Download

INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE Kolegij: Novac i kredit






Advertisement
Download Presentation
Comments
neville
From:
|  
(120) |   (0) |   (0)
Views: 289 | Added: 29-08-2012
Rate Presentation: 1 0
Description:
CILJEVI MONETARNE POLITIKE. . Instrumenti monetarne politike predstavljaju alat kojim se sredinje banke slue u ostvarenju ciljeva monetarne politike. Potencijalni ciljevi monetarne politike mogu biti: visoka zaposlenost, ekonomski rast, stabilnost cijena, stabilnost kamatnjaka, stabilnost
INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE Kolegij: Novac i kredit

An Image/Link below is provided (as is) to

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use only and may not be sold or licensed nor shared on other sites. SlideServe reserves the right to change this policy at anytime. While downloading, If for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.











- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -




1. INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE Kolegij: Novac i kredit

2. CILJEVI MONETARNE POLITIKE

3. Instrumenti monetarne politike predstavljaju ?alat? kojim se sredi?nje banke slu?e u ostvarenju ciljeva monetarne politike. Potencijalni ciljevi monetarne politike mogu biti: visoka zaposlenost, ekonomski rast, stabilnost cijena, stabilnost kamatnjaka, stabilnost financijskih tr?i?ta i stabilnost na deviznom tr?i?tu.

4. Visoka zaposlenost postoji kada je potra?nja za radom jedna ponudi rada, ?to je kompatibilno teorijskom konceptu ostvarivanja pune zaposlenosti uz postojanje odredene razine prirodne stope nezaposlenosti. Ekonomski rast oznacava povecanje potencijalnog BDP-a neke zemlje. Stabilnost cijena odnosi se na ostvarivane niskih stopa inflacije izmedu 2 do 3% godi?nje uz koje je moguc odr?iv ekonomski rast.

5. Stabilnost kamatnjaka povecava transparentnost i stabilnost financijskih tr?i?ta te olak?ava planiranja vezana uz buduci novcani tijek. Stabilnost financijskih tr?i?ta omogucuje efikasno preno?enja novcanih vi?kova od suficitarnih ka deficitarnim subjektima te pridonosi izbjegavanju cimbenika razvoja financijske krize. Uz stabilnost na deviznom tr?i?tu sprjecava se promjena uvjeta razmjene vezana uz pad ili rast vrijednosti domace valute u odnosu na strane valute.

6. Raznolikost ciljeva u praksi sredi?njih banaka: ECB - srednjorocna stabilnost cijena, mjerena harmoniziranim indeksom potro?ackih cijena ispod 2%, ali blizu 2% Sustav federalnih rezervi - ostvarivanje maksimalne moguce zaposlenosti, stabilnosti cijena i umjerenih dugorocnih kamatnjaka HNB - odr?avanje stabilnosti cijena

7. Ciljevi monetarne politike mogu biti: krajnji ciljevi intermedijarni ciljevi operativni ciljevi U Republici Hrvatskoj krajnji cilj monetarne politike HNB-a predstavlja stabilnost cijena, dok se kao indirektan cilj korist nominalno sidro deviznog tecaja.

9. TRADICIONALNI INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE

10. diskontna politika politika otvorenog tr?i?ta politika obvezne rezerve

11. 1. DISKONTNA POLITIKA najstariji instrument monetarne politike (razdoblje zlatnog standarda) pod nazivom diskontna politika tradicionalno se podrazumijevalo ne samo manipuliranje visinom diskontne stope vec i odredivanje rokova, limita i ostalih uvjeta reeskonta robnih mjenica i drugih vrijednosnica na temelju kojih su se banke zadu?ivale kod sredi?nje banke.

12. promjenom u visini diskontne stope sredi?nje banke mogu indirektno djelovati na visinu novcane ponude te usmjeravati kretanje potra?nje za novcem npr. SB ?eli smanjiti ponudu novca kako bi sprijecila inflaciju vi?a diskontna stopa

13. Ucinci diskontnog kreditiranja

14. 2. POLITIKA OTVORENOG TR?I?TA Plasman i kupovina vrijednosnica na otvorenom tr?i?tu putem sustava aukcija, ciji je organizator SB. Kupci i prodavatelji vrijednosnica - ovla?teni primarni dileri (u pravilu velike banke, te posredno institucionalni investitori) Trguje se najvi?e dr?avnim vrijednosnicama - visoko likvidni financijski instrument, nose solidan nerizicni prinos, postoji velik interes za njihovu kupovinu, te razvijeno sekundarno tr?i?te.

