INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE  Kolegij: Novac i kredit

INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE Kolegij: Novac i kredit PowerPoint PPT Presentation


  • 522 Views
  • Uploaded on 29-08-2012
  • Presentation posted in: General

CILJEVI MONETARNE POLITIKE. . Instrumenti monetarne politike predstavljaju alat kojim se sredinje banke slue u ostvarenju ciljeva monetarne politike. Potencijalni ciljevi monetarne politike mogu biti: visoka zaposlenost, ekonomski rast, stabilnost cijena, stabilnost kamatnjaka, stabilnost - PowerPoint PPT Presentation

Download Presentation

INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE Kolegij: Novac i kredit

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Presentation Transcript


1. INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE Kolegij: Novac i kredit

2. CILJEVI MONETARNE POLITIKE

3. Instrumenti monetarne politike predstavljaju „alat“ kojim se središnje banke služe u ostvarenju ciljeva monetarne politike. Potencijalni ciljevi monetarne politike mogu biti: visoka zaposlenost, ekonomski rast, stabilnost cijena, stabilnost kamatnjaka, stabilnost financijskih tržišta i stabilnost na deviznom tržištu.

4. Visoka zaposlenost postoji kada je potražnja za radom jedna ponudi rada, što je kompatibilno teorijskom konceptu ostvarivanja pune zaposlenosti uz postojanje odredene razine prirodne stope nezaposlenosti. Ekonomski rast oznacava povecanje potencijalnog BDP-a neke zemlje. Stabilnost cijena odnosi se na ostvarivane niskih stopa inflacije izmedu 2 do 3% godišnje uz koje je moguc održiv ekonomski rast.

5. Stabilnost kamatnjaka povecava transparentnost i stabilnost financijskih tržišta te olakšava planiranja vezana uz buduci novcani tijek. Stabilnost financijskih tržišta omogucuje efikasno prenošenja novcanih viškova od suficitarnih ka deficitarnim subjektima te pridonosi izbjegavanju cimbenika razvoja financijske krize. Uz stabilnost na deviznom tržištu sprjecava se promjena uvjeta razmjene vezana uz pad ili rast vrijednosti domace valute u odnosu na strane valute.

6. Raznolikost ciljeva u praksi središnjih banaka: ECB - srednjorocna stabilnost cijena, mjerena harmoniziranim indeksom potrošackih cijena ispod 2%, ali blizu 2% Sustav federalnih rezervi - ostvarivanje maksimalne moguce zaposlenosti, stabilnosti cijena i umjerenih dugorocnih kamatnjaka HNB - održavanje stabilnosti cijena

7. Ciljevi monetarne politike mogu biti: krajnji ciljevi intermedijarni ciljevi operativni ciljevi U Republici Hrvatskoj krajnji cilj monetarne politike HNB-a predstavlja stabilnost cijena, dok se kao indirektan cilj korist nominalno sidro deviznog tecaja.

9. TRADICIONALNI INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE

10. diskontna politika politika otvorenog tržišta politika obvezne rezerve

11. 1. DISKONTNA POLITIKA najstariji instrument monetarne politike (razdoblje zlatnog standarda) pod nazivom diskontna politika tradicionalno se podrazumijevalo ne samo manipuliranje visinom diskontne stope vec i odredivanje rokova, limita i ostalih uvjeta reeskonta robnih mjenica i drugih vrijednosnica na temelju kojih su se banke zaduživale kod središnje banke.

12. promjenom u visini diskontne stope središnje banke mogu indirektno djelovati na visinu novcane ponude te usmjeravati kretanje potražnje za novcem npr. SB želi smanjiti ponudu novca kako bi sprijecila inflaciju viša diskontna stopa

13. Ucinci diskontnog kreditiranja

14. 2. POLITIKA OTVORENOG TRŽIŠTA Plasman i kupovina vrijednosnica na otvorenom tržištu putem sustava aukcija, ciji je organizator SB. Kupci i prodavatelji vrijednosnica - ovlašteni primarni dileri (u pravilu velike banke, te posredno institucionalni investitori) Trguje se najviše državnim vrijednosnicama - visoko likvidni financijski instrument, nose solidan nerizicni prinos, postoji velik interes za njihovu kupovinu, te razvijeno sekundarno tržište.

