1 / 18

Osobenosti, r azvoj i problemi jav n og sektora

Osobenosti, r azvoj i problemi jav n og sektora. uopšte i posebno na teritoriji S rbije i Crne Gore. Prof. dr Stevan Devetaković Ekonomski fakultet Beograd. obuhvat. kultura naučno istraživanje i razvoj obrazovanje zdravstvo socijalno staranje javn a preduzeća državni organi

Download Presentation

Osobenosti, r azvoj i problemi jav n og sektora

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Osobenosti, razvoj i problemijavnog sektora uopšte i posebno na teritoriji Srbije i Crne Gore Prof. dr Stevan Devetaković Ekonomski fakultet Beograd

  2. obuhvat • kultura • naučno istraživanje i razvoj • obrazovanje • zdravstvo • socijalno staranje • javna preduzeća • državni organi • političke organizacije • udruženja građana J AV N IS E K T O R

  3. Svojstva • međusobno različite aktivnosti po karakteru • proizvodi i usluge su im specifična dobra • uglavnom se ne realizuju na tržištu kao robe • razvoj im nije prevashodno određen ekonomskim zakonitostima • deluju na poboljšanje opštih uslova i podižu kvalitet angažovanih činilaca proizvodnje • smatrane za “nužno zlo” sa stanovišta ukupnih ekonomskih tokova J AV N IS E K T O R

  4. Odnos ekonomske nauke prema javnom sektoru • doskora im ekonomska nauka nije posvećivala značajniju pažnju - svođene su pretežno na aktivnost države i “čista javna dobra” koja su u celosti finansirana iz budžeta • “čista javna dobra” niko ne može isključivo da poseduje, te ne postoji privatna tražnja za njima • javna dobra/usluge u celosti finansira država, te ne postoji privatna tražnja za njima • ona su jednaka u potrošnji za sve korisnike J AV N IS E K T O R

  5. Razlozi za promenu odnosa ekonomske nauke (1) • narasta uloga i značaj objekata društvenog standarda, problemi zagušenosti, štetni efekti i zagađenja • iz toga se izvodi sve šire angažovanje države koja deluje na sprečavanje/ublažavanje problema i troši sve zamašnija sredstva • sredinom tridesetih izmenjen odnos prema delovanju države na privredu i ostale oblasti J AV N IS E K T O R

  6. Razlozi za promenu odnosa ekonomske nauke (2) • tako država postaje značajan činilac odvijanja ukupne ekonomske aktivnosti • osnovni zahtev racionalnost/potreba analize odnosa troškova prema koristima (cost-benefit) • nužnost kombinovanja tržišnih i vantržišnih rešenja u njihovom funkcionisanju J AV N IS E K T O R

  7. Specifičnosti ekonomskog istraživanja u javnom sektoru • intenzitet potreba i (ne)mogućnosti utvrđivanja • heterogenost grupacije onemogućava jednostavno i jednoobrazno vrednovanje koristi • razlike u obuhvatu korisnika • korišćenje javnih dobara svima dostupno • osobene cene imaju one aktivnosti gde se mogu identifikovati proizvodi/usluge i korisnici J AV N IS E K T O R

  8. Osobenosti politike cena u javnom sektoru određuju: • dostignuti nivo privrednog razvitka • ekonomska/tržišna struktura • aktuelna situacija u zemlji/regionu • društveno ekonomski sistem • političke odluke Koristi od proizvoda/usluga javnog sektora ispoljavaju se kao niz funkcionalno izvedenih i prostorno razgranatih ekonomskih ili ekonomskih zajedno sa ostalim socijalnim efektima J AV N IS E K T O R

  9. TEORIJSKA RAZMATRANJA I PONUĐENA REŠENJA • Prema Attali i Guillaume, odnosno Samuelsonu primenila bi se analogija između javnih i privatnih dobara/usluga, pseudo cena i pseudo tržište • D. K. Foley svaki potrošač procenjuje javna dobra izjašnjavajući se za nove poreze sa onim što mu nakon sekundarne raspodele ostaje za kupovinu privatnih dobara. Za javne programe se opredeljuje glasanjem ili uskraćivanjem glasa nosiocima. • Koncept države blagostanja jača javnisektor • Reprivatizacija i deregulacija naglasak stavljaju na smanjenje subvencija/budžetskih rashoda J AV N IS E K T O R

  10. Obrazovanje kao činilac razvoja • potpuniji obuhvat stanovništva organizovanim obrazovanjem • sve veća društvena pažnja, standardizovanje pojedinih nivoa obrazovanja i usklađivanje sa potrebama • interes stanovništva za obrazovanje i lakše uključivanje u proces rada • kvalifikovano stanovništvo lakše prihvata savremeni tehnološki progres i samo ga podstiče • obrazovanje predmet društvenog interesovanja i normativnog regulisanja J AV N IS E K T O R

  11. Nepismeni na teritoriji Srbije i Crne Gore Udeo u stanovništvu starom deset i više godina R A Z V O J O B R A Z O V A NJ A

  12. Učenici i studenti na teritoriji Srbije i Crne Gore J AV N IS E K T O R

  13. Nastavnici, nastavnici i saradnici R A Z V O J O B R A Z O V A NJ A

  14. Obrazovna struktura stanovništva na teritoriji Srbije i Crne Gore J AV N IS E K T O R

  15. Naučna istraživanja i razvoj orijentacioni odnos troškova u novom proizvodu • fundamentalna, primenjena i razvojna istraživanja slobodna usmerena 1 : 3 : 6 : 100 ogromno razgranavanje nauke i širenje istraživačke i razvojne delatnosti (pa je sve teže prate i najveće, odnosno najrazvijenije zemlje pojedinačno) ograničenja se prevazilaze međunarodnom razmenom rezultata ili međunarodnom saradnjom u pojedinim delovima lanca (najčešće fundamentalnim, ređe primenjenim istgraživanjima, a veoma retko u fazi razvoja) NAUČNA ISTRAŽIVANJA I RAZVOJ

  16. Osobenosti savremenog razvoja NIR • brzo se uvećava obim NIR rada • sve je značajnija uloga države, međudržavnih asocijacija, međunarodnih organizacija u finansiranju i organizovanju NIR • koncentracija brža no u ostalim delatnostima • po tokovima finansijskih i materijalnih sredstava uopšte, rastućim multiplikativnim efektima u privredi i ostalim aktivnostima NIR je strateđka oblast • poprimila organizovan, sistematski karakter, te nameće potrebu vođenja državne politike prema ovoj oblasti – utvrđivanje prioritetnih pravaca, koordinacijom razvoja pojedinih delova sa potrebama društva, a pre svega privrede J AV N IS E K T O R

  17. NAUČNICI/ISTRAŽIVAČI, ORGANIZACIJE, SREDSTVA NAUČNA ISTRAŽIVANJA I RAZVOJ

  18. PRIHODI N I R J AV N IS E K T O R

More Related