INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE Kolegij: Novac i kredit

1. INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE Kolegij: Novac i kredit

2. CILJEVI MONETARNE POLITIKE

3. Instrumenti monetarne politike predstavljaju �alat� kojim se sredi�nje banke slu�e u ostvarenju ciljeva monetarne politike. Potencijalni ciljevi monetarne politike mogu biti: visoka zaposlenost, ekonomski rast, stabilnost cijena, stabilnost kamatnjaka, stabilnost financijskih tr�i�ta i stabilnost na deviznom tr�i�tu.

4. Visoka zaposlenost postoji kada je potra�nja za radom jedna ponudi rada, �to je kompatibilno teorijskom konceptu ostvarivanja pune zaposlenosti uz postojanje odredene razine prirodne stope nezaposlenosti. Ekonomski rast oznacava povecanje potencijalnog BDP-a neke zemlje. Stabilnost cijena odnosi se na ostvarivane niskih stopa inflacije izmedu 2 do 3% godi�nje uz koje je moguc odr�iv ekonomski rast.

5. Stabilnost kamatnjaka povecava transparentnost i stabilnost financijskih tr�i�ta te olak�ava planiranja vezana uz buduci novcani tijek. Stabilnost financijskih tr�i�ta omogucuje efikasno preno�enja novcanih vi�kova od suficitarnih ka deficitarnim subjektima te pridonosi izbjegavanju cimbenika razvoja financijske krize. Uz stabilnost na deviznom tr�i�tu sprjecava se promjena uvjeta razmjene vezana uz pad ili rast vrijednosti domace valute u odnosu na strane valute.

6. Raznolikost ciljeva u praksi sredi�njih banaka: ECB - srednjorocna stabilnost cijena, mjerena harmoniziranim indeksom potro�ackih cijena ispod 2%, ali blizu 2% Sustav federalnih rezervi - ostvarivanje maksimalne moguce zaposlenosti, stabilnosti cijena i umjerenih dugorocnih kamatnjaka HNB - odr�avanje stabilnosti cijena

7. Ciljevi monetarne politike mogu biti: krajnji ciljevi intermedijarni ciljevi operativni ciljevi U Republici Hrvatskoj krajnji cilj monetarne politike HNB-a predstavlja stabilnost cijena, dok se kao indirektan cilj korist nominalno sidro deviznog tecaja.

9. TRADICIONALNI INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE

10. diskontna politika politika otvorenog tr�i�ta politika obvezne rezerve

11. 1. DISKONTNA POLITIKA najstariji instrument monetarne politike (razdoblje zlatnog standarda) pod nazivom diskontna politika tradicionalno se podrazumijevalo ne samo manipuliranje visinom diskontne stope vec i odredivanje rokova, limita i ostalih uvjeta reeskonta robnih mjenica i drugih vrijednosnica na temelju kojih su se banke zadu�ivale kod sredi�nje banke.

12. promjenom u visini diskontne stope sredi�nje banke mogu indirektno djelovati na visinu novcane ponude te usmjeravati kretanje potra�nje za novcem npr. SB �eli smanjiti ponudu novca kako bi sprijecila inflaciju vi�a diskontna stopa

13. Ucinci diskontnog kreditiranja

14. 2. POLITIKA OTVORENOG TR�I�TA Plasman i kupovina vrijednosnica na otvorenom tr�i�tu putem sustava aukcija, ciji je organizator SB. Kupci i prodavatelji vrijednosnica - ovla�teni primarni dileri (u pravilu velike banke, te posredno institucionalni investitori) Trguje se najvi�e dr�avnim vrijednosnicama - visoko likvidni financijski instrument, nose solidan nerizicni prinos, postoji velik interes za njihovu kupovinu, te razvijeno sekundarno tr�i�te.

15. Npr. SB kupuje vrijednosnice od banaka povecanje likvidnosti bankarskog sustava veca likvidnost banaka smanjuje se cijena novca na medubankovnom tr�i�tu te povecava kreditni potencijal onih banaka koje su pribavile likvidna sredstva stvoreni preduvjeti za moguci porast ponude novca vezan uz vecu kreditnu aktivnost poslovnih banaka

16. Sredi�nja banka kupuje dr�avne vrijednosnice na otvorenom tr�i�tu

17. Sredi�nja banka prodaje dr�avne vrijednosnice na otvorenom tr�i�tu

18. preduvjet za uspje�no provodenje operacija na otvorenom tr�i�tu - visok stupanj razvijenosti financijskog tr�i�ta Prednosti u odnosu na ostale instrumente: SB ima potpunu kontrolu nad provodenjem aukcija prodaja ili kupnja VP-a mo�e se vr�iti brzo ili sporo te u ogranicenim ili velikim iznosima administrativne procedure provodenja vrlo jednostavne

19. SB mo�e kompenzirati eventualne nepo�eljne efekte prevelike prodaje ili kupnje VP-a, jer postoji mogucnost ponovne kupnje ili prodaje istih ili drugih vrijednosnica izbjegava se ucinak najave, kakav npr. izravno izazivaju promjena diskontne stope ili stope obveznih rezervi namjera sredi�nje banke je nepoznata bankama cime se smanjuju �pekulacije i ne�eljeni ucinci koji mogu oslabiti djelotvornost poduzetih mjera sredi�nje banke posti�e se veca koordinacija mjera monetarne i fiskalne politike te veca efikasnost upravljanja javnim dugom

21. 3. POLITIKA OBVEZNIH REZERVI odredivanje stope obvezne rezerve i dr. uvjeta koji odreduju visinu obveznih rezervi koje banke trebaju obracunati i izdvojiti na depozite (i eventualno druge izvore sredstava) smanjujuci kreditni potencijal banaka, slu�e za: za�titu deponenata od rizicnog pona�anja banaka izbjegavanje situacija da pretjerana kolicina novca u optjecaju izazove inflaciju

22. OR ima fiskalni ucinak jer prisiljava banke da u aktivi bilance imaju pozicije koje nose manji prinos nego tr�i�na kamatna stopa po kojoj banke odobravaju kredite i druge plasmane Nepo�eljni ucinak smanjuje se kroz kamatu koju SB placa bankama na izdvojena sredstva obvezne rezerve (stopa remuneracije � uvijek je ni�a od nerizicne tr�i�ne kamatne stope)

23. SELEKTIVNA KREDITNA POLITIKA predstavlja kvalitativnu mjeru kontrole upotrebe kredita iz primarne emisije i ukupnih novcanih tokova (npr. za financiranje potreba turizma, poljoprivrede i sl.) u biv�im socijalistickim zemljama razlozi ukidanja: diskriminacijski ucinak (selektivni kredit svojevrstan je oblik subvencije koji se kosi s nacelima slobodne konkurencije i tr�i�nog natjecanja) postizanje vece politicke i ekonomske neovisnosti SB

24. POLITIKA KAMATNJAKA Radi ocuvanja stabilnosti cijena potrebna je implementacija instrumenata kojima je moguce izazvati reverzibilna kretanja u financijskoj i realnoj sferi gospodarstva Prakticno to znaci kori�tenje instrumenata kojima je u kratkom vremenskom roku moguce izazvati rast tr�i�nih kamatnjaka i smanjenje likvidnosti.

25. Uloga kamatnjaka u monetarnoj politici Eurosustava Eurosustav - obuhvaca ECB te nacionalne sredi�nje banke zemalja clanica Europske unije koje su prihvatile euro kao jedinstvenu valutu 3 instrumenta MP: operacije na otvorenom tr�i�tu, stalno raspolo�ive mogucnosti i minimalna rezerva likvidnosti.

28. Koridor kretanja referentnih kamatnjaka ECBa nalazi se izmedu kamatnjaka na mogucnost depozita (donja granica) Kamatnjaka na granicnu mogucnost zadu�ivanja (gornja granica)

29. 2. Stalno raspolo�ive mogucnosti mogucnost depozita - institucije koje radni dan zavr�avaju s vi�kovima likvidnosti mogu koristiti mogucnost pologa prekonocnog depozita kod SB granicna mogucnost posudivanja - institucije koje radni dan zavr�avaju s manjkom likvidnih sredstava mogu koristiti pogodnost prekonocnog zadu�ivanja kod SB

