1 / 8

EU CARDS Projekt jačanja svijesti o okolišu/životnoj sredini

Primjer moguće suradnje nastavnika historije-povijesti i ekologije Azra Jaganjac, vođa projekta Sanda Midžić, expert za NVO-e Aleksandra Hasečić, expert za medije Sabina Hadžiahmetović, COOR. EU CARDS Projekt jačanja svijesti o okolišu/životnoj sredini.

moshe
Download Presentation

EU CARDS Projekt jačanja svijesