Ekonomska sloboda institucije i poduzetni tvo
This presentation is the property of its rightful owner.
Sponsored Links
1 / 23

Ekonomska sloboda, institucije i poduzetništvo PowerPoint PPT Presentation


  • 74 Views
  • Uploaded on
  • Presentation posted in: General

Ekonomska sloboda, institucije i poduzetništvo. Ekonomski fakultet u Osijeku Akad. godina 2011./2012. Uvod.

Download Presentation

Ekonomska sloboda, institucije i poduzetništvo

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Presentation Transcript


Ekonomska sloboda institucije i poduzetni tvo

Ekonomska sloboda, institucije i poduzetništvo

Ekonomski fakultet u Osijeku

Akad. godina 2011./2012.


Ekonomska sloboda institucije i poduzetni tvo

Uvod

  • Brojna suvremena ekonomska literatura u svijetu koja se bavi istraživanjima ekonomskih sustava, procesa i učinaka ekonomske politike polazi od pretpostavke da je viši stupanj ekonomskih sloboda preduvjet za brži gospodarski rast i razvitak.

  • Istraživanja stupnja otvorenosti nacionalnog gospodarstva, tržišnih reformi, liberalizacije, privatizacije i drugih ekonomsko-političkih procesa aktualizirana su padom komunizma i relativno naglim nestankom planske ekonomije na početku 1990-tih.

  • Tržišno orijentirane reforme morale su u očekivanom kratkome roku osigurati brži ekonomski rast i razvitak. To je dalo veliki zamah obnovi i promicanju doktrina ekonomskoga liberalizma i primjeni liberalnih rješenja u praksi ekonomske politike sve većega broja zemalja.


Ekonomska sloboda definicija

Ekonomska sloboda: definicija

  • Definicija:

    • Ekonomska sloboda jest pravo pojedinaca da slijedi svoje interese kroz dobrovoljnu razmjenu vlasničkih prava koju mu osigurava vladavina prava; ili

    • Pojedinci su slobodni raditi, proizvoditi, trošiti i investirati na način koji žele, a tu im slobodu država ne smije ograničavati već samo štititi.

  • Ekonomska sloboda – osobna sloboda, slobodna razmjena, sloboda tržišnog takmičenja, zaštita osoba i imovine

    • Izostanak državne prisile ili ograničenja nad proizvodnjom, distribucijom ili potrošnjom dobara i usluga osim onog koje je neophodno za građane da zaštite i održe samu slobodu;

    • Državno uplitanje u tržište povrh zaštite osoba i vlasništva – rizik uništavanja ekonomske slobode


Ekonomska sloboda institucije i poduzetni tvo

  • Agregatni pokazatelji ekonomskih sloboda, kao što sam izraz kaže, mjere razinu ekonomskih sloboda u nekoj zemlji. Pojam ekonomskih sloboda usko je povezan s idealnim konceptom tržišnoga gospodarstva pri čemu idealna ekonomska sloboda jamči svima iste uvjete neograničenog i ravnopravnog sudjelovanja u tržišnoj utakmici.

  • U engleskom izrazu economic freedomza opisivanje “slobode” koristi se izrazom freedom vs. liberty:

    • freedom = osjećaj slobode u sociološkopsihološkom smislu,

    • liberty = zakonom zajamčenu slobodu u institucionalno-pravnom smislu.

  • U javnosti se tumačenje stupnja ekonomske slobode često proširuje na političke slobode, i ispituje se učinkovitost jednoobraznih institucija u funkciji ne samo tržišnoga gospodarstva, već i demokratičnosti i otvorenosti cjelokupnoga društvenoga sustava.


Ekonomska sloboda institucije i poduzetni tvo

  • Nije ispravno ekonomske slobode tumačiti u kontekstu političke demokracije.

    • Političke se slobode odnose na proces političkoga odlučivanja, a ekonomske slobode mjere slobodu razmjene na tržištu.

    • Ekonomske slobode polaze od ocjene slobode razmjene (posebno otvorenosti međunarodne trgovine), poslovne inicijative i stupnja državne intervencije u gospodarstvu, bez obzira na obilježja političkoga sustava.

  • “Ekonomska sloboda je preduvjet političke slobode.” Milton Friedman, 1962.


Ekonomska sloboda i institucije

Ekonomska sloboda i institucije

Kvaliteta institucionalnog okvira se može razumjeti kroz ekonomsku slobodu i njezin utjecaj na ekonomsku performansu neke zemlje:

  • Moers (2002.) kaže kako zaštita vlasničkih prava, zdrav pravni sustav, mala i podržavajuća država te ekonomska sloboda predstavlja stupove ekonomskog rasta.

  • Berggren (2003.) upućuje kako institucije koje štite ekonomsku slobodu unapređuju ekonomsku rast: (i) one promoviraju visoki povrat kroz niže poreze, zdrav pravni sustav i zaštitu vlasničkih prava; (ii) omogućuju alociranje talenta/resursa ondje gdje generira najveću vrijednost; (iii) ubrzavaju dinamiku gospodarstva u kojemu ima konkurencije zahvaljujući malobrojnim regulativama; (iv) omogućavaju predvidljivo i racionalno donošenje odluka zahvaljujući niskoj i stabilnoj stopi inflacije; (v) promoviraju kapitalne investicije tamo gdje je povrat najviši.

  • Hanke i Walters (2000.) tvrde da prisutnost ekonomske slobode može potaknuti investicije i rast te da razvoj neće ispuniti svoje ciljeve bez nje.

  • Powell (2003.) tvrdi da je ključni institucionalni čimbenik stupanj ekonomske slobode u kojoj pojedinci 'uživaju'.


Indeksi ekonomskih sloboda

Indeksi ekonomskih sloboda

  • Prvi je pokazatelj indeks ekonomskih sloboda zaklade Heritage (Index of Economic Freedom, Heritage Foundation). Taj se pokazatelj više oslanja na pokazatelje regulative po deset područja ekonomskih sloboda.

  • Drugi je pokazatelj sličnoga naziva indeks ekonomskih sloboda u svijetu prema Gwartneyu i Lawsonu (Index of Economic Freedom of the World, EFW) koji objavljuje kanadski The Fraser Institute. Indeks ekonomskih sloboda EFW razrađeniji je i obuhvaća niz komponenti iz pet područja ekonomskih sloboda, a ocjene komponenti dobivene su na osnovi više od 40 pokazatelja, od kojih veliki dio čine makroekonomski pokazatelji.


Indeks ekonomskih sloboda heritage foundation hf

Indeks ekonomskih sloboda Heritage Foundation (HF)

  • U metodološkom dokumentu HF opisuju izračun kompozitnih indeksa pojedinih sloboda, pretežito vaganjem čvrstih podataka i mekih pokazatelja.

  • Pojam ekonomskih sloboda definiran kao onaj dio slobode čovjeka koji se odnosi na materijalnu neovisnost pojedinca u odnosu na državu i ostale organizirane skupine. Samo ekonomski slobodan pojedinac može imati političku slobodu. Pojedinac je ekonomski slobodan ako ima potpunu kontrolu nad svojim radom i vlasništvom, bez uplitanja države.

  • Uloga države svedena je na zaštitu tako definirane slobode. Idealni (najviši) stupanj ekonomske slobode osigurava pojedincu apsolutno pravo privatnoga vlasništva, potpunu slobodu kretanja kapitala, rada i roba te neuplitanje države.


Ekonomska sloboda institucije i poduzetni tvo

  • Budući da u svim zemljama u svijetu država ipak ima aktivnu ulogu, minimalno se «dopuštenim» uplitanjem države smatra:

    • prikupljanje poreza za financiranje državne funkcije zaštite opisanih sloboda ili za potrebe nacionalne obrane.

    • dozvoljena je i uloga države u osiguranju javnoga dobra.

    • svako uplitanje države iznad dopuštenoga minimuma smatra se ugrožavanjem sloboda, ponajprije ekonomskih. Najočitiji je negativan učinak uplitanja države kontrola cijena.

  • Ukupna ekonomska sloboda sastoji se od deset komponenti, a te su:

    1. Sloboda poslovanja (business freedom)

    2. Sloboda trgovine (trade freedom)

    3. Monetarna sloboda (monetary freedom)

    4. Sloboda od utjecaja države (freedom from government)

    5. Fiskalna sloboda (fiscal freedom)

    6. Vlasnička prava (property rights)

    7. Sloboda ulaganja (investment freedom)

    8. Financijska sloboda (financial freedom)

    9. Sloboda od korupcije (freedom from corruption)

    10. Radna sloboda (labor freedom)


Ekonomska sloboda institucije i poduzetni tvo

Ocjene 0-100%

  • Viša ocjena – veća ekonomska sloboda

    • 80-100% slobodna ekonomija

    • 70-79.9% uglavnom slobodna ekonomija

    • 60-69.9% umjereno slobodna ekonomija

    • 50-59.9% uglavnom neslobodna ekonomija

    • 0 - 50% represivna ekonomija

Ekonomska sloboda je postotni ideal.