15. Npr. SB kupuje vrijednosnice od banaka povecanje likvidnosti bankarskog sustava veca likvidnost banaka smanjuje se cijena novca na medubankovnom tr?i?tu te povecava kreditni potencijal onih banaka koje su pribavile likvidna sredstva stvoreni preduvjeti za moguci porast ponude novca vezan uz vecu kreditnu aktivnost poslovnih banaka

16. Sredi?nja banka kupuje dr?avne vrijednosnice na otvorenom tr?i?tu

17. Sredi?nja banka prodaje dr?avne vrijednosnice na otvorenom tr?i?tu

18. preduvjet za uspje?no provodenje operacija na otvorenom tr?i?tu - visok stupanj razvijenosti financijskog tr?i?ta Prednosti u odnosu na ostale instrumente: SB ima potpunu kontrolu nad provodenjem aukcija prodaja ili kupnja VP-a mo?e se vr?iti brzo ili sporo te u ogranicenim ili velikim iznosima administrativne procedure provodenja vrlo jednostavne

19. SB mo?e kompenzirati eventualne nepo?eljne efekte prevelike prodaje ili kupnje VP-a, jer postoji mogucnost ponovne kupnje ili prodaje istih ili drugih vrijednosnica izbjegava se ucinak najave, kakav npr. izravno izazivaju promjena diskontne stope ili stope obveznih rezervi namjera sredi?nje banke je nepoznata bankama cime se smanjuju ?pekulacije i ne?eljeni ucinci koji mogu oslabiti djelotvornost poduzetih mjera sredi?nje banke posti?e se veca koordinacija mjera monetarne i fiskalne politike te veca efikasnost upravljanja javnim dugom

21. 3. POLITIKA OBVEZNIH REZERVI odredivanje stope obvezne rezerve i dr. uvjeta koji odreduju visinu obveznih rezervi koje banke trebaju obracunati i izdvojiti na depozite (i eventualno druge izvore sredstava) smanjujuci kreditni potencijal banaka, slu?e za: za?titu deponenata od rizicnog pona?anja banaka izbjegavanje situacija da pretjerana kolicina novca u optjecaju izazove inflaciju

22. OR ima fiskalni ucinak jer prisiljava banke da u aktivi bilance imaju pozicije koje nose manji prinos nego tr?i?na kamatna stopa po kojoj banke odobravaju kredite i druge plasmane Nepo?eljni ucinak smanjuje se kroz kamatu koju SB placa bankama na izdvojena sredstva obvezne rezerve (stopa remuneracije ? uvijek je ni?a od nerizicne tr?i?ne kamatne stope)

23. SELEKTIVNA KREDITNA POLITIKA predstavlja kvalitativnu mjeru kontrole upotrebe kredita iz primarne emisije i ukupnih novcanih tokova (npr. za financiranje potreba turizma, poljoprivrede i sl.) u biv?im socijalistickim zemljama razlozi ukidanja: diskriminacijski ucinak (selektivni kredit svojevrstan je oblik subvencije koji se kosi s nacelima slobodne konkurencije i tr?i?nog natjecanja) postizanje vece politicke i ekonomske neovisnosti SB

24. POLITIKA KAMATNJAKA Radi ocuvanja stabilnosti cijena potrebna je implementacija instrumenata kojima je moguce izazvati reverzibilna kretanja u financijskoj i realnoj sferi gospodarstva Prakticno to znaci kori?tenje instrumenata kojima je u kratkom vremenskom roku moguce izazvati rast tr?i?nih kamatnjaka i smanjenje likvidnosti.

25. Uloga kamatnjaka u monetarnoj politici Eurosustava Eurosustav - obuhvaca ECB te nacionalne sredi?nje banke zemalja clanica Europske unije koje su prihvatile euro kao jedinstvenu valutu 3 instrumenta MP: operacije na otvorenom tr?i?tu, stalno raspolo?ive mogucnosti i minimalna rezerva likvidnosti.

