sensitivity analiza. Analiza kojom se utvrđuje koji rizik ima najveći potencijalni utjecaj na projekt. • Modeliranje i simulacije. • Decision tree analysis

  11. Stablo odlučivanja (Decision tree analysis)

  12. Mjere za sprječavanje rizika • Izbjegavanje (avoid) • Smanjenje (reduce) • Prenošenje (transfere) • Prihvaćanje (absorbe)

  13. Mjere za sprječavanje rizika • Izbjegavanje rizika uobičajeno znači promjenu projekta. • Reduciranje znači promjenu obima projekta. • Prenošenje rizika znači podjelu rizika (ugovornu) sa sudionicima na projektu ili institucionalni prijenos kroz osiguranja i sl. • Propust identifikacije rizika vodi k njihovoj apsorpciji. Rizik treba apsorbirati onaj tko je najspremniji snositi rizik.

  14. Upravljanje nabavom (Project Procurement Management) • Upravljanje nabavom obuhvaća sve procese kojima se iz okruženja dobavljaju usluge potrebne za realizaciju projekta. • Najznačajniji su potprocesi upravljanja ugovornom dokumentacijom (Contract Administration) i zatvaranja ugovora (Contract Closure).

  15. Upravljanje ugovornom dokumentacijom • Generalni koncept procesa upravljanja ugovornom dokumentacijom u segmentu „inputa“ procesu ima procese koji proizlaze iz faze formiranja Ugovora na koje djeluje dominantno pravno okruženje, a „output“ je realizacija odredbi Ugovora. Na proces aktivno djeluju Naručitelj/Izvođač, i kontrolni procesi koje dijelom generira okruženje, a dijelom Naručitelj/Izvođač. Naručitelj/Izvođač generiraju i procese opskrbe resursima, procese promjene, kontrolne procese (izvještavanje, nadziranje). Taj je temeljni koncept prikazan na idućoj slici!

  16. PRIKAZ PROCESA UPRAVLJANJA UGOVORNOM DOKUMENTACIJOM

  17. Potprocesi upravljanja ugovornom dokumentacijom Sveukupnost procesa upravljanja ugovornom dokumentacijom predstavlja složeni organizacijski proces koji se sastoji od niza potprocesa. Ti potprocesi nisu organizirani u linearnom slijedu (koji je svojstven fazi „Contract Formation“), već se evidentno radi o raznorodnim potprocesima. Potprocesi koji se uobičajeno i izvjesno pojavljuju jesu generički potprocesi : • mobilizacijski potproces („Mobilization and Commencement“) • potproces uspostave sustava komuniciranja („Communications and Correspondence“) • potproces obračuna i plaćanja („Progress Billings and Payments“), • potproces okončanja ugovora („Contract Closeout“),

  18. Potprocesi upravljanja ugovornom dokumentacijom Prisutni su i potprocesi koji su vjerojatni u smislu pojavnosti, ali nepredvidivi u smislu obima i učestalosti pa imaju ekstenzivni karakter. Oni su potaknuti svjesnim djelovanjem Naručitelja/Izvođač, koji uzrokujući posredne i neposredne povratne veze, utiču na potprocese (kontrolne aktivnosti nadziranja, izvještavanja) i/ili su reakcija na promjene koje nastaju tijekom odvijanja procesa. Intencija jest da se promjenama upravlja („Change Management“). Ekstenzivni potprocesi su: • potproces upravljanja promjenama ugovorne dokomentacije, („Change Management“) • potproces upravljanja tražbinama („Claims Management“), • potproces izvještavanja („Contract Reporting“), • potproces nadziranja („Contract Auditing“)

  19. „IDEFO“ PRIKAZ PROCESA UPRAVLJANJA GRAĐEVINSKOM UGOVORNOM DOKUMENTACIJOM

  20. Tipična struktura ugovora o građenju • Samu „Građevinsku ugovornu dokumentaciju“ čine: „Ugovor“ i dokumentacija koja se generira realizacijom ugovora. Tipična struktura „Ugovora“ koja se koristi u javnim radovima proizašla je iz anglo-američke ugovorne prakse i uobičajeno izgleda ovako: • Ugovorni sporazum, • Posebni uvjeti ugovora, • Opći uvjeti ugovora, • Ponuda, • Prilozi, • Ugovorni troškovnik, • 7. Nacrti.