30. 3. Minimalna rezerva likvidnosti izdvaja se po stopi 2% na osnovicu koju cine depoziti i druge obveze kreditnih institucija ciji je rok dospijeca do dvije godine Operacije dolarskog refinanciranja uvedene u prosincu 2007. g. Eurosustav ih provodi u suradnji s americkom i �vicarskom SB po principu rocnih aukcija u okviru kojih SB odobrava prekonocne ili vi�etjedne pozajmice americkih dolara kreditnim institucijama koje djeluju u Eurozoni

31. INSTRUMENTI I MJERE MONETARNE POLITIKE HRVATSKE NARODNE BANKEdostupno i na www.hnb.hr

32. operacije na otvorenom tr�i�tu stalno raspolo�ive mogucnosti obvezna pricuva devizne aukcije blagajnicki zapisi minimalno potrebna devizna potra�ivanja kratkorocni kredit za likvidnost.

33. 1. Operacije na otvorenom tr�i�tu 3 tipa operacija: redovite operacije - obratne povratne kupnje VP (obratnih repo aukcija), sistemom aukcija � standardnih ponuda, jednom tjedno (srijedom), s rokom dospijeca za sedam dana pravo sudjelovanja imaju banke, �tedne banke te podru�nice stranih banaka uz ispunjene odredene uvjete prihvatljiv kolateral - trezorski zapisi MF-a izdani u kunama s izvornim rokom dospijeca do godine dana slu�e za povecanje likvidnosti banaka od listopada 2008.g. sustav fiksne repo stope

35. 2. operacije fine prilagodbe obratni repo, repo, izravna kupnja ili izravna prodaja prihvatljiv kolateral su trezorski zapisi MF-a izdani s izvornim rokom dospijeca do jedne godine nestandardne ponuda ili bilateralni sporazumi za potrebe povecanja ili smanjenja likvidnosti sustava ucestalost provodenja i dospijece nedefinirani 3. strukturne operacije slu�e za ispravljanje vecih strukturnih poremecaja putem operacija izravne kupnje, izravne prodaje te kao obratni repo ili repo ucestalost provodenja - redovita ili neredovita standardnim ili nestandardnim ponudama,bilateralni sporazumi za potrebe povecanja ili smanjenja likvidnosti sustava prihvatljiv kolateral - svi oblici dr�avnih vrijednosnica

36. 2. Stalno raspolo�ive mogucnosti Novcani depozit vi�ak likvidnosti banke mogu prekonocno deponirati kod HNB-a, te ostvariti kamatu mogucnost kori�tenja - svakodnevno Kamatna stopa 0,5% godi�nje

37. Lombardni kredit namijenjen bankama, �tednim bankama i podru�nicama stranih banaka koje radni dan zavr�avaju s manjkom likvidnih sredstava na zahtjev banke SB odobrava prekonocni kolateralizirani kredit koji se mo�e koristiti u visini do 50% nominalne vrijednosti trezorskih zapisa MF-a izdanih s izvornim rokom dospijeca do godine dana mogucnost kori�tenja � svakodnevno godi�nja kamatna stopa - 9%

38. Unutardnevni kredit banke, �tedne banke i podru�nice stranih banaka mogu ga koristiti svakodnevno u obliku limita na racunu za namiru tijekom dana kolateraliziran, mo�e se koristiti u visini do 50% nominalne vrijednosti trezorskih zapisa MF-a izdanih s izvornim rokom dospijeca do godine dana dospijece - do kraja dana kada je kori�ten nevraceni unutardnevni kredit smatra zahtjevom za lombardni kredit banke mogu beskamatno koristiti pogodnost unutardnevnog kredita do iznosa ogranicenja odredenog diskrecijskom odlukom HNB-a

39. 3. Obvezna pricuva Osnovica za obracun sastoji se od: kunskog dijela, koji obuhvaca kunske izvore sredstava, i to primljene depozite i kredite u kunama (sa i bez valutne klauzule), izdane du�nicke vrijednosne papire u kunama, hibridne i podredene instrumente u kunama (s valutnom klauzulom i bez valutne klauzule) i ostale financijske obveze u kunama; deviznog dijela, koji se sastoji od deviznih izvora sredstava, i to primljenih deviznih depozita i kredita, obveza po izdanim vrijednosnim papirima u devizama (osim vlasnickih vrijednosnih papira banke), hibridnih i podredenih instrumenata u devizama i ostalih financijskih obveza u devizama.

