10. listopad 2012. Svjetski dan mentalnog zdravlja Svjetska federacija

2. 10. listopad 2012. Svjetski dan mentalnog zdravlja Svjetska federacija za mentalno zdravlje (WFMH) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) 20. godišnjica obilježavanja Ove godine pod temom “Depresija: Globalna kriza” http://www.wfmh.org/00WorldMentalHealthDay.htm

3. SZO (WHO) mentalno zdravlje definira kao stanje dobrobiti u kojem svaki čovjek shvaća svoj potencijal i može se nositi s normalnim životnim stresovima, raditi produktivno i plodonosno te može doprinositi svojoj zajednici.

4. Procjenjuje se da ¼ stanovnika našeg planeta tijekom svog života pati od najmanje 1 psihičkog poremećaja, a predviđa se da će do 2020. g. depresija postati 2. po redu na listi vodećih nezaraznih bolesti.

5. Svaka sljedeća generacija od 1940. godine izgleda da je u većem riziku od razvoja depresivnih poremećaja koji su prepoznatljivi u sve ranijoj dobi. S povišenjem stope depresivnih poremećaja povećala se i stopa suicida, i to čak trostruko među mladim ljudima u posljednja četiri desetljeća(JEFFERY DA, SAVA DB, WINTERS NC, 2005.).

6. Programi prevencije u zajednici podrazumijevaju osnaživanje zaštitnih čimbenika i smanjivanje čimbenika rizika u razvoju djece i mladih. Takvi programi se odvijaju i u školskom okruženju te uključuju aktivnosti kojima se unaprjeđuje emocionalni razvoj i socijalne vještine djece i mladih (ŠKOLSKI PREVENTIVNI PROGRAM).

7. Nacionalna strategija zaštite mentalnog zdravlja, 2011. – 2016. Nacionalni program prevencije ovisnosti za djecu i mlade u odgojno – obrazovnom sustavu, 2010. - 2014. g. ….

8. ...preventivni program, između ostalog, ima za cilj povećavanje znanja, socijalnog i emocionalnog učenja, a edukacija za učenike usmjerava se na samokontrolu, emocionalnu svjesnost, komunikaciju, rješavanje problema u odnosu s drugim ljudima te podupiranje i razvijanje vještina i znanja.

9. Emocionalna pismenost/kompetentnost učitelja - u kojoj je mjeri učitelj sposoban prepoznavati, rukovoditi i primjereno izražavati emocije / profesionalna djelotvornost učitelja u socijalnim transakcijama odgojno-obrazovnog procesa koje izazivaju emocije Ova komponenta ličnosti nastavnika bila je dugo zanemarena jer se smatralo da je stručna kompetentnost jedini i dovoljan uvjet za rad.

10. Emocionalna pismenost učitelja je: • - njegova sklonost i spremnost razumijevanja djeteta (njegovih problema, potrebe, želja, sklonosti) • jasno davanje do znanja djetetu da je vrijedno njegova truda i vremena. • Općenito, bolja EP učitelja doprinosi da: • - učenici pokazuju bolja postignuća, puni razvoj svojih potencijala • - smanjuje se nasilje nad djecom u školi • - potiče se suradnja i pravo na različite pristupe (istim) problemima.

11. PROJEKT Zaštita i unaprjeđenje mentalnog zdravlja djece i mladih PRETEŽNO VEDRO

12. NOSITELJ projekta: NASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE Služba za mentalno zdravlje, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti

13. SURADNICI u projektu: DJEČJI DOM MAESTRAL – Split Podružnica Miljenko i Dobrila – Kaštel Lukšić OSNOVNA ŠKOLA STOBREČ – Split OSNOVNA ŠKOLA STJEPAN IVIČEVIĆ – Makarska ŠKOLA ZA DIZAJN, GRAFIKU I ODRŽIVU GRADNJU – Split

14. Cilj projektaje potaknuti emocionalni razvoj (prepoznavanje emocija kod sebe i drugih, iskazivanje svojih emocija i potreba na različiti, ali socijalno primjeren način), verbalnim izražavanjem umjesto agiranjem (acting out).

