1 / 59

KREIRANJE BENCHMARKA ZA OCJENU PERFORMANSKI POJEDINOG MODELA

KREIRANJE BENCHMARKA ZA OCJENU PERFORMANSKI POJEDINOG MODELA. Prof.dr.sc. Ivo Družić. Zašto disharmonije. - Nema etički jednoznačnog odgovora trebaju li pojedinci biti potpuno slobodni da mame, dezinformiraju, tajno dogovaraju ograničenja trgovini, seksualno uznemiruju, diskriminiraju? -Zapad;

padma
Download Presentation

KREIRANJE BENCHMARKA ZA OCJENU PERFORMANSKI POJEDINOG MODELA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. KREIRANJE BENCHMARKA ZA OCJENU PERFORMANSKI POJEDINOG MODELA Prof.dr.sc. Ivo Družić

  2. Zašto disharmonije - Nema etički jednoznačnog odgovora trebaju li pojedinci biti potpuno slobodni da mame, dezinformiraju, tajno dogovaraju ograničenja trgovini, seksualno uznemiruju, diskriminiraju? -Zapad; Dezinformiranje, seksualno uznemiravanje i diskriminaciju – kriminalizirati – isključiti iz nesputane opće ravnoteže Nagovaranje, konzultacije, ometanje pristupa tržištu – nema konsenzusa oko granica

  3. -zato „zakon“ potražnje, „zakon“ ponude, „zakon“ uravnoteženja potražnje i ponude imaju brojne interpretacije i tipu –A i u tipu-B ekonomskih sustava -zbog toga nesputana i konkurencija (tržište) i savršena raspodjela/alokacija resursa (plan) bitni za postizanje opće ravnoteže u točci E na svakom tržištu (ili pri svakom planu) imaju višestruke posljedice razmjeri višestrukosti posljedica ovise o granicama koje individualnoj slobodi nameću društveni ugovori ili neformalni konsenzusi bilo koja socijalno prihvaćena forma antikonkurentskog ponašanja uključujući „mamljenje – zavođenje“ u tipu A može biti modificirana i „uljepšana“ u tipu B diktatorskim (pojedinačnim) ili komunalnim (grupnim) utjecajem na motivaciju, mehanizme i institucije

  4. VLAST I NAGODBA/UGOVOR • (Ko)egzistencija višestruke opće ravnoteže i u tipu A i B ekonomskih sistema odnosno „disharmonija“ ima višestruke posljedice; • dovodi u pitanje i samu mogućnost postizanja nesputanog individualističkog ideala • neće svi pristati ili pomiriti se sa od većine nametnutim pravilima dopuštenog ekonomskog ponašanja i međusobne razmjene • i u ekonomiji i u diplomaciji ispregovarana /dogovorena pravila ponašanja često se tretiraju prije kao instrumenti utjecaja nego kao ozbiljna obveza

  5. Iako je lako zamisliti ekonomske režime (sustave) u kojima pojedinci dogovorom slobodno utvrđuju državna i privatna pravila i obveze u stvarnosti je to neostvarivo U praksi malo je ljudi angažirano u dogovoru oko stvaranja zakona i etičkih kodeksa Stvarni ekonomski sistemi imaju nepromjenljive elemente vlasti i nagodbe od kojih su neki kompatibilni s tipom A a neki s tipom B

  6. Razdjelnica tipova • da li državni/grupni programi potrošnje i proizvodnje grubo narušavaju individualne opcije ili ne • da li su ti programi u suglasju s željama većine • ekonomije s velikim državnim sektorom i snažnim grupnim/komunalnim obligacijama mogu biti u tipu A • ako su njihovi ciljevi odraz individualne volje • ako objektivno promoviraju svačije programe potrošnje i ponude u suglasju za „zakonom“ uravnoteženja potražnje i ponude • ako ne zrcale opći konsenzus ekonomije su tipa B

  7. MEHANIZMI I INSTITUCIJE • Analiza mehanizama i institucija omogućuje • nijansiranje sustava unutar tipa A odnosno uključivanje planskog modela • nijansiranje između tipa A i B • Vlade po definiciji; • nisu kompetitivna profitno orijentirana poduzeća • stalno ometaju neke od načela efikasnosti „zakona“ potražnje, ponude i uravnoteženja potražnje i ponude • pokušavaju istu svrhu ostvariti administriranjem i nizom planskih tehnika i tehnika raspodjele (alokacije) resursa