Ekonomska sloboda institucije i poduzetni tvo

Ekonomske slobode u svijetu: 2011.

The Top 10

  • Prvi na listi ekonomske slobode i dalje je Hong Kong sa 89,7 postotnih bodova: najbliži idealu ekonomske slobode.

  • Anglosaksonske zemlje, Australija, Novi Zeland i Kanada su učvrstile svoje pozicije među najboljima: liberalni modeli ekonomske politike u navedenim zemljama doprinose ekonomskoj slobodi.

  • Estonija je najbolja među tranzicijskim zemljama na visokom 13. mjestu. U toj skupini zemalja još treba istaknuti Litvu, Češku i Slovačku


Hrvatske ekonomske slobode 2011

Hrvatske ekonomske slobode: 2011.

  • Hrvatska – umjereno slododna ekonomija

    • Ocjena: 61.1 (2011.) vs. 55.1 (2009.)

    • Rang: 35. od 43 zemlje u europskoj regiji i 82. od 179 zemlje u svijetu.


Sloboda poslovanja

Sloboda poslovanja

Ocjena: 65.2 (umjereno slobodna)

  • Ukupna sloboda započinjanja, djelovanja i zatvaranja poduzeća je ograničena hrvatskim regulatornim okruženjem.

  • Za osnivanje poduzeća potrebno je prosječno 40 dana, u usporedbi sa svjetskim prosjekom od 38 dana.

  • Za dobivanje poslovne licence treba više od svjetskog prosjeka koji je 225 dana.

  • Zatvaranje poduzeća je relativno jednostavno.


Sloboda trgovine

Sloboda trgovine

Ocjena: 87.6% (slobodna)

  • Hrvatska prosječna ponderirana carinska stopa bila je 1.2% u 2009. godini.

  • Dodatne carinske obveze, zahtjevi za certifikacijom za pojedine uvoze, netransparentni i otežavajući propisi i standardi, te carinska administracija koja može biti neučinkovita i sklona korupciji povećavaju trošak trgovine.

  • Deset bodova je odbijeno od ocjene hrvatske trgovinske slobode, uzimajući u obzir necarinske barijere.


Fiskalna sloboda

Fiskalna sloboda

Ocjena: 74.6% (uglavnom slobodna)

  • U kontekstu fiskalne politike, visoko granična stopa poreza na dohodak je snižena sa 45 na 40%, dok je stopa poreza na dobit od 20% ocijenjena zadovoljavajućom.

  • Vlada isto tako nameće porez na dodanu vrijednost (PDV). U posljednjoj godini, udio poreznog prihoda u postotku BDP-a bio je 23.3%.


Veli ina dr ave

Veličina države

Ocjena: 50.3% (uglavnom neslobodna)

  • Ukupni državni rashodi u Hrvatskoj, uključujući državnu potrošnju i transferna plaćanja su vrlo visoki. U posljednjoj godini, državna potrošnja je dostigla 40.7% BDP-a.

  • Javna potrošnja ima veliki udio u BDP-a, dok se javni dug zajedno s jamstvima povećao s 35% na 50% BDP-a.

  • Veliki zaostaci leže u nedostatku privatizacijskih procesa i visokim državnih potporama.


Monetarna sloboda

Monetarna sloboda

Ocjena: 78.5% (uglavnom slobodna)

  • Inflacija je umjerena, u prosjeku 3.3% između 2007. i 2009. godine. Mnoge potpore cijenama i subvencije su ukinute, ali predložene promjene cijena na nekih 30 proizvoda, uključujući mlijeko i kruh, moraju biti predana na odobrenje Ministarstvu gospodarstva.

  • Vlada također utječe na cijene kroz poduzeća u državnom vlasništvu.

  • Deset bodova je odbijeno od ocjene hrvatske monetarne slobode uzimajući u obzir mjere koje iskrivljuju domaće cijene.


Sloboda ulaganja

Sloboda ulaganja

Ocjena: 70% (uglavnom slobodna)

  • Strani i domaći ulagači imaju jednak nacionalni tretman. Usprkos ekonomskim i administrativnim reformama, birokracija može znatno kočiti ekonomsku aktivnost.

