1 / 33

Službeničko pravo prof. dr. sc. Vilim Herman

Službeničko pravo prof. dr. sc. Vilim Herman. RADNI ODNOSI DRŽAVNIH SLUŽBENIKA. Subjekti službeničkog odnosa.

pavel
Download Presentation

Službeničko pravo prof. dr. sc. Vilim Herman

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Službeničko pravoprof. dr. sc. Vilim Herman

  2. RADNI ODNOSI DRŽAVNIH SLUŽBENIKA

  3. Subjekti službeničkog odnosa Državni službenici su fizičke osobe koje nakon prijeme u državnu službu (nakon uspostave službeničkog odnosa) rade za državu, obavljajući poslove kojima država u odnosu prema građanima nastupa kao javna vlast. Država- državni službenici rade u državnim tijelima te svojim radom u pravnom prometu stvaraju pravne učinke koji se pripisuju državi.

  4. Opći i posebni službenički sustavi Opći službenički sustav uređen je ZDS-om i primjenjuje se na državne službenike koji rade u tijelima državne uprave i drugim državnim tijelima (pravosudnim tijelima, kaznenim tijelima, stručnoj službi Hrvatskoga sabora, Uredu predsjednika RH i dr.). Posebni službenički sustavi- primjenjuju se na osobe koje za državu rade u vojsci i policiji. Također, određeni elementi posebnog službeničkog sustava postoje i za zaposlene u službi vanjskih poslova, carinskoj službi, sigurnosnim službama, te za sudske službenike.

  5. Ostala pitanja pravne naravi službeničkog odnosa • U pravnom odnosu između države i državnog službenika prevladavaju elementi ugovornog odnosa, a ne statusa. • Službenički odnosi, kao radni odnosi, po svojim bitnim značajkama spadaju u područje privatnog prava.Međutim, to ne isključuje brojne dodirne točke s javnim pravom (npr. u svezi s pravnom naravi akta kojim se odlučuje o pravima, obvezama i odgovornostima državnog službenika). U RH zaposleni u državnoj službi imaju kolektivna radna prava gotovo izjednačena s kolektivnim radnim pravima zaposlenih u gospodarstvu (kolektivno pregovaranje ograničeno je samo u mjeri u kojoj je sustav plaća uređen zakonom).

  6. Posebnosti radnog odnosa državnih službenika Pri uređenju službeničkog odnosa kao radnog odnosa država naglašeno intervenira u: • pravno uređenjeuspostave tog odnosa (zapošljavanja u državnoj službi), • klasifikacije radnih mjesta i plaća, • sustava ocjenjivanja rada i napredovanja, • disciplinske odgovornosti i • prestanka toga pravnog odnosa (prestanka državne službe).

  7. Pravna narav službeničkog odnosa • Po svojim bitnim obilježjima službenički odnos je radni odnos. ZDS odredio je da se tim zakonom uređuje “radnopravni odnos između državnog službenika i države kao poslodavca”. • Radni odnosi u procesu rada iz kojih nastaju prava i obveze za sudionike, osigurani pravnim propisima, jesu radnopravni odnosi. RO označava vezu između radnika i poslodavca nezavisno od UoR, tako da primjena normi radnog zakonodavstva ovisi od faktičke radne veze radnika i poslodavca. • Bitni elementi radnog odnosa: - dobrovoljnost, naplatnost, obveza osobnog obavljanja rada, podređenost (subordinacija) i profesionalnost.

  8. Posebnosti kod prijema u državnu službu i popunjavanja radnih mjesta • Prema ZDS slobodna radna mjesta u državnim tijelima popunjavaju se putem javnog natječaja. • Prije raspisivanja javnog natječaja, slobodno radno mjesto može se popuniti iz reda državnih službenika raspisivanjem internog oglasa ili premještajem. • Institutom javnog natječajaosigurava se natjecanje između osoba koje su izvan državne službe, a žele stupiti u državnu službu. • Premještajemse osigurava pomicanje državnih službenika na druge poslove ili na drugo mjesto rada (na poslove iste ili približno iste razine složenosti). • Internim oglasomosigurava se međusobno natjecanje u državnoj službi već zaposlenih državnih službenika u postupku napredovanja (pomicanje na poslove više kategorije ili više složenosti u okviru iste kategorije).

  9. Predviđenost radnog mjesta pravilnikom o unutarnjem redu i planom prijema u državnu službu • U državnoj službi radna mjesta utvrđuju se pravilnikom o unutarnjem redu. Prije raspisivanja natječaja, internog oglasa ili premještaja, radno mjesto mora biti utvrđeno pravilnikom o unutarnjem redu. • Pravilnikom o unutarnjem redu utvrđuju se radna mjesta u državnom tijelu, potreban broj državnih službenika na svakom radnom mjestu i uvjeti za raspored te druga pitanja važna za organizaciju i način rada u državnom tijelu sukladno zakonu. • Druga formalna pretpostavka koja mora biti ispunjena prije raspisivanja natječaja za prijem u državnu službu jest postojanje plana prijema u državnu službu kojim je predviđeno da će se u određenoj godini popuniti određeno službeničko radno mjesto.

  10. Javni natječaj za prijam u državnu službu • Osoba koja se prima u državnu službu mora udovoljiti zakonom propisanim posebnim uvjetima za prijam u državnu službu, a kod nje nesmiju postojati zapreke za prijam u državnu službu. • Zakonom su propisana četiri posebna uvjeta za prijam u državnu službu: - odgovarajući stupanj obrazovanja, - odgovarajuće stručno znanje i iskustvo, - zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta za koje se osoba natječe, - hrvatsko državljanstvo

  11. Zapreke za prijam u državnu službu • ZDS utvrđuje četiri zapreke za prijam u državnu službu 1. - vođenje kaznenog postupka protiv osobe koja je kandidat za prijam u državnu službu, 2. - u državnu službu ne smije se primiti osoba koja je osuđena za određena kaznena djela, 3. - prethodni prestanak državne službe zbog teške povrede državne službe, 4.- prestanak državne službe zbog nezadovoljavanja na probnom radu.

  12. Postupak u svezi s javnim natječajem Redovitim postupkomprimaju se u državnu službu vježbenici. Vježbenici su osobe koje imaju potrebnu stručnu (školsku) spremu, određene struke, za prijam u državnu službu, ali nemaju potrebno stručno znanje i iskustvo.Vježbenici se primaju, u pravilu, u državnu službu na neodređeno vrijeme, uz obvezni probni rad u trajanju 12 mjeaeci, a ako zadovolje na probnom radu, dužni su u roku od šest mjeseci položiti državni stručni ispit. Izvanrednim postupkomprimaju se u državnu službu osobe koje imaju potrebnu stručnu spremu (odgovarajuće struke) i potrebno stručno znanje i iskustvo. Probni rad traje šest mjeseci, a rok za polaganje državnog stručnog ispita je šest mjeseci od uspješno okončanog probnog rada.

  13. Natječajni postupak • Natječajni postupak provodi komisija za provedbu natječaja. Tu komisiju imenuje čelnik tijela koje je objavilo javni natječaj. Jedan član natječajne komisije mora biti predstavnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose. • Kandidati koji ispunjavaju uvjete upućuje se na testiranje. • Na temelju rezultata testiranja i intervjua izrađuje se rang-listakandidata koja je prilog izvješću o provedenom postupku koje komisija dostavlja čelniku tijela. • Na temelju izvješća natječajne komisije o provedenom postupku, čelnik državnog tijela donosi rješenje o prijemu u državnu službu. Protiv rješenja o prijemu u državnu službu nezadovoljni kandidat ima pravo na žalbu Odboru za državnu službu. Rok za žalbu je 15 dana od dana dostave rješenja. Žalba odgađa izvršenje rješenja • Nakon konačnosti rješenja o prijemu u državnu službu donosi se rješenje o rasporedu na radno mjesto. Osoba primljena u državnu službu postaje državni službenik danom početka rada.