  8. Površan uvid u realne ekonomske sisteme sa državnim sektorom; • vidi ih kao mehaničku mješavinu • uobičajena podjela na tržišne i planske sustave zato daje tek djelomičan uvid u njihove potencijale i performanse • Dublji uvid u: • administriranje, planiranje i raspodjelu/dodjelu faktora i proizvoda otkriva da li se radi o tipu A ili B • Planski sustav pripada tipu A ako; • ima otvorene i transparentne institucije koje reagiraju na javno mnijenje • je osjetljiv na zainteresiranost biračkog tijela • ne pada pod utjecaj „posebnih“ interesa

  9. Ekonomski sistem pripada tipu B (bez obzira na „dobre“ namjere) ako; • ima zatvorene i neprozirne institucije • se nalazi pod vlašću diktatora ili povlaštenih grupa • „Vjeruje“ se kako otvorene institucije i slobodna konkurencija vode superiornim ekonomskim rezultatima • Međutim otvorenost ili zatvorenost sama po sebi nije dovoljna za determiniranje relativnih potencijala i efikasnosti • Teorija može kreirati blagu/slabu pretpostavku u korist otvorenosti • Praksa jedina može riješiti stvarne komparativne prednosti

  10. MAKROEKONOMSKI KRITERIJI RAZLIKOVANJA SUSTAVA Ravnoteža u bilo kojoj ekonomiji varira u odnosu na prihvaćeni sustav Sve ekonomije, bez obzira na sustav, povremeno pokazuju nesposobnost (neefikasnost) korištenja svojih potencijala (neravnoteža) Ponekad se radi o distributivnoj neefikasnosti (uzrokovana raspodjelom) Češće je u pitanju agregatna zaposlenost i rast, poslovni ciklusi, nestabilnost cijena i kamata, nestabilnost tečaja

  11. Makroekonomija je analiza ovih tema/problema “Zakon” makroekonomskog uravnoteženja - načela kojima se ova pitanja razlikuju od ostalih aspekata „zakona“ potražnje, ponude i uravnoteženja potražnje i ponude Makroteoretičari sljedbenici J.M.K. polaze od mikro načela tržišnih A sustava Polaze od njihove univerzalnosti i proširuju je i na nesavršene uvjete Prihvaćaju Walrasijanski i Marshallijanski mehanizam Međutim potraga za ravnotežom kada dođe do pomaka (promjene) potražnje skopčana je s rizikom nefunkcioniranja

  12. Razlika „klasika“ i JMK • JMK • Kad god proizvodnja investicijskih dobara (onako kako su definirani u računima nacionalnog dohotka) poraste ili padne u odnosu na početnu točku neravnoteže to će promijeniti raspoloživi osobni dohodak. • Ova će promjena (investicija) prouzročiti pomak (shift) krivulja potrošnje u desno ili lijevo u cjenovno – količinskom prostoru. • Ovi (komplementarni) pomaci potrošnje u odnosu na investicije su dopušteni “zakonom” uravnoteženja ponude i potražnje. • Novost JKM tvrdi da su oni događaju u pravilu (dominantno) a ne kao izuzetak a poznati su pod nazivom – efekt dohotka

  13. „Klasici“ – zagovornici „automatskog“ povratka u ravnotežu • kada „optimizam“ poduzetnika pada to smanjuje graničnu efikasnost investicija (očekivana stopa povrata od novih investicija) uzrokujući njihovu kontrakciju • međutim, izvori novca tako oslobođeni odmah će biti uporabljeni u potrošnji jer; • Pojedinci nemaju razloga držati višak transakcijskog gotovog novca • Financijski posrednici će uvijek posuđivati novac ako je stopa povratka viša od njihovog troška novca • Kako su potrošnja i investicije supstituti, proizvodnja i zaposlenost moraju biti uvijek blizu ravnoteže • Čak i drastične fluktuacije u ponudi novca nemaju utjecaja jer (MV=PQ)