15. Npr. SB kupuje vrijednosnice od banaka povecanje likvidnosti bankarskog sustava veca likvidnost banaka smanjuje se cijena novca na medubankovnom tržištu te povecava kreditni potencijal onih banaka koje su pribavile likvidna sredstva stvoreni preduvjeti za moguci porast ponude novca vezan uz vecu kreditnu aktivnost poslovnih banaka

16. Središnja banka kupuje državne vrijednosnice na otvorenom tržištu

17. Središnja banka prodaje državne vrijednosnice na otvorenom tržištu

18. preduvjet za uspješno provodenje operacija na otvorenom tržištu - visok stupanj razvijenosti financijskog tržišta Prednosti u odnosu na ostale instrumente: SB ima potpunu kontrolu nad provodenjem aukcija prodaja ili kupnja VP-a može se vršiti brzo ili sporo te u ogranicenim ili velikim iznosima administrativne procedure provodenja vrlo jednostavne

19. SB može kompenzirati eventualne nepoželjne efekte prevelike prodaje ili kupnje VP-a, jer postoji mogucnost ponovne kupnje ili prodaje istih ili drugih vrijednosnica izbjegava se ucinak najave, kakav npr. izravno izazivaju promjena diskontne stope ili stope obveznih rezervi namjera središnje banke je nepoznata bankama cime se smanjuju špekulacije i neželjeni ucinci koji mogu oslabiti djelotvornost poduzetih mjera središnje banke postiže se veca koordinacija mjera monetarne i fiskalne politike te veca efikasnost upravljanja javnim dugom

21. 3. POLITIKA OBVEZNIH REZERVI odredivanje stope obvezne rezerve i dr. uvjeta koji odreduju visinu obveznih rezervi koje banke trebaju obracunati i izdvojiti na depozite (i eventualno druge izvore sredstava) smanjujuci kreditni potencijal banaka, služe za: zaštitu deponenata od rizicnog ponašanja banaka izbjegavanje situacija da pretjerana kolicina novca u optjecaju izazove inflaciju

22. OR ima fiskalni ucinak jer prisiljava banke da u aktivi bilance imaju pozicije koje nose manji prinos nego tržišna kamatna stopa po kojoj banke odobravaju kredite i druge plasmane Nepoželjni ucinak smanjuje se kroz kamatu koju SB placa bankama na izdvojena sredstva obvezne rezerve (stopa remuneracije – uvijek je niža od nerizicne tržišne kamatne stope)

23. SELEKTIVNA KREDITNA POLITIKA predstavlja kvalitativnu mjeru kontrole upotrebe kredita iz primarne emisije i ukupnih novcanih tokova (npr. za financiranje potreba turizma, poljoprivrede i sl.) u bivšim socijalistickim zemljama razlozi ukidanja: diskriminacijski ucinak (selektivni kredit svojevrstan je oblik subvencije koji se kosi s nacelima slobodne konkurencije i tržišnog natjecanja) postizanje vece politicke i ekonomske neovisnosti SB

24. POLITIKA KAMATNJAKA Radi ocuvanja stabilnosti cijena potrebna je implementacija instrumenata kojima je moguce izazvati reverzibilna kretanja u financijskoj i realnoj sferi gospodarstva Prakticno to znaci korištenje instrumenata kojima je u kratkom vremenskom roku moguce izazvati rast tržišnih kamatnjaka i smanjenje likvidnosti.

25. Uloga kamatnjaka u monetarnoj politici Eurosustava Eurosustav - obuhvaca ECB te nacionalne središnje banke zemalja clanica Europske unije koje su prihvatile euro kao jedinstvenu valutu 3 instrumenta MP: operacije na otvorenom tržištu, stalno raspoložive mogucnosti i minimalna rezerva likvidnosti.

28. Koridor kretanja referentnih kamatnjaka ECBa nalazi se izmedu kamatnjaka na mogucnost depozita (donja granica) Kamatnjaka na granicnu mogucnost zaduživanja (gornja granica)

29. 2. Stalno raspoložive mogucnosti mogucnost depozita - institucije koje radni dan završavaju s viškovima likvidnosti mogu koristiti mogucnost pologa prekonocnog depozita kod SB granicna mogucnost posudivanja - institucije koje radni dan završavaju s manjkom likvidnih sredstava mogu koristiti pogodnost prekonocnog zaduživanja kod SB

30. 3. Minimalna rezerva likvidnosti izdvaja se po stopi 2% na osnovicu koju cine depoziti i druge obveze kreditnih institucija ciji je rok dospijeca do dvije godine Operacije dolarskog refinanciranja uvedene u prosincu 2007. g. Eurosustav ih provodi u suradnji s americkom i švicarskom SB po principu rocnih aukcija u okviru kojih SB odobrava prekonocne ili višetjedne pozajmice americkih dolara kreditnim institucijama koje djeluju u Eurozoni

31. INSTRUMENTI I MJERE MONETARNE POLITIKE HRVATSKE NARODNE BANKE dostupno i na www.hnb.hr

32. operacije na otvorenom tržištu stalno raspoložive mogucnosti obvezna pricuva devizne aukcije blagajnicki zapisi minimalno potrebna devizna potraživanja kratkorocni kredit za likvidnost.

33. 1. Operacije na otvorenom tržištu 3 tipa operacija: redovite operacije - obratne povratne kupnje VP (obratnih repo aukcija), sistemom aukcija – standardnih ponuda, jednom tjedno (srijedom), s rokom dospijeca za sedam dana pravo sudjelovanja imaju banke, štedne banke te podružnice stranih banaka uz ispunjene odredene uvjete prihvatljiv kolateral - trezorski zapisi MF-a izdani u kunama s izvornim rokom dospijeca do godine dana služe za povecanje likvidnosti banaka od listopada 2008.g. sustav fiksne repo stope

35. 2. operacije fine prilagodbe obratni repo, repo, izravna kupnja ili izravna prodaja prihvatljiv kolateral su trezorski zapisi MF-a izdani s izvornim rokom dospijeca do jedne godine nestandardne ponuda ili bilateralni sporazumi za potrebe povecanja ili smanjenja likvidnosti sustava ucestalost provodenja i dospijece nedefinirani 3. strukturne operacije služe za ispravljanje vecih strukturnih poremecaja putem operacija izravne kupnje, izravne prodaje te kao obratni repo ili repo ucestalost provodenja - redovita ili neredovita standardnim ili nestandardnim ponudama,bilateralni sporazumi za potrebe povecanja ili smanjenja likvidnosti sustava prihvatljiv kolateral - svi oblici državnih vrijednosnica

36. 2. Stalno raspoložive mogucnosti Novcani depozit višak likvidnosti banke mogu prekonocno deponirati kod HNB-a, te ostvariti kamatu mogucnost korištenja - svakodnevno Kamatna stopa 0,5% godišnje

37. Lombardni kredit namijenjen bankama, štednim bankama i podružnicama stranih banaka koje radni dan završavaju s manjkom likvidnih sredstava na zahtjev banke SB odobrava prekonocni kolateralizirani kredit koji se može koristiti u visini do 50% nominalne vrijednosti trezorskih zapisa MF-a izdanih s izvornim rokom dospijeca do godine dana mogucnost korištenja – svakodnevno godišnja kamatna stopa - 9%

38. Unutardnevni kredit banke, štedne banke i podružnice stranih banaka mogu ga koristiti svakodnevno u obliku limita na racunu za namiru tijekom dana kolateraliziran, može se koristiti u visini do 50% nominalne vrijednosti trezorskih zapisa MF-a izdanih s izvornim rokom dospijeca do godine dana dospijece - do kraja dana kada je korišten nevraceni unutardnevni kredit smatra zahtjevom za lombardni kredit banke mogu beskamatno koristiti pogodnost unutardnevnog kredita do iznosa ogranicenja odredenog diskrecijskom odlukom HNB-a

39. 3. Obvezna pricuva Osnovica za obracun sastoji se od: kunskog dijela, koji obuhvaca kunske izvore sredstava, i to primljene depozite i kredite u kunama (sa i bez valutne klauzule), izdane dužnicke vrijednosne papire u kunama, hibridne i podredene instrumente u kunama (s valutnom klauzulom i bez valutne klauzule) i ostale financijske obveze u kunama; deviznog dijela, koji se sastoji od deviznih izvora sredstava, i to primljenih deviznih depozita i kredita, obveza po izdanim vrijednosnim papirima u devizama (osim vlasnickih vrijednosnih papira banke), hibridnih i podredenih instrumenata u devizama i ostalih financijskih obveza u devizama.