15. Emocionalni razvoj djeteta ključan je za uspješnu socijalnu integraciju i razvijanje interpersonalnih odnosa u obiteljskom, institucionalnom, ali i širem socijalnom okruženju.Usvajanje emocionalnih kompetencija ima utjecaj na školski uspjeh i smanjuje učestalost pojavljivanja rizičnih ponašanja i poremećaja.

16. Nema dobrih i loših osjećaja, već ugodnih i neugodnih, jedni i drugi su nam važni i potrebni. Neugodne osjećaje je važno prepoznati, razumjeti što nam poručuju i naučiti kako se možemo nositi s njima. Osjećaji mogu biti slabi, blagi ili snažni. Neki osjećaji traju trenutak, neki mnogo duže. Većina se nastoji ponašati tako da dožive ugodne, a izbjegnu situacije u kojima bi mogli doživjeti one neugodne osjećaje. Svi osjećaji koji se javljaju i nastaju tijekom ljudskog života, su ugodni ili neugodni, normalni su i prirodni ljudski osjećaji kojih se ne treba bojati.

17. Danas se vrlo zavodljivo reklamira i precjenjuje važnost ugodnih osjećaja. Stvara se slika kako je normalno samo se ugodno osjećati, što podržava iluziju mogućnosti postizanja potpunog zadovoljstva. Zaboravlja se koliko su važni neugodni osjećaji, ne samo u svakodnevnom životu, već za izgradnju osobnosti mlade osobe. Na tržištu se nude legalna i ilegalna sredstva za neutraliziranje, smanjivanje neugodnih i izazivanje ugodnih stanja.

18. Projekt je namijenjen učenicima viših razreda osnovne škole, nižih razreda srednje škole i mladima koji se nalaze u specifičnom okruženju (ustanove).

19. Projekt se odvijao tijekom 2011. i 2012. g., kroz tematske, kreativne i iskustveneradionice u kojima su se djeca i mladi, ali i odgojitelji, učitelji i nastavnici, informirali i educirali o važnosti očuvanja i unapređenja mentalnog zdravlja mladih, posebno kroz aspekt osjećaja.

20. Temi mentalnog zdravlja, prvenstveno razumijevanju emocija, pristupilo se na mladima primjeren i time blizak način, korištenjem multimedije.

21. film, fotografija, školski list, mrežne stranice (pisana riječ), parlaonica (govorno izražavanje), likovno izražavanje, strip, dizajniranje,grafičko oblikovanje, tiskanje, scensko izražavanje.

22. U Makarskoj su „plivali“ u moru osjećaja, u Stobreču šetali „u svom dvoru“, u Kaštelima „plovili“ pretežno vedrim nebom, u Splitu „otisnuli“ tragove pune emocija, „istražili“ svijet maski…!

23. U Projektu je izravno sudjelovalo 555 osnovnoškolaca, srednjoškolaca i studenata, a još je pomagalo 1274 mladih (opća populacija i djeca s posebnim potrebama – daroviti, oni spoteškoćama i s posebnim rizikom -  diskretni pristup).

24. Važni doprinos dala su i 204 djelatnika različitih institucija:odgojitelji, učitelji, nastavnici i stručni suradnici, kao i članovi lokalne zajednice Međusektorska suradnja 5institucija i multidisciplinarnipristup doprinijeli su brojnostii raznovrsnosti aktivnosti iizlaznih materijala.

25. Mladi su sudjelovali i u procjenjivanju projektnih sadržaja i aktivnosti. Održano je 12 fokus grupa u kojima je ukupno 122 mladih imalo priliku iskazati svoje mišljenje o tome može li multimedija imati pozitivnu ulogu u emocionalnom razvoju. Za analizu na fokus grupama odabran je video uradak. Video uradak “Pretežno vedro” realizirali su mladi iz dječjeg doma u okviru projektnih aktivnosti.