28. Koridor kretanja referentnih kamatnjaka ECBa nalazi se izmedu kamatnjaka na mogucnost depozita (donja granica) Kamatnjaka na granicnu mogucnost zadu?ivanja (gornja granica)

29. 2. Stalno raspolo?ive mogucnosti mogucnost depozita - institucije koje radni dan zavr?avaju s vi?kovima likvidnosti mogu koristiti mogucnost pologa prekonocnog depozita kod SB granicna mogucnost posudivanja - institucije koje radni dan zavr?avaju s manjkom likvidnih sredstava mogu koristiti pogodnost prekonocnog zadu?ivanja kod SB

30. 3. Minimalna rezerva likvidnosti izdvaja se po stopi 2% na osnovicu koju cine depoziti i druge obveze kreditnih institucija ciji je rok dospijeca do dvije godine Operacije dolarskog refinanciranja uvedene u prosincu 2007. g. Eurosustav ih provodi u suradnji s americkom i ?vicarskom SB po principu rocnih aukcija u okviru kojih SB odobrava prekonocne ili vi?etjedne pozajmice americkih dolara kreditnim institucijama koje djeluju u Eurozoni

31. INSTRUMENTI I MJERE MONETARNE POLITIKE HRVATSKE NARODNE BANKE dostupno i na www.hnb.hr

32. operacije na otvorenom tr?i?tu stalno raspolo?ive mogucnosti obvezna pricuva devizne aukcije blagajnicki zapisi minimalno potrebna devizna potra?ivanja kratkorocni kredit za likvidnost.

33. 1. Operacije na otvorenom tr?i?tu 3 tipa operacija: redovite operacije - obratne povratne kupnje VP (obratnih repo aukcija), sistemom aukcija ? standardnih ponuda, jednom tjedno (srijedom), s rokom dospijeca za sedam dana pravo sudjelovanja imaju banke, ?tedne banke te podru?nice stranih banaka uz ispunjene odredene uvjete prihvatljiv kolateral - trezorski zapisi MF-a izdani u kunama s izvornim rokom dospijeca do godine dana slu?e za povecanje likvidnosti banaka od listopada 2008.g. sustav fiksne repo stope

35. 2. operacije fine prilagodbe obratni repo, repo, izravna kupnja ili izravna prodaja prihvatljiv kolateral su trezorski zapisi MF-a izdani s izvornim rokom dospijeca do jedne godine nestandardne ponuda ili bilateralni sporazumi za potrebe povecanja ili smanjenja likvidnosti sustava ucestalost provodenja i dospijece nedefinirani 3. strukturne operacije slu?e za ispravljanje vecih strukturnih poremecaja putem operacija izravne kupnje, izravne prodaje te kao obratni repo ili repo ucestalost provodenja - redovita ili neredovita standardnim ili nestandardnim ponudama,bilateralni sporazumi za potrebe povecanja ili smanjenja likvidnosti sustava prihvatljiv kolateral - svi oblici dr?avnih vrijednosnica

36. 2. Stalno raspolo?ive mogucnosti Novcani depozit vi?ak likvidnosti banke mogu prekonocno deponirati kod HNB-a, te ostvariti kamatu mogucnost kori?tenja - svakodnevno Kamatna stopa 0,5% godi?nje

37. Lombardni kredit namijenjen bankama, ?tednim bankama i podru?nicama stranih banaka koje radni dan zavr?avaju s manjkom likvidnih sredstava na zahtjev banke SB odobrava prekonocni kolateralizirani kredit koji se mo?e koristiti u visini do 50% nominalne vrijednosti trezorskih zapisa MF-a izdanih s izvornim rokom dospijeca do godine dana mogucnost kori?tenja ? svakodnevno godi?nja kamatna stopa - 9%

38. Unutardnevni kredit banke, ?tedne banke i podru?nice stranih banaka mogu ga koristiti svakodnevno u obliku limita na racunu za namiru tijekom dana kolateraliziran, mo?e se koristiti u visini do 50% nominalne vrijednosti trezorskih zapisa MF-a izdanih s izvornim rokom dospijeca do godine dana dospijece - do kraja dana kada je kori?ten nevraceni unutardnevni kredit smatra zahtjevom za lombardni kredit banke mogu beskamatno koristiti pogodnost unutardnevnog kredita do iznosa ogranicenja odredenog diskrecijskom odlukom HNB-a

39. 3. Obvezna pricuva Osnovica za obracun sastoji se od: kunskog dijela, koji obuhvaca kunske izvore sredstava, i to primljene depozite i kredite u kunama (sa i bez valutne klauzule), izdane du?nicke vrijednosne papire u kunama, hibridne i podredene instrumente u kunama (s valutnom klauzulom i bez valutne klauzule) i ostale financijske obveze u kunama; deviznog dijela, koji se sastoji od deviznih izvora sredstava, i to primljenih deviznih depozita i kredita, obveza po izdanim vrijednosnim papirima u devizama (osim vlasnickih vrijednosnih papira banke), hibridnih i podredenih instrumenata u devizama i ostalih financijskih obveza u devizama.