  14. JMK – nema „automatskog“ povratka u ravnotežu • „pesimizam“ poduzetnika stimulira da se transakcijskoj potražnji „pridodaje“ špekulativna potražnja za gotovim novcem • cijene i nadnice su „ljepljive“ sporo reagiraju • gomilanje gotovine i „otpor“ cijena i nadnica su životne činjenice • Dvije posljedice stavova JMK • zamka likvidnosti-kamatne stope (kao cijena držanja zaliha gotovine) ne mogu potaknuti ekonomsku aktivnost jer; • su „ljepljive“ kao i nadnice • izuzetno su visoke (u depresiji-pesimizmu) zbog špekulativne potražnje • i jedno i drugo smanjuje raspoloživa kreditna sredstva (uzajmljive fondove) • spekulativna potražnja za novcem poništava efikasnost monetarne politike • dodatna emisija novca potiče daljnje gomilanje gotovine zbog očekivanja još teže situacije

  15. Javni optimizam - porezne olakšice, subvencije investicija, javni rashodi – državna intervencija (potrošnja) kao lijek za privatni pesimizam, podinvestiranje i gomilanje gotovine • Kasnija teorijska „poliranja“ i „dodaci“ ne mijenjaju suštinu modela • pojašnjavanje okolnosti pod kojima monetarna i fiskalna politika mogu pomoći oporavku, stabilizaciji i održanju visokih stopa rasta • IS-LM analiza - razrada „menija“ zajedničke fiskalne i monetarne ravnoteže pri punoj zaposlenosti • učinak liberalizma i protekcionizma na povećanje tržišnosti • Ukazivanje na razmjere nedragovoljnog gubitka dohotka radnika kao posljedice izbjegavanja poduzetničkog rizika izlaskom sa tržišta, što radnike gura u slabije plaćene forme samozaposlenosti • propitivanje drugih eksternih šokova i konstruktivne uloge države u reguliranju kamatnih stopa na otvorenom tržištu

  16. „Core“ modela – koncepti efekta dohotka, rigidnosti nadnica, cijena, kamatnih stopa i tečaja – nepromijenjen • „Core“ i „dodaci“ kompatibilni sa tipom-A ekonomski sustava; • Država „kirurški“ intervenira kako bi spriječila nefunkcioniranje Walrasijanskog/Marshallijanskog mehanizma • Grafička prezentacija „core“ JMK modela kao „benchmark“ u razlikovanju tipa A od tipa B ekonomskih sustava

  17. Grafikon 2.10. Keynesijanske mogućnosti makroprodukcije potrošnja GDP A’ E CE A CA investicije IA IE makrorefleksija mikroekonomskih programa uravnoteženja ponude i potražnje u točci E ravnotežna točka E kao rezultat odnosa programa potrošnje i investicija (krivulja indiferencije) i programa ponude (krivulja granice proizvodnih mogućnosti) zraka iz ishodišta kroz točku E predstavlja alternativne veličine C i I u fiksnim omjerima. samo točka E osigurava razinu pune zaposlenosti BDP (BDP=C+I ) prosječna i granična sklonost potrošnji fiksna β=ΔC/ΔY

  18. Grafikon 2.11. Poslovni opitmizam i Keynesijanske agregatne investicije Maginalna efikasnost investicija i kamatna stopa i MEI MEI’ IA IE investicije • racionalni investitori neće ulagati u projekte kojima je stopa povrata niža • kada se krivulja MEI pomakne prema dolje investicije padaju od IE na IA • „klasika“ i generalno konkurentni tipovi A ekonomskih sustava • predviđaju da će se padom investicija resursi preusmjeriti na proizvodnju potrošnih dobara (pomak ulijevo po granici proizvodnih mogućnosti od E na A′) u novu ravnotežu pri punoj zaposlenosti • Keynes • potrošnja će pasti za iznos multiplikatora

  19. Mulitiplikator dvije dimenzije definiranje vremenski horizont multiplikatora Definicija shift i move statički uvjeti ravnoteže dinamika multiplikatora autonomne i inducirane promjene

  20. Kako multiplikator djeluje Tablica 2

  21. Investicije i ravnoteža Planirane I, Y i E Planirane investicije i funkcija potrošnje Tablični mulitiplikator Smanjenje investicija

  22. Zašto multiplikator djeluje uvećanje autonomne promjene porast ravnotežnog dohotka Grafikon - Prikaz krivulje AE

  23. Kako multiplikator djeluje E 700 600 500 400 300 200 100 0 300 400 500 600 700 Y

  24. AE₁ E₁ AE₀ Inducirano C+I F Autonomno E₀ Y₀ Y Y₁ Grafikon - Dvije krivulje AE prikaz autonomnih i induciranih promjena

  25. Grafikon: Djelovanje multiplikatora 800 700 AE1 E1 AE0 600 30 70 F 100 G 500 E0 400 100 300 200 100 0 0 100 200 300 400 500 600 700 800

  26. dvije razine investicija „krivulja jednakosti“ promjena ravnoteže pomak krivulje AE suprotno djelovanje

  27. Tablično rješenje multiplikatora pola puta lančana reakcija kamen i jezero investicije i nova ravnoteža prva etapa druga etapa treća etapa četvrta etapa i dalje

  28. Tablica 3. Prikaz multiplikatora beskonačan niz i determinacija zbroja drugi način beskonačan geometrijski niz

  29. Algebarsko rješenje • alternativni ravnotežni Y • rješenje pomoću MPC • rješenje pomoću MPS • vrijednost mulitplikatora • veličina multiplikatora • temeljni oblik • temeljni odnos • otežana spoznaja • valjanost multiplikatora • uzroci nestabilnosti • lijek za nestabilnost • „ispravljanje“ nedostataka

  30. Iskustvo fluktuacija • spontana gospodarska aktivnost • „riječni i željeznički“ ciklusi • narušena regularnost • katastrofa • naučena lekcija • američki ciklusi • duboki i plitki ciklusi • karakter proizvodnog kapitala • razdoblje prosperiteta • varijacije ciklusa • promjene u očekivanjima • konkurencija

  31. Paradoks štednje individualna štednja makro razina rast potražnje paradoks

  32. Grafikon 4. Štednja i dohodak S / I S1 S0 I Y1 Y0 Y

  33. privatna vrlina i javna mana • jeftin novac i profitni izgledi • rat i kriza • kriza i izdaci • kućanstva • poduzetnici • banke • država; • socijalna pomoć • državni izdaci • vanjskotrgovinska razmjena

  34. prema Keynes-u čitav učinak mulitiplikatora je u smanjenju proizvodnje potrošnih dobara kao posljedice pada investicija pretpostavka - investicije i potrošnja kao komplementi pretpostavka – štednja se gomila u zalihama gotovine – ne realocira (automatski) u alternativne proizvodnje polazište – novac nije samo sredstvo razmjene novac je i „hedge“ protiv bankrota i nezaposlenosti novac je špekulativno sredstvo – kapitalizacija na nižim cijenama Banke-zalihe gotovine-smanjuju kredite

  35. posljedica – umjesto novčanih transakcija – sterilizacija • nema dovoljno brze prilagodbe cijena (nadnice, kamate, tečaj) • nema rasta granične efikasnosti investicija – vraćanja aktivnosti u E • nefleksibilnost cijena • radnici štrajkaju • poslodavci čekaju • financijeri- kamatne stope zamrznute iznad konkurentske razine - špekulativna potražnja

  36. Grafikon 2.12. Klasično tržište kredita (loanable funds) kamate D S iE E iN N LE Sredstva za pozamljivanje • Keynes priznaje valjanost klasičnih postavki • suzdržanost poduzetnika smanjuje potražnju za novcem i kreditom – pomak ulijevo • kamatna stopa pada • Keynes ne otpisuje ove teze – ne spominje „presušivanje“ ponude • Keynes tvrdi kako se kamatna stopa ne određuje na tržištu kredita – špekulativna potražnja ometa pad kamatne stope dovoljan da potakne oporavak • kamatna stopa se određuje na novčanom tržištu

  37. Grafikon 2.13. Keynesijansko tržište slobodnog novca (gotovine) Kamatna stopa Ms iN N Md(T+P+S’) iE E Md(T+P+S) Md(T+P) Md(T) Zalihe gotovog novca

  38. potražnja za „novcem u čarapi“ M funkcija stope povrata na ostalim financijskim tržištima veća količina smanjuje želju za držanjem gotovine (sve je niža cijena gotovine) moguće je na isti način dodati funkcije potražnje za novčanom pričuvom/oprezom P i špekulacija S sjecište je najviše krivulje potražnje i krivulje ponude (fondovi novca za zgrtanje koje emitira središnja banka) – točka E fondovi za zgrtanje su rezidual između ukupne gotovine i novca raspoloživog za posuđivanje i kreditiranje fondovi za zgrtanje su fiksni – ne zavise o kamatnoj stopi (vertikalni)

  39. „Rafiniranje“ Keynes-ove paradigme „Neoklasična sinteza“ – Hicks-Hansen – IS-LN analiza Kako povratiti ravnotežu pune zaposlenosti pri različitim kamatnim stopama, kombinacijom državne monetarne i fiskalne politike

  40. Prilagodba Keynes-ovih postulata Fiksira se “prevladavajuća” granična efikasnost krivulje investicija Fiksira se krivulja ponude slobodnog novca (gotovina) Fiksiranje ovih komponenti važi za sve razine BDP pretpostavljajući da su štednja i potražnja za gotovinom pozitivne funkcije Y(BDP)

  41. Prilagodba Keynes-ovih postulata Respecifikacija omogućuje dodavanje “porodice” krivulja štednje/dohotka na Keynesijanski dijagram agregatnih investicija Za razliku od originalnog Keynes-a ovdje se pretpostavlja kako je granična sklonost potrošnji osjetljiva na promjenu kamatne stope (znatan otklon-psihološki zakon)

  42. Graf 2.14.a Hicks-Hansen parcijalna ravnoteža na tržištu slobodne gotovine Kamatna stopa S(Y1) S(Y2) S(Ym) i1 i2 im i1 I1 I2 Im investicije

  43. Prilagodba Keynes-ovih postulata Respecifikacija obuhvaća i dodavanje “porodice” krivulja potražnje za slobodnom gotovinom u dijagram preferencija likvidnosti

  44. Graf 2.14.b Hicks-Hansen parcijalna ravnoteža na tržištu slobodne gotovine Kamatna stopa Ms in i2 Md(yn) Md(y2) i1 Md(y2)

  45. IS-LM model ravnotežne točke iz oba dijagrama transformiraju se u prostor (grafikon) kamata i dohotka ovdje su investicije i štednja (IS) i likvidnost i novac (LM) u ravnoteži pri različitim kombinacijama kamata i dohotka

  46. Grafikon 14.c. Ravnotežni BDP pri podzaposlenosti i punoj zaposlenosti Kamatna stopa IS IS’ N iN iE E** E* LM’ LM YN YE BDP

  47. IS-LM model IS krivulja predstavlja tržište uzajmljivih fondova (kredita) LM krivulja predstavlja tržište novca (slobodne gotovine) Tržište kredita je nezavisno (samostalno) u ravnoteži uzduž cijele IS krivulje – I=S Tržište novca je nezavisno (samostalno) u ravnoteži uzduž cijele LM krivulje – Md=Ms

  48. IS-LM model Nalaze se u zajedničkoj ravnoteži (točka N) – podzaposlenost – nema pune zaposlenosti Ovakva ravnoteža “izmiruje” Keynes-ovu tvrdnju o značajnoj nedragovoljnoj nezaposlenosti koju rutinski proizvode konkurentska tržišta, sa klasičnim pogledom kako može postojati samo jedna kamatna stopa kojom se dostiže tržišna ravnoteža

  49. IS-LM model IS-LM koncept zahtijeva državnu monetarnu i/ili fiskalnu politiku kako bi se IS i/ili LM krivulje pomicale sve dok se ne dostigne ravnotežni dohodak Ye pri nekoj od mogućih (brojnih) kamatnih stopa Problem – nesuglasje s Keyne-ovom koncepcijom makroekonomske kauzalnosti koja pretpostavlja kako ni granična efikasnost investicija ni potražnja za gotovinom nisu fiksne-fluktuiraju sukladno oscilacijama poslovnih očekivanja i špekulativne potražnje za novcem Dobra ilustracija mogućnosti monetarne i fiskalne politike (pod “kvazi” Keynesijanskim pretpostavkama) ali ne i potpuna interpretacija stavova

  50. noseći stup Keynes-ove makroekonomike • psihološki „zakon“ – pojedinci imaju (ne)negativnu sklonost potrošnji (iz vlastitog raspoloživog dohotka) • ako država smanji poreze, neće se smanjiti izdaci za agregatnu potrošnju • Keynesov (makro) kriterij za distinkiciju tipa A i B • Japan smanjenje poreza 1998 – smanjenje ukupnih izdataka za potrošnju • komunalna/kolektivistička tip B • promjene (shift) granične efikasnosti investicija ne uzrokuju uvijek efekt dohotka • osobna potrošnja ne mora uvijek zaustaviti pad agregatne tražnje

More Related