  • Korupcija i dalje ostaje problem. Postoji stalni pritisak kako bi se povećala transparentnost i ispunile obvezeusvajanja zakona, normi i prakse Europske unije.

  • Hrvatski ustav garantira slobodni transfer i repatrijaciju profita i uloženog kapitala stranih ulaganja.

  • Neke kapitalne transakcije, kao što je ulazak portfolio investicija, predmet su državnih ograničenja. Za stjecanje nekretnina, osim kroz nasljedstvo, reciprocitet, ili kao zakonski osnovan hrvatski subjekt, strani ulagači trebaju odobrenje Ministarstva pravosuđa.


Financijska sloboda

Financijska sloboda

Ocjena: 60% (umjereno slobodna)

  • Hrvatski financijski sustav je konkurentan i pristup financiranju za poduzetničku aktivnost nije otežan. Nakon značajne tržišne konsolidacije, danas postoji manje od 34 banaka.

  • Dvije nacionalne komercijalne banke su u stranom većinskom vlasništvu i kontroliraju gotovo polovicu bankovne imovine; strane banke posjeduju preko 90% imovine bankarskog sustava.

  • Nadzorni i regulativni okvir za financijski sektor je sada učinkovitiji a kredit se dodjeljuje po tržišnim uvjetima.

  • Privatizacija i poboljšanje regulative značajno su doprinijela obnavljanju povjerenja u bankarski sektor, nakon niza propusta u kasnim 90.-im. Mali sektor osiguranja je visoko konkurentan, ali Croatia osiguranje, koja je u djelomičnom vlasništvu države, obuhvaća 47% imovine.

  • Burza je rapidno rasla, s više od 200 upisanih tvrki danas, a tržište vrijednosnih papira je otvoreno stranim ulagačima.


Vlasni ka prava

Vlasnička prava

Ocjena: 40% (represivna)

  • Promatrači vide pravni sustav kao najviše pogođen korupcijom.

  • Sudski sistem je nezgrapan i neefikasan, a dugi zaostaci neriješenih predmeta uzrok su da poslovni sporovi ostaju neriješeni godinama.

  • Pojedini ulagači zahtijevaju da se ugovorna arbitraža obavi izvan Hrvatske.

  • Vlada se obvezala na reformu sudstva, ali mnogo toga ostaje za učiniti. Unatoč postojanju zakonodavstva zaštite intelektualnih vlasničkih prava, piratstvo nad digitalnim medijima i krivotvorenje se nastavlja.


Sloboda od korupcije

Sloboda od korupcije

Ocjena: 41% (represivna)

  • Percepcija korupcije je značajna. Hrvatska zauzima 66.-to mjesto od ukupno 180 zemalja u Indexu percepcije korupcije za 2009. godinu, Transparency International-a.

  • Vlada je započela proces kako bi temeljito pretražila područja koja su naročito pogođena korupcijom: sudski sustav, sustav zdravstva, lokalne samouprave, financiranje političkih stranaka, javnu administraciju i ekonomske agencije.

  • Građani i dalje navode korupciju kao jedan od najznačajnijih problema Hrvatske.


Radna sloboda

Radna sloboda

Ocjena: 44.1% (represivna)

  • Hrvatska opterećujuća zakonska regulativa zapošljavanja priječi zapošljavanje i rast produktivnosti. Trošak zapošljavanja radnika u dijelu koji ne obuhvaća plaću je visok, a otpuštanje viška radnika je relativno skupo.

  • Radno zakonodavstvo nameće ponovnu obuku ili premještaj prije otpuštanja radnika. Trošak otpuštanja radnika stvara demotivaciju za dodatno zapošljavanje.


Mi ljenje

Mišljenje

“Izvješća i ekonomske studije o Hrvatskoj jasno otkrivaju problemska područja kao što je veličina države, preko 50% BDP-a – koja direktno doprinosi povećanoj korupciji i koči ekonomski rast; manjak vlasničkih prava i visoke porezne stope te komplicirani porezni sistem koji odvraća od rada, štednje i investicija.”

Dr. Daniel Mitchell, The Cato Institute

Smjernice za politiku razvoja poduzetništva:

  • manji državni sektor;

  • bolja zakonodavna struktura;

  • unaprijeđena zaštita vlasničkih prava;

  • manja regulativa kod financiranja/kreditiranja, zapošljavanja i poslovanja.


  • Login