1 / 43

7 .poglavlje Internet poslovanje

7 .poglavlje Internet poslovanje. Upravljanje i upotreba informatičkih sistema: strateški pristup. Uvod. Kako je Internet promijenio poslovanje ? Koja je razlika između Interneta, Intraneta i Extraneta ?

nona
Download Presentation

7 .poglavlje Internet poslovanje

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. 7.poglavljeInternet poslovanje Upravljanje i upotreba informatičkih sistema: strateški pristup

  2. Uvod • Kako je Internet promijenio poslovanje? • Koja je razlika između Interneta, Intraneta i Extraneta? • Što je EDI (elektronička razmjena podataka) i zašto se nije razvijala kako se predviđalo? • Što je uklanjanje ili zaobilaženje posrednika u lancu dobavljača i kako je to utjecalo na glazbenu industriju? • Koja su 4 ključna građevna bloka e-trgovine? • Kako menadžeri mogu pomoći u prevenciji krađe identiteta?

  3. Pitanja iz poglavlja • 1. Koja je razlika između “business to business” (elektroničko poslovanje u kojem tvrtka automatizira poslovne procese koje obavlja sa suradničkim tvrtkama) i “business to consumer” (elektroničko poslovanje tvrtke s krajnjim potrošačima) internet aplikacija? Koje su značajke interneta bitnije za “business to business” transakcije? Za “business to consumer” transakcije? Navedi primjer za svaku od ovih vrsta transakcija. Koji bi mogao biti sljedeći poslovni model? • 2. Koje su sadašnje koristi Interneta za organizacije s kojima si radio? Na koji bi način oni mogli koristiti Internet kako bi poboljšali svoju organizacijsku strategiju? Njihovu poslovnu strategiju? • 3. Kada organizacija implementira web stranicu, što bi se trebalo promijeniti u njihovoj organizacijskoj strategiji, što bi trebalo predvidjeti? Zašto? • 4. Koja su tvoja predviđanja sljedećeg velikog napretka Interneta? Podupri svoja predviđanja točkama iz ovog poglavlja i iz svog iskustva s Internetom. • 5. Kako će e-učenje promijeniti poslovnu strategiju organizacije? Organizacijsku strategiju? Podupri svoje tvrdnje s primjerima, hipotetskim ili primjerima iz stvarnih kompanija?

  4. Primjeri iz realnog svijeta • VeriSign, Inc. pomaže milijunima internet korisnika širom svijeta. • VeriSign zarađuje novac pružajući sigurnost, usluge vezane uz podmirivanje računa i usluge plaćanja svojim klijentima, telekomunikacijskim i online dobavljačima. • Oni su primjer potpuno nove vrste poslovanja koje je postalo moguće zahvaljujući Internetu. • Reputacija im je rasla zbog “vjere” u poslovne klijente i njihovu spremnost da plate naknadu.

  5. RETROSPEKTIVA INTERNETA

  6. Internet • Internet je globalna mreža unutar koje su povezani milijuni računala (preko računalnih sustava kojima korisnik pristupa s udaljenih lokacija). • Započeo s radom u 1969. sa US DOD-ovim ARPANET-om (ARPANET tada postaje glavna javna mreža koja povezuje sveučilišta i istraživačke centre). • U 1985. NSF (Nacionalni fond za znanost)je izradio NSFNET. • Danas niti jedan “vlasnik”ne posjeduje Internet, već se on dijeli. • Oslanja se na TCP/IP protokol (protokol kontrole prijenosa/Internet protokol). • Shema 7.1 pokazuje primjer TCP/IP paketa. • Širokopojasna mreža je dopustila mnogima da ostvare brzi pristup Internetu čneći ga vrlo korisnim alatom.

  7. Shema 7.1Usporedba uobičajene pošte i TCP/IP paketa.

  8. World Wide Web • Rastuća popularnost ove metode u pristupu Internetu. • Dokumenti poslani preko “weba” su u HTML formatu (jeziku za oblikovanje sadržaja na web stranicama,najčešće teksta, te ugradnju hiperpoveznica unutar tog sadržaja), ili u bilo kojem brojevnom ili drugom kompatibilnom jeziku. • HTML je kreirao u 1989. godini Tim Berners-Lee na CERNu. • Web preglednici (Internet Explorer i Netscape) su najčešće korišteni alat za pristupanje mreži.

  9. Još mreža • Intranet, Ekstranet iVirtualne privatne mreže (VPN) su druge mreže koje koriste web tehnologiju. • Intranet se čini kao da je Internet,ali se koristi samo unutar organizacije(sveučilišta, kompanije itd.) • Ekstranet je sličan Intranetu, ali uključuje pristup partnerima ili klijentima. • VPN se koristi za povezivanje privatnih podataka koristeći javne telekomunikacijske sustave. VPN koriste tuneliranje (tehnologija koja omogućuje jednoj mreži slanje svojih podataka putem veza druge mreže – enkapsulira mrežni protokol u pakete podataka prenošene drugom mrežom).

  10. Evolucija e-poslovanja • Vođenje posla preko elektroničkih kanala je realnost već desetljećima. • EDI (Elektronička razmjena podataka)je jedna od najstarijih načina e-poslovanja. • EDI je izravan računalo – računalu prijenos poslovnih informacija, koristeći standardan format. • Softverski programimogu razmjenjivati informacije na različitim sistemima bez intervencije ljudi. • Izrada cjenika, narudžbenice itd.. • EDI nikada nije bio u široj upotrebi zbog potrebnihznatnih mjera pri njegovom postavljanju.

  11. Evolucija e-poslovanja(nastavak) • Rastom Interneta sve više kompanija ga koristi za transakcije u poslovanju između partnera (B2B – vidi shemu 7.2). • Sada se termin e-poslovanje odnosi na poslovanje koje se odvija preko Interneta. • Poslovanje preko Interneta je evoluiralo kroz nekoliko faza: • Pružatelj sadržaja: faza I • Transakcijski forum: faza II • Integrator: faza III • Katalizatorza rekonstrukciju industrije: faza IV

  12. Shema 7.2Osnovni internet poslovni modeli.

  13. E-kanal uzorci • E-kanal je lanac elektroničkih “veza između kompanija i partnera/preprodavača” • Mogu voditi prema restrukturiranju industrije kada dolazi do velikih promjena u: • e-kanalkompresiji (dezintermedijacija – Shema 7.3), i • e-kanalekspanzija (dodavanje brokerske funkcionalnosti) • Ovi brokeri pružaju informacije za korisnike (kao što je Edmunds.com, ili KBB.com za istraživanje automobila). • E-kanal ekspanzija također je viđena u e-trgovinama (posebna vrsta B2B mreže).

  14. Shema 7.3Primjer kompresije kanala

  15. OKVIR ELEKTONIČKE TRGOVINE

  16. Okvir e-trgovine • Kalakota i Whinston nude generički okvir za e-trgovinu(vidi shemu 7.4). • Ovaj okvir predpostavlja da će nova tehnologija biti izgrađena na postojećoj tehnološkoj infrastrukturi • Nudi četiri osnovna građevna bloka i dva podupiruća stupa

  17. Shema 7.4 Kalakota i Whinston okvir e-trgovine

  18. Infrastruktura uobičajenih poslovnih usluga • Infrastruktura uobičajenog poslovanja za elektroničku trgovinu sastoji se od 4 osnovna elementa: • Sigurnost • Autentifikacija (ovjera) • Enkripcija • Elektroničko plaćanje