  21. Što sačinjava građevinsku ugovornu dokumentaciju Građevinsku ugovornu dokumentaciju čine podnesci („Submitals“) komercijalnog i/ili tehničkog karaktera. U tu kategoriju pripadaju i: zahtjevi za pojašnjenjem („RFI - Request for Information“) koje u pravilu Izvođači radova ispostavljaju ovlaštenom predstavniku koja zahtjev evidentira, usmjerava i u propisanom roku odgovor prosljeđuje onome tko je upit postavio, zapisnici sa sastanaka i ostala korespondencija.

  22. Što sačinjava građevinsku ugovornu dokumentaciju Ugovorna dokumentacija koja je rezultat procesa upravljanja je: • izvještajna dokumentacija, • dokumentacija koja proizlazi iz naloga za promjenama („Change Orders“), • dokumentacija u vezi s tražbinama („Claims“), rješavanjem sporova isl, • dokumentacija vezana za obračun i plaćanje, • dokumentacija vezana za okončanje ugovora, • dokumentacija u svezi s kvalitetom izvedbe, • dokumentacija osiguravateljna i jamstvena.

  23. Ugovor o građenju Izvori prava u hrvatskoj građevinskoj ugovornoj praksi jesu prema hijerarhijskom redoslijedu: • ugovor ako je u skladu s prisilnim propisima, • običaji, • dispozitivni propisi Zakona o obveznim odnosima, • sudska i arbitražna praksa, posredno pravna znanost

  24. Pravni izvori ugovora o građenju • Pravni izvor Ugovora o građenju jest Zakon o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/2005)(u daljnjem tekstu - „ZOO“) (Odsjek 12, Članak 620 - 636), na kojeg se supsidijarno primjenjuju opće odredbe i odredbe ugovora o djelu ZOO. Primjena običaja i prakse regulirana je Člankom 12 ZOO-a. To se odnosi na Posebne uzance u građenju - u daljnjem tekstu - „PUG“ (Sl.list SFRJ br. 18 od 1.travnja 1977, koje su zbog napretka tehničke i Upravnopravne regulative, nakon dvadeset godina izgubile smisao i uporabnu vrijednost). Treba uočiti da odredbe ZOO daju mogućnost razvoja običajnog prava, koje je u nacionalnom sektoru građenja potpuno nerazvijeno.

  25. Pravni izvori ugovora o građenju Sam Ugovor o građenju (i ako se to u Članku 620 ZOO-a više izričito ne navodi) ima pravni karakter Ugovora o djelu (pa stoga ima samo 17 članaka) na kojeg se međutim, mogu primjenjivati opće odredbe ZOO-a koje se odnose na naknadu štete, jednostrani raskid ugovora voljom Naručitelja, obveze Izvođača, raskid ugovora zbog odstupanja Izvođača od odredbi ugovora. Ugovor o građenju je imenovani, strogo formalni (isključivo u pismenoj formi, što je važno kod traženja naknada za radove koji odstupaju od ugovorenih i koji stoga moraju imati formu pismene suglasnosti Naručitelja - Članak 623, stavak 1. i 2. ZOO-a), konsenzualan, dvostranoobvezan, naplatan ugovor. Bitnim se sastojcima Ugovora o građenju općenito smatraju predmet, rok izgradnje i cijena. Međutim, zbog neodređenosti pojma „građevina“ i „izgradnja određene građevine“ kao predmeta ugovora u ZOO-u, te različitosti tumačenja tog pojma u Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (u daljnjem tekstu - „ZOPUG“), (Nar.nov.,br.76/2007), i ZOO-u, zbog činjenice da se cijena zbog mnogih razloga mijenja i nije konačna, ili se radovi izvode bez unaprijed dogovorene cijene, a pojam cijene može se i pravno urediti kao i rok građenja (primjena pravnog načela „Quantum meruit“ iz engl. pravnog sustava, ZOO Čl 597. st.2., „ ... izvođač će izvesti djelo za vrijeme koje je razumno potrebno za takve poslove.“), potrebna je sveobuhvatnija definicija. Stoga Ugovor o građenju, treba tumačiti kao ugovor o izvođenju građevinskih radova kod kojih je određen predmet građenja, a cijena i rok su odredivi temeljem ugovora ili zakonskih odredbi.