40. Kunski i devizni dio osnovice izracunavaju se posebno, a cine ih prosjecna dnevna stanja kunskih i deviznih izvora sredstava u jednom obracunskom razdoblju. Od obracunatoga deviznog dijela obvezne pricuve 75% se ukljucuje u obracunati kunski dio obvezne pricuve i izvršava u kunama. Postotak izdvajanja kunskog dijela obvezne pricuve iznosi 70%. Postotak izdvajanja deviznog dijela obvezne pricuve obracunatog na temelju deviznih sredstava nerezidenata i deviznih sredstava primljenih od pravnih osoba u posebnom odnosu prema banci iznosi 100%, dok postotak izdvajanja preostaloga deviznog dijela obvezne pricuve iznosi 60%. Preostali dio obvezne pricuve može se održavati prosjecnim dnevnim stanjima likvidnih potraživanja.

41. Obracunsko razdoblje traje od prvoga do posljednjeg dana kalendarskog mjeseca, a razdoblje održavanja pocinje druge srijede u mjesecu i traje do dana koji prethodi drugoj srijedi sljedeceg mjeseca. Na izdvojena sredstva kunskog dijela obvezne pricuve HNB placa naknadu koja se obracunava po stopi remuneracije 0,75%. Na izdvojena sredstva deviznog dijela obvezne pricuve ne placa se kamata Obveznici - banke, štedne banke te podružnice stranih banaka

42. 4. Devizne aukcije provode se prema diskrecijskoj odluci HNB-a služe za ocuvanja stabilnosti domace valute i održavanja likvidnosti placanja u zemlji i inozemstvu samo banke koje imaju ovlaštenje za obavljanje poslova platnog prometa s inozemstvom „obostrane“ i „jednostrane“ multiple price ili uniform price glavni su tok kreiranja primarnog novca u RH u situaciji aprecijacije domace valute HNB kupuje devize i prodaje kune, cime korigira nepoželjno kretanje deviznog tecaja u situaciji deprecijacije domace valute HNB prodaje devize i kupuje kune

43. 5. Blagajnicki zapisi HNB može emitirati nematerijalizirane prenosive blagajnicke zapise nominirane u kunama ciji je rok dospijeca 35 dana multiple price tip aukcije uz diskont. pristup primarnom tržištu blagajnickih zapisa imaju banke, štedne banke, podružnice stranih banaka i HBOR prodajom blagajnickih zapisa HNB djeluje na smanjenje likvidnosti banaka (i smanjenje velicine primarnog novca)

44. 7. Minimalno potrebna devizna potraživanja Hrvatske poslovne banke, štedne banke i podružnice stranih banaka u obvezi su održavanja propisanog postotka minimalno potrebnih deviznih potraživanja u odnosu na njihove devizne obveze Prema podacima za srpanj 2009. minimalno potrebna devizna potraživanja iznose 20% deviznih obveza. Obveza održavanja propisanog postotka je dnevna

45. 8. Kratkorocni kredit za likvidnost HNB odobrava bankama, štednim bankama te podružnicama stranih banaka koje imaju likvidnosnih poteškoca, uz uvjet da su solventne rok dospijeca do najdulje dvanaest mjeseci SB - davatelj posljednjeg utocišta uz osiguranje sljedecim instrumentima: blagajnickim zapisima HNB-a vrijednosnim papirima MF RH obveznicama za koje je RH zakonom preuzela obvezu da ih amortizira ili za koje garantira ostalim dužnickim instrumentima osiguranja koje HNB ocijeni prihvatljivima kamatna stopa jednaka je: kamatnoj stopi na lombardni kredit uvecanoj za 0,5 postotnih bodova za razdoblje korištenja kredita do tri mjeseca kamatnoj stopi na lombardni kredit uvecanoj za 1 postotni bod za razdoblje korištenja kredita dulje od tri mjeseca

  • Login