  19. Sigurnost • Glavna briga kod vođenja posla preko Interneta • Kompanije se osjećaju ranjive na napad • Enkripcija se koristi pri zaštiti podataka • HTTPS (HTTP sa SSL vezom) se koristi za enkripciju podataka kako bi se osigurao njihov integritet i sigurnost • Secure Sockets Layer (SSL) je standard za zaštitu interakcije preko mreže. SSL koristi kombinaciju enkripcije privatnog ključa (koristeći se jednokratnim ključem) i digitalne potpise da bi se poboljšala zaštita podataka. • Zabrinutost ostaje za transakcije u e-trgovini jer ima mnogo otvorenih pitanja koja se tiču podataka i privatnosti

  20. Autentifikacija (ovjera) • Autentifikacija je siguronosni proces verificiranja točnosti podataka da je neka osoba ona za koju se izdaje. • Lozinke su najučestalija vrsta autentifikacije. • Važno je da korisnici razumiju jake lozinke. • Digitalni potpisi sad dobivaju na popularnosti za autentificiranje prenesenih informacija.

  21. Autentifikacija: digitalni potpisi • Digitalni potpisipreuzimaju ulogu standardnih potpisa u online transakcijama kako bi se dokazalo da je pošiljatelj poruke onaj za kojeg se sam izdaje. • Kada je primljen, digitalni potpis se uspoređuje s poznatom kopijom digitalnog potpisa pošiljaoca. • Digitalni potpisi se također šalju u enkriptiranoj formi kako bi se osiguralo da nisu krivotvoreni

  22. Enkripcija • Enkripcijski sistemi prevode podatke u tajne kodove (koristi se mnogo vrsta enkripcija). • Enkripcijski sistemi uključuju 4 glavne komponente: • Čisti tekst: za poruke koje nisu enkripcirane • Enkripcijski algoritam: koji radi kao sistem zaključavanja na sigurno • Ključkoji djeluje kaokombinacija sefa • Kriptogram, enkribirani podaci, porukeizvedeni su iz poruke čistog tekstaenkripcijskom funkcijom. • Dekripcijaje isti, ali obratan proces (kao modulacija/demodulacija), ali ne koristi uvijek isti ključ ili algoritam. Rezultat dekripcije je običan tekst.

  23. Enkripcijske tehnike • Dvije glavne enkripcijke tehnike koje su trenutačno u upotrebi (vidi shemu 7.5): • Simetrična enkripcija u kojoj i pošiljatelj i primalac koriste isti ključ. • Asimetričnaili enkripcija javnog ključa, koja koristi dva odvojena ključa, zvana javni i privatni ključ.

  24. Simetrična enkripcija • Simetrična ili enkripcija privatnog ključa, koristi isti algoritam i ključkod poruka s enkripcijom i kod poruka bez enkripcije. • Povijesno, ovo je najčešće upotrebljavana tehnika enkripcije. • Zato što ključ mora biti dostavljen, ranjiv je na hvatanje u njegovom toku. To je važan nedostatak simetrične enkripcije ključa. • DES koristi simetričnu enkripciju.

  25. Asimetrična ili enkripcija pomoću javnog ključa • Druga popularna tehnika je asimetrična ili enkripcija pomoću javnog ključa (PKE). • PKE je nazvana asimetričnom jer koristi dva različita “jednosmjerna” ključa: • javni ključkorišten da enkriptira poruke i • privatni ključkorišten da ih dekriptira. • PKE znatno smanjuje jer se privatni ključ nikad ne dostavlja. • PGP (pretty good privacy) je popularan oblik PKE-araspoloživog kao besplatni softver.

  26. Shema 7.5 Enkripcija

  27. Elekroničko plaćanje • Mnoštvo metoda plaćanja koristi se u poslovanju da bi se platilo i naplatilo preko Interneta. • Ove metode su praktički ekvivalent normalnog off-line plaćanja • Ovdje su navedene neke od osnovnih vrsta: • Virtualni terminali. • Transakcijski procesori. • Internet provjera. • Elektronički transfer sredstava (EFT).