  26. Privredno značenje ugovora o građenju • Zbog složenosti niza pravnih pitanja koja se pojavljuju tijekom građenja (izmjena cijene, naknadni i nepredviđeni radovi, usporedni ugovori, trajanje i okolnosti odvijanja ugovora), Ugovor o građenju je kompleksan ugovor, a zbog najčešće visokih angažiranih investicijskih svota, ima bitno gospodarsko značenje, pa se može zaključiti da je Ugovor o građenju privrednim značenjem znatno nadrastao Ugovor o djelu.

  27. Okončanje ugovora Potproces započinjanja ugovora pretpostavlja izniman logistički i organizacijski napor, a potproces okončanja ugovora kulminaciju napora ugovornih strana u izvršenju i dokumentiranju ugovornih obveza. Stoga je potproces okončanja ugovora bitno određen nekom od pravnih situacija. Kad su ugovorne strane prema obostranom uvjerenju ispunile svoje obveze, kažemo da je ugovor ispunjen, uspješno okončan, uspješno završen ili sl. (engleski jezik poznaje termine „completed“, „finished“, „at an and“ koje ipak ne treba shvaćati kao sinonime). Dakako da se ispunjenje ugovora uvjetuje obostranim ispunjenjem ugovornih obveza. Izvori prava s tim u svezi jesu i ugovor i zakonodavne odredbe, ovisno o doktrini pojedinih pravnih sustava. Ugovor može biti i raskinut što stvara drugu kompleksnu pravnu situaciju. U hrvatskoj je ugovornoj praksi materija raskida ugovora određena ZOO. Raskid ugovora uobičajeno se smatra prestankom ugovora koji nije ispunjen. Raskid ugovora načelno može biti na osnovi stranačke volje što podrazumijeva sporazumni raskid i jednostrani raskid i raskid na temelju zakonom predviđenih okolnosti.

  28. Potprocesi okončanja ugovora Hrvatska praksa potprocesa okončanja ugovora nije jedinstvena i rješenja pojedinih Naručitelja javnog prava bitno se razlikuju. Cjelokupni potproces u osnovi se sastoji od: -potprocesa evidentiranja i prihvaćanja izvršene ugovorne obveze, -potprocesa evaluacije tehničke izvedbe i prihvata tehničke dokumentacije, -potprocesa evidentiranja ispunjenja ostalih obveza i prihvata odgovarajuće dokumentacije.

  29. VJEŽBE

  30. Seminarski rad • Word, Times New Roman 12, standardni prored, 5000 riječi. • Ime i prezime, vlastoručni potpis, datum, literatura. • Konzultacije i predaja seminarskog rada 09.16.23.01.2009. • Predrok u planu 30.01.2009.

  31. Obvezatna poglavlja u seminarskom radu (1) • Razvoj projektnih postavki (Develop project charter). Formalno autoriziranje projekta, imenovanje projekta i projektnih faza i odgovornih osoba. Objašnjenje tko je naručitelj, tko su sudionici projekta, kakva su im ovlaštenja! • Jasno opisati granice projekta! Utvrditi glavne projektne aktivnosti. • Kreiranje WBS - dekompozicija na manje upravljive komponente. Prikazati strukturu WBS! • Napraviti PDM mrežni plan!

  32. Obvezatna poglavlja u seminarskom radu (2) • Jednom od metoda izvršiti procjenu troškova i utvrditi proračun projekta! • Identificirati koji standardi kvalitete su relevantni za projekt i utvrditi kako zadovoljiti te standarde. • Opisati projektni tim. • Sačiniti “stakeholder” analizu. • Identificirati projektne rizike i mjere za njihovo sprječavanje.

More Related