  14. Premještaj državnog službenika • ZDS razlikuje dvije vrste premještaja državnih službenika: - promjena radnog mjesta - promjena mjesta rada. Radno mjesto i promjena mjesta rada državnog službenika može se mijenjati jednostranom odlukom čelnika državnog tijela (ako postoji potreba službe) u kojem državni službenik radi ili sporazumom čelnika državnog tijela i državnog službenika (uz pristanak državnog službenika).

  15. Interni oglas - postupak napredovanja državnih službenika • Napredovanje u državnoj službi ostvaruje se rasporedom državnog službenika na više radno mjesto unutar iste kategorije ili prelaskom u višu kategoriju radnog mjesta. • Podaci o raspisivanju internog oglasa moraju biti dostupni svim osobama već zaposlenim u državnoj službi. • U natjecanju za više radno mjesto može sudjelovati samo službenik koji ispunjava “formalne” uvjete za rad na određenom službeničkom radnom mjestu, te koji je najmanje dva puta uzastopno ocijenjen ocjenama “izvanredan” ili “odličan”. • Koji će od više kandidata koji sudjeluju u postupku u povodu internog oglasa biti izabran, odlučuje se na temelju testiranja . Postupak provodi komisija za provođenje postupka internog oglasa, a na prijedlog te komisije odluku donosi čelnik tijela

  16. Državna služba na određeno vrijeme ZDS predviđa da se službenik može primiti na određeno vrijeme u državnu službu u slučaju potrebe zbog obavljanja privremenih poslova, zbog privremenog povećanja opsega posla, zbog zamjene odsutnog službenika. Državna služba na određeno vrijeme može trajati najduže šest mjeseci i može se produžiti za najviše još šest mjeseci.Ako se državni službenik prima na određeno vrijeme u trajanju od šest mjeseci, i u tom je slučaju obvezan probni rad od dva mjeseca. U državnu službu na određeno vrijeme državni službenici primaju se putem oglasa koji se objavljuje putem službe za zapošljavanje. ZDS omogućuje da se za potrebe državnog tijela određeni poslovi obavljaju i na temelju ugovora o djelu. Na temelju ugovora o djelu ne mogu se obavljati poslovi s javnim ovlastima. Osim toga, izdaci za poslove koji se obavljaju na temelju ugovora o djelu ne smiju prijeći iznos 2% ukupnog iznosa plaće i doprinose na plaće u određenoj godini.

  17. Klasifikacija radnih mjesta državnih službenika • ZDS-om utvrđeni kriteriji za kategorizaciju službeničkih radnih mjesta jesu: potrebno stručno znanje, složenost poslova, samostalnost u radu, stupanj suradnje s drugim državnim tijelima i komunikacija sa strankama, stupanj odgovornosti i utjecaj na donošenje odluka. • Na temelju tih kriterija ZDS klasificira državne službenike u tri osnovne kategorije: rukovodeći, viši i niži državni službenici. Svaka od tih kategorija dalje se dijeli (razrađuje) na radna mjesta koja uredbom utvrđuje Vlada. Točni nazivi i opisi pojedinih radnih mjesta utvrđuju se pravilnikom o unutarnjem redu svakog državnog tijela. Ti nazivi i opisi moraju biti utvrđeni u skladu s jedinstvenim standardima i mjerilima utvrđenim pravilnikom koji donosi čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose. Zakonom i podzakonskim aktima utvrđena klasifikacija radnih mjesta osnova je za uređivanje plaća u državnoj službi.