40. Kunski i devizni dio osnovice izracunavaju se posebno, a cine ih prosjecna dnevna stanja kunskih i deviznih izvora sredstava u jednom obracunskom razdoblju. Od obracunatoga deviznog dijela obvezne pricuve 75% se ukljucuje u obracunati kunski dio obvezne pricuve i izvr?ava u kunama. Postotak izdvajanja kunskog dijela obvezne pricuve iznosi 70%. Postotak izdvajanja deviznog dijela obvezne pricuve obracunatog na temelju deviznih sredstava nerezidenata i deviznih sredstava primljenih od pravnih osoba u posebnom odnosu prema banci iznosi 100%, dok postotak izdvajanja preostaloga deviznog dijela obvezne pricuve iznosi 60%. Preostali dio obvezne pricuve mo?e se odr?avati prosjecnim dnevnim stanjima likvidnih potra?ivanja.

41. Obracunsko razdoblje traje od prvoga do posljednjeg dana kalendarskog mjeseca, a razdoblje odr?avanja pocinje druge srijede u mjesecu i traje do dana koji prethodi drugoj srijedi sljedeceg mjeseca. Na izdvojena sredstva kunskog dijela obvezne pricuve HNB placa naknadu koja se obracunava po stopi remuneracije 0,75%. Na izdvojena sredstva deviznog dijela obvezne pricuve ne placa se kamata Obveznici - banke, ?tedne banke te podru?nice stranih banaka

42. 4. Devizne aukcije provode se prema diskrecijskoj odluci HNB-a slu?e za ocuvanja stabilnosti domace valute i odr?avanja likvidnosti placanja u zemlji i inozemstvu samo banke koje imaju ovla?tenje za obavljanje poslova platnog prometa s inozemstvom ?obostrane? i ?jednostrane? multiple price ili uniform price glavni su tok kreiranja primarnog novca u RH u situaciji aprecijacije domace valute HNB kupuje devize i prodaje kune, cime korigira nepo?eljno kretanje deviznog tecaja u situaciji deprecijacije domace valute HNB prodaje devize i kupuje kune

43. 5. Blagajnicki zapisi HNB mo?e emitirati nematerijalizirane prenosive blagajnicke zapise nominirane u kunama ciji je rok dospijeca 35 dana multiple price tip aukcije uz diskont. pristup primarnom tr?i?tu blagajnickih zapisa imaju banke, ?tedne banke, podru?nice stranih banaka i HBOR prodajom blagajnickih zapisa HNB djeluje na smanjenje likvidnosti banaka (i smanjenje velicine primarnog novca)

44. 7. Minimalno potrebna devizna potra?ivanja Hrvatske poslovne banke, ?tedne banke i podru?nice stranih banaka u obvezi su odr?avanja propisanog postotka minimalno potrebnih deviznih potra?ivanja u odnosu na njihove devizne obveze Prema podacima za srpanj 2009. minimalno potrebna devizna potra?ivanja iznose 20% deviznih obveza. Obveza odr?avanja propisanog postotka je dnevna

45. 8. Kratkorocni kredit za likvidnost HNB odobrava bankama, ?tednim bankama te podru?nicama stranih banaka koje imaju likvidnosnih pote?koca, uz uvjet da su solventne rok dospijeca do najdulje dvanaest mjeseci SB - davatelj posljednjeg utoci?ta uz osiguranje sljedecim instrumentima: blagajnickim zapisima HNB-a vrijednosnim papirima MF RH obveznicama za koje je RH zakonom preuzela obvezu da ih amortizira ili za koje garantira ostalim du?nickim instrumentima osiguranja koje HNB ocijeni prihvatljivima kamatna stopa jednaka je: kamatnoj stopi na lombardni kredit uvecanoj za 0,5 postotnih bodova za razdoblje kori?tenja kredita do tri mjeseca kamatnoj stopi na lombardni kredit uvecanoj za 1 postotni bod za razdoblje kori?tenja kredita dulje od tri mjeseca


Other Related Presentations

Copyright © 2014 SlideServe. All rights reserved | Powered By DigitalOfficePro