26. O čemu govori film? 68.9% o osjećajima 2. Impresije na film su ti .... 53.4 % pozitivne 20.4 % negativne 3. Osjećaš li se i ti ponekad slično kao likovi? 89.3 % često 4. Što ti pomaže? Razgovor - 26.3% film/glazba/foto - 67.3% 5. Potiče li te ovaj film da svoje osjećaje podijeliš s nekim ili potražiš pomoć? 48.5% da; 22.9% da, to već činim 19.6 % ne 6. Smatraš li da multimedija može pomoći djeci i mladima ? 84,5% da; 12.2% možda

27. „Ovo je bila jedna od rijetkih prilika da mogu pokazati svoje emocije u školi, a da me pri tome potiču odrasli.“ M.T. 15 g.

28. U vanjskoj opservaciji projekta sudjelovali su predstavnici zdravstvenog i odgojno-obrazovnog sustava: Prof. dr. sc. Dolores Britvić, spec. psihijatar Agnes Jelačić, dipl. pedagog, stručni suradnik – savjetnik Nada Šalinović, dipl. psiholog, stručni suradnik– savjetnik

29. Kreativnost učenika omogućila je samopomoć i aktivno pomaganje vršnjacima. Dobiveni rezultati govore u prilog primjene multimedije u aktivnostima na području zaštite mentalnog zdravlja djece i mladih.

30. Iskustva i radovi stečeni i nastali u projektu našli su svoje mjesto u Priručniku za mlade i one nešto starije “Pretežno vedro”. Javno predstavljanje Priručnika bilo je 20. studenog 2012. g., u INFO zoni, tijekom Mjeseca borbe protiv ovisnosti.

31. Na sadržaj Priručnika, grafički dizajn, izabrane fotografije, priloge, poput: stripa, kviza i DVD-a izravno su utjecali mladi.   Pitanja, na koje su željeli dobiti odgovore, postala su okosnica oko koje se stvarao sadržaj. Tekst autora isprepliće se s riječima koje su ispisali mladi čime su autori željeli oživotvoriti i približiti temu čitatelju, što bi mu moglo olakšati prepoznavanje i razumijevanje osobnih osjećaja – kao i traženje stručne pomoći, ako je to potrebno.

32. Sadržaj Priručnika Riječ urednika “Mladi mozgovi” Uvod “Dobro došao u svijet osjećaja!” ________________________________ Ah, ti osjećaji! Što su to zapravo osjećaji? Puca me pubertet! Gdje su u tijelu smješteni osjećaji? Mogu li osjećaji biti dobri i loši? Mogu li osjećaji boljeti? Mogu li se osjećaji “liječiti”? Postoji li doktor za osjećaje? U kakvoj su vezi osjećaji i ponašanje? _________________________________ Strip Pobjeda Kviz O projektu DVD Pretežno vedro

33. Ovaj projektni materijal može poslužiti i kao model mladima za kreativno izražavanje: - potiče sublimaciju kao učinkovit obrambeni mehanizam / razrješenje osobnih poteškoća i frustracija kojom se preusmjeravaju unutarnji impulsi u društveno primjereno ponašanje te donosi ugodu.

34. Priručnik će biti dostupan u tiskanom obliku, kao i na mrežnim stranicama www.nzjz-split.hr Iako je prvenstveno namijenjen mladima, Priručnik može pomoći odgojiteljima, učiteljima te stručnim suradnicima u osmišljavanju i provedbi različitih aktivnosti za unaprjeđivanje emocionalne kompetentnosti djece i mladih.

35. Zahvaljujem na pozornosti! Prikaz priredile: mr.spec. Vedrana Ždero, Mirela Grbić, prof. i sur.