  18. Plaće državnih službenika • Plaće i druga materijalna prava državnih službenika uređuju se zakonom. • Osim ograničenjana individualnoj razini, u državnoj službi mogućnost ugovaranja plaća ograničena je i na kolektivnoj razini (kolektivnim ugovorima). U tom smislu kolektivnim se ugovorom mogu eventualno ugovarati samo neka dodatna ili sporedna primanja državnih službenika (npr. regres za GO, otpremnina u slučaju odlaska u mirovinu, pomoći službeniku i članovima njegove obitelji, dnevnice, terenski dodaci, naknada troškova prijevoza na posao, jubilarne nagrade, božićnice, pokloni za djecu i sl).

  19. Ocjenjivanje državnih službenika • ZDS utvrđuje veći broj ciljeva koje treba ostvariti ocjenjivanjem (rada i učinkovitosti) državnih službenika. • Poticanje na učinkovito izvršavanje njihovih obveza • Dobivene ocjene važne su za određivanje plaća • Visoke ocjene u prethodnim godinama nužna su pretpostavka za napredovanje državnog službenika • Ocjena rada važna je za donošenje odluke o dodatnoj izobrazbi • Ocjene državnog službenika uzimaju se u obzir i pri izricanju kazni u diciplinskom postupku • Negativna ocjena rada državnog službenika može biti osnova za njegov premještaj na drugo radno mjesto • Službeniku probni rad kojeg je negativno ocjenjen otkazuje se državna služba • Državnom službeniku zaposlenom na neodređeno vrijeme negativna ocjena tijekom dviju uzastopnih godina osnova je za prestanak državne službe po sili zakona

  20. Postupak ocjenjivanja državnih službenika • Ocjenjivanje državnih službenika provodi se svake godine, a ocjenjuje se rad državnog službenika u prethodnoj godini. Rad državnog službenika ne ocjenjuje se ako je u prethodnoj godini stvarno na radu proveo manje od šest mjeseci. ZDS predviđa tri faze postupka ocjenjivanja (koristi se poseban obrazac za planiranje rada i učinkovitosti državnog službenika, sadržaj kojeg pravilnikom propisuje čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose. • Faza utvrđivanja radnog plana (faza planiranja rada državnog službenika) • Faza kontrole i korekcije radnog plana (povremeno se provjerava ostvarenje utvrđenog plana, a plan prilagođuje ovisno o iskustvima u njegovu ostvarenju i promijenjenim okolnostima) • Faza utvrđivanja ocjene (ocjena se utvrđuje usporedbom poslova koje je u razdoblju ocjenjivanja državni službenik obavio s poslovima utvrđenim u opisu njegova radnog mjesta i radnim planom).

  21. Donošenjeocjene • Neposredno viši državni službenik, koji je izradio prijedlog ocjene rada državnog službenika, dužan je zajedno sa službenikom kojeg se rad ocjenjuje razmotriti primjedbu koju je na prijedlog ocjene stavio službenik kojeg se rad ocjenjuje. • Pravilnost predložene ocjene provjerava službenik koji je neposredno nadređen službeniku koji je predložio ocjenu te prijedlog ocjene, zajedno sa svojim mišljenjem, dostavlja čelniku tijela koji donosi (utvrđuje) ocjenu. Ocjene su: izvanredan, odličan, dobar, zadovoljava, ne zadovoljava.

  22. Rješenje o ocjeni državnog službenika • Rješenje o ocjeni državnog službenika prvostupanjski je upravni akt pa protiv takvog rješenja državni službenik ima pravo žalbe Odboru za državnu službu. • Protiv konačnog rješenja o ocjeni rada i učinkovitosti državni službenik može pokrenuti upravni spor. • Ocjena rada državnog službenika unosi se u njegov osobni očevidnik.