40. Kunski i devizni dio osnovice izracunavaju se posebno, a cine ih prosjecna dnevna stanja kunskih i deviznih izvora sredstava u jednom obracunskom razdoblju. Od obracunatoga deviznog dijela obvezne pricuve 75% se ukljucuje u obracunati kunski dio obvezne pricuve i izvr�ava u kunama. Postotak izdvajanja kunskog dijela obvezne pricuve iznosi 70%. Postotak izdvajanja deviznog dijela obvezne pricuve obracunatog na temelju deviznih sredstava nerezidenata i deviznih sredstava primljenih od pravnih osoba u posebnom odnosu prema banci iznosi 100%, dok postotak izdvajanja preostaloga deviznog dijela obvezne pricuve iznosi 60%. Preostali dio obvezne pricuve mo�e se odr�avati prosjecnim dnevnim stanjima likvidnih potra�ivanja.

41. Obracunsko razdoblje traje od prvoga do posljednjeg dana kalendarskog mjeseca, a razdoblje odr�avanja pocinje druge srijede u mjesecu i traje do dana koji prethodi drugoj srijedi sljedeceg mjeseca. Na izdvojena sredstva kunskog dijela obvezne pricuve HNB placa naknadu koja se obracunava po stopi remuneracije 0,75%. Na izdvojena sredstva deviznog dijela obvezne pricuve ne placa se kamata Obveznici - banke, �tedne banke te podru�nice stranih banaka

42. 4. Devizne aukcije provode se prema diskrecijskoj odluci HNB-a slu�e za ocuvanja stabilnosti domace valute i odr�avanja likvidnosti placanja u zemlji i inozemstvu samo banke koje imaju ovla�tenje za obavljanje poslova platnog prometa s inozemstvom �obostrane� i �jednostrane� multiple price ili uniform price glavni su tok kreiranja primarnog novca u RH u situaciji aprecijacije domace valute HNB kupuje devize i prodaje kune, cime korigira nepo�eljno kretanje deviznog tecaja u situaciji deprecijacije domace valute HNB prodaje devize i kupuje kune

43. 5. Blagajnicki zapisi HNB mo�e emitirati nematerijalizirane prenosive blagajnicke zapise nominirane u kunama ciji je rok dospijeca 35 dana multiple price tip aukcije uz diskont. pristup primarnom tr�i�tu blagajnickih zapisa imaju banke, �tedne banke, podru�nice stranih banaka i HBOR prodajom blagajnickih zapisa HNB djeluje na smanjenje likvidnosti banaka (i smanjenje velicine primarnog novca)

44. 7. Minimalno potrebna devizna potra�ivanja Hrvatske poslovne banke, �tedne banke i podru�nice stranih banaka u obvezi su odr�avanja propisanog postotka minimalno potrebnih deviznih potra�ivanja u odnosu na njihove devizne obveze Prema podacima za srpanj 2009. minimalno potrebna devizna potra�ivanja iznose 20% deviznih obveza. Obveza odr�avanja propisanog postotka je dnevna

45. 8. Kratkorocni kredit za likvidnost HNB odobrava bankama, �tednim bankama te podru�nicama stranih banaka koje imaju likvidnosnih pote�koca, uz uvjet da su solventne rok dospijeca do najdulje dvanaest mjeseci SB - davatelj posljednjeg utoci�ta uz osiguranje sljedecim instrumentima: blagajnickim zapisima HNB-a vrijednosnim papirima MF RH obveznicama za koje je RH zakonom preuzela obvezu da ih amortizira ili za koje garantira ostalim du�nickim instrumentima osiguranja koje HNB ocijeni prihvatljivima kamatna stopa jednaka je: kamatnoj stopi na lombardni kredit uvecanoj za 0,5 postotnih bodova za razdoblje kori�tenja kredita do tri mjeseca kamatnoj stopi na lombardni kredit uvecanoj za 1 postotni bod za razdoblje kori�tenja kredita dulje od tri mjeseca