  28. Pretraživači • Pretraživači se koriste da bi označili sadržaj na Internetu, tako da se može locirati informacija o određenoj temi. • Menadžeri bi trebali obratiti pažnju na pretraživače iz dva razloga: • Osiguravaju koristan i sveobuhvatan pristup informacijama. • I omogućuju preglednost koju osigurava lista podataka. • Google, osmišljen 1991. od strane dva studenta Stanford Ph.D.,je najpopularniji pretraživač.

  29. Web usluge i personalizacija • Web usluživanje je standardiziran način integriranja aplikacija baziranih na mreži. • Organizacije mogu transparentno razmjenjivati podatke. • Web usluge su osnovne građevne jedinice SOA (Arhitektura usmjerena korisnicima – aplikacije i funkcije definirane su upotrebom opisnog jezika, te podržavaju sučelja). • Odlične su za integriranje sistema preko organizacijskih granica. • Personalizacija je “selektivno dostavljanje sadržaja i usluga klijentima i budućim klijentima”. • Mogu ponuditi personalizirane usluge da bi izašle u susret prošlim i budućim interesima klijenata.

  30. Infrastruktura distribucije slanja poruka i informacija • Drugi blok koji izgrađuje podržavanje strukture za elektroničku trgovinu. • Uključuje elektroničku poštu, razmjenu poruka u stvarnom vremenu, VoIP (protokol za prijenos glasa putem IP-a, odnosno Internet Protokola), FTP (protokol za razmjenu datoteka putem Interneta), i groupware (softver koji omogućuje skupinama ljudi priključenih na lokalnu mrežu organiziranje grupnih i individualnih aktivnosti). • Elektronska pošta je još uvijek u najvećoj uporabi u ovom području. • ISP (Pružatelj internetskih usluga) povezuje korisnika na Internet.

  31. Multimedia sadržaj • Treći blok koji izgrađuje podržavanje struktureza elektroničku trgovinu. Uključuje standarde za razne tipove multimedijalnih datoteka. Primjeri materijala prenesenih na taj način uključuju: • Video • Audio • Tekstne/elektronske dokumente • Grafiku & slike • Aplikacije u ne/stvarnom vremenu

  32. Infrastruktura Interneta • Četvrti blok koji izgrađuje podršku strukture za elektroničku trgovinu. Uključujekrugove komuniciranja podacima preko kojihputuje informacija. Uključuje: • Umreženi prespoj (komutacija) paketa podataka (telefonija je kružno prespojena) • Paketisadrže ukupne informacije uključujući adresiranje • Također su usmjereni, kao elektronička pošta • Sve to kreće se krozglavne mrežne veze koje čine Internet • Novije tehnologije pristupa Internetu uključuju bežični pristup, kabelski pristup i DSL (digitalna pretplatnička linija).

  33. Shema 7.6Primjer puta informacije s jednog računala priključenog na Internet na drugo računalo priključeno na Internet.

  34. Javna politika • Javna politika je jedan od dva stupa nosilaca za elektroničku trgovinu. Pitanja javne politike uključuju: • univerzalan pristup, • privatnost, • cijene informacije, • pristup informacijama. • Pitanja vezana uz privatnost uključuju pitanja koja informacija je privatna i/ili tko bi trebao imati pravo koristiti/ prodavati informacije o korisnicima Interneta: • Zahtijevanje osobnih informacija pri posjeti web stranice • Kreiranje korisničkih profila • Ostavljanje elektroničkih otisaka pri posjećivanju web stranice

  35. Tehnički standardi • Standardizacija je drugi stup nosilac za elektroničku trgovinu. Standardisu kritični za elekroničku interakciju. • Sigurne elektronske transakcije (SET) za sigurno plaćanje online transakcija kreditnim karticama je jedan od najteže promoviranih standarda • Drugi aplikacijski standardi uključuju FTP (protokol za razmjenu datoteka putem Interneta), HTTP (osnovni protokol pri korištenju World Wide Weba), SNMP (protokola jednostavnog mrežnog menadžmenta), POP (protokola poštanskih usluga), i MIME (multimedijalne ekstenzije pošte preko Interneta)

  36. Krađa identiteta • Menadžeri moraju biti svjesni ove opasnosti i primjereno trenirati zaposlene radi odgovarajućeg rukovođenja osobnih podataka. • Krađa identiteta događa se kada lopov krade identitet osobe da bi otvorio račun kreditne kartice ili ukrao sredstva iz njihove banke. • Može biti kategorizirano u dva načina: • Pravoime – lopov koristi osobne podatke da bi otvorio nove račune. • Preuzimanje računa – korištenje osobnih informacija za ostvarivanje pristupa već postojećim računima te osobe. • U 2004. godini gubitci zbog krađe identiteta iznose preko 500 milijuna dolara. • Prijavljeno je preko 388,000 slučajeva. • Pogledati shemu 7.7 za borbu protiv krađe identiteta.

  37. Ne dijelite lozinke ili PIN brojeve s nikim (95%). • Ne odgovarajte i ne otvarajte linkove u elektroničkoj pošti ili pop-up porukama koje traže osobne ili financijske informacije (92%). • Redovito osvježavajte (aktualizirajte) antivirusni softver (91%) • Redovito osvježavajte sigurnosne zakrpe za web pretraživače i operativne sisteme (90%). • Obavezno zaštitite svoje socijalne zaštitne brojeve (ne otkrivajte ihosim u slučaju nužnosti) (90%). • Poderite ili na drugi način uništitesve dokumente sa raspoloživim osobnim informacijama (90%). • Redovito promatrajte osobna kreditna izvješća i stavke s financijskih računa (89%). • Instalirajte softver firewall zaštite (88%). • Prije prenošenja osobnih informacija online, provjerite da li je veza sigurna (84%). • Ne šaljite elektroničkom poštom osobne ili financijske podatke (71%). Figure 7.7 Mjere poduzimanja za izbjegavanje krađe identiteta.

  38. HRANA ZA RAZMIŠLJANJE1:E-UČENJE

  39. E-učenje • Poslovanje “ne želi” da njegovi zaposlenici ikad prestanu učiti. • Elektroničko učenje koristi Internet da bi učenje bilo omogućeno (eliminira barijere vremena i prostora). • Uključuje: • Treniranje bazirano na računalu. • Učenje na daljinu. • Učenje online. • Učenje na zahtjev. • Ugrađivanje učenja unutar poslovnih procesa.

  40. HRANA ZA RAZMIŠLJANJE2:WEB LOGOVI (evidencija nekog događaja na webu) I BLOGOVI (web zabilješke,postavljanje i održavanje web logova)

  41. Logovi iblogovi • Online časopisikoji su povezani zajedno u ogromnu mrežu raspolaganja informacijama. • Blogovi diskutiraju teme od poezije do političkih mišljenja. • U 2005. godini postojalo je 9 milijuna blogova s procijenjenih 40000 novih stvorenih svaki dan. • Mogu imati različite oblike: • Mobilno logiranje (preko mobilnog telefona ili PDA na Internet) • Vlogging (logiranje video datotekana Internet) • Podcasting (kolekciranje datoteka na internet adresi) • Čine svakog individualca virtualnim oglašavateljem.

  42. SAŽETAK

  43. Sažetak • 1. Internet je posve novo tržište koje će uskoro biti prirodnokorisnicima. • 2. Intranet i Ekstranet, slični Internetu, korišteni su za privatne komunikacije unutar organizacije ili između organizacija. • 3. Manadžeri moraju razumjeti elemente koji comprise e-trgovinu. • 4. Izgradnja blokova za e-tržište uključuje: • Infrastruktura servisa zajedničkih poslova. • Infrastruktura distribucije poruka i informacija. • Sadržaj multimedije. • Nadpovezana infrastruktura informacija. • 5. Manadžeri mogu očekivati budućnost u kojoj Internet postaje širi, brži, snažniji, nešto što je uobičajeno.

More Related