  23. Izobrazba državnih službenika • Radi osiguranja učinkovitosti rada državnih tijela državni službenici dužni su svoje poslove obavljati stručno (u skladu s pravilima svoje struke). • Tijekom trajanja državne službe državni službenici imaju obvezu stalnog stručnog usavršavanja. • ZDS normira različite programe stručnog usavršavanja, pravo i obvezu državnih službenika da sudjeluju u takvim programima, financiranje stručnog usavršavanja državnih službenika, pravo na plaćene i neplaćene studijske dopuste za stručno usavršavanje, te prava i obveze u svezi s takvim dopustima.

  24. Sukob interesa • S obzirom na to da državni službenici odlučuju o pravima i obvezama drugih osoba ili nadziru njihov rad, zabranjeno im je stupati u pravne odnose zbog kojih bi moglo doći do sukoba interesa između obveza koje za njih proizlaze iz državne službe i pravnog odnosa u koji su stupili. • Državnim se službenicima zakonom ograničava: - mogućnost sudjelovanja u gospodarskim djelatnostima (osnivanjem obrta, obavljanjem samostalne djelatnosti ili utemeljenjem trgovačkog društva), - obavljanje dodatnih poslova, - sudjelovanje u radu uprava i nadzornih odbora trgovačkih društava ili drugih pravnih osoba i sl.

  25. NAPREDOVANJE U SLUŽBI • Napredovanje u državnoj službi ostvaruje se rasporedom državnog službenika na više radno mjesto unutar iste kategorije ili prelaskom u višu kategoriju radnog mjesta. Promicanje- državni službenik promiče se u okviru istog radnog mjesta dobivanjem odgovarajućih povišica plaće.

  26. Disciplinska djela • ZDS općenito utvrđuje da državni službenici odgovaraju za povredu službene dužnosti: - ako povjerene poslove ne obavljaju savjesno, stručno i u predviđenim rokovima, - ako se ne pridržavaju Ustava, zakona i drugih propisa ili pravila o ponašanju za vrijeme službe ili u svezi sa službom. Da bi državni službenik odgovarao za povredu službene dužnosti, potrebno je da ta povreda, prije nego što je učinjena, bila zakonom, uredbom Vlade ili pravilnikom o unutarnjem redu utvrđena kao povreda službene dužnosti (nulum crimen sine lege)

  27. Posebnosti disciplinske odgovornosti državnih službenika • Teška disciplinska djela propisana su zakonom, a laka zakonom ili nekim drugim propisom za koji zakon određuje da se njime može urediti disciplinska odgovornost. • Državni službenik kojem se stavlja na teret povreda službene dužnosti ima neka od procesnih jamstva koja inače imaju osumnjičenici i okrivljenici u kaznenom postupku.

  28. DISCIPLINSKE KAZNE • Kazne za laka disciplinska djela: a) usmena opomena, b) pisana opomena, c) pisana opomena s upisom u osobni očevidnik državnog službenika i d) naovčana kazna u visini do 10% plaće službenika isplaćene u mjesecu kad je kazna izrečena. • Kazne za teške povrede službene dužnosti: a)novčana kazna u trajanju od jednog do šest mjeseci, u iznosu do najviše 20% ukupne plaće isplaćene službeniku u mjesecu u kojem je kazna izrečena, b) zabrana promicanja u trajanju od dvije do četiri godine, c) zabrana napredovanja u trajanju od dvije do četiri godine, d) premještaj na drugo radno mjesto niže složenosti poslova, e) uvjetna kazna prestanka državne službe, uz rok kušnje od godine dana, f) prestanak državne službe.

  29. Lake povrede službene dužnosti a) učestalo zakašnjavanje na posao ili raniji odlazak s posla, b) napuštanje radnih prostorija tijekom radnog vremena bez odobrenja ili iz neopravdanih razloga, c) neuredno čuvanje spisa, podataka ili druge povjerene dokumentacije, d) neopravdan izostanak s posla jedan dan, e) neobavješćivanje nadređenog službenika o spriječenosti dolaska na posao u roku 24 sata bez opravdanih razloga

  30. Teške povrede službene dužnosti a) neizvršavanje, nesavjesno nepravodobno ili nemarno izvršavanje službenih obveza b) nezakoniti rad ili propuštanje poduzimanja mjera ili radnji na koje je službenik ovlašten radi sprječavanja nezakonitosti c) davanje netočnih podataka kojima se utječe na donošenje odluka nedležnih tijela ili time nastaju druge štetne posljedice, d) zloupotreba položaja ili prekoračenje ovlasti u službi, e)odbijanje izvršenja zadaće ako za to ne postoje opravdani razlozi, f) neovlaštena posluga sredstvima povjerenima za izvršavanje poslova, g) obavljanje službene ili druge tajne u vezi s obavljanjem državne službe h) obavljanje djelatnosti koja je u suprotnosti s poslovima radnog mjesta ili bez prethodnog odobrenja čelnika tijela, i) onemogućavanje građana ili pravnih osoba u ostvarivanju prava na podnošenje zahtjeva, žalbi, prigovora i predstavki ili drugih zakonskih prava j) uporaba nevjerodostojne isprave u cilju ostvarivanja prava u službi k) nedoličan odnos prema strankama i iskazivanje bilo kakvog oblika netrpeljivosti prema ljudima l) neopravdan izostanak s posla od dva do četiri dana uzastopno m) ponašanje radi kojega je tri puta izrečena kazna za laku povredu službene dužnosti n) druge povrede službene dužnosti koje su kao teške propisane posebnim zakonom

  31. Disciplinski postupak O lakim povredama službene dužnosti u prvom stupnju odlučuje čelnik državnog tijela, a u drugom stupnju službenički sud. O teškim povredama službene dužnosti u prvom stupnju odlučuje službenički sud, a u drugom stupnju viši službenički sud. Službeničke sudove ustrojava Vlada. Predsjednik i određeni broj članova službeničkog suda imenuje se iz reda sudaca Službenički sudovi o pojedinim predmetima odlučuju u vijeću od tri člana, od kojih predsjednik uvijek mora biti iz reda sudaca Sudska kontrola zakonitosti odlučivanja o disciplinskoj odgovornosti državnih službenika u nadležnosti je Upravnog suda Republike Hrvatske, jer se protiv konačnih rješenja o disciplinskoj odgovornosti može pokrenuti upravni spor. Disciplinski postupak vodi se prema pravilima općeg upravnog postupka, ako ZDS-om nije drukčije određeno.

  32. Otkaz državne službe ZDS predviđa otkaz kao način prestanka državne službe samo u slučaju da državni službenik ne zadovolji na probnom radu. ZDS (za razliku od ZR-a) ne predviđa otkazni rok u slučaju prestanka državne službe otkazom (državna služba prestaje danom konačnosti rješenja)

  33. Stavljanje službenika na raspolaganje Državni službenik stavlja se na raspolaganje Vladi ako zbog promjena u nadležnosti i organizaciji rada državnog tijela u kojem radi prestane potreba za njegovim radom na dotadašnjem radnom mjestu, a nije ga moguće rasporediti (premjestiti) na drugo odgovarajuće radno mjesto. Državni službenik za vrijeme raspolaganja ne radi, ali prima naknadu plaće. Trajanje raspolaganja određuje se prema općim propisima o trajanju otkaznog roka. Ako državni službenik, koji je stavljen na raspolaganje odbije premještaj, prestaje mu državna služba, pa gubi pravo na naknadu plaće za preostalo razdoblje roka raspolaganja, a gubi i pravo na otpremninu. Državni službenici koji su stavljenmi na raspolaganje imaju pravo na otpremninu najmanje u visini određenoj općim propisima o radu (1/3 plaće za svaku godinu rada, a najviše 6 plaća).Pravo na otpremninu stječe se danom isteka roka raspolaganja, a s tim danom prestaje im po sili zakona državna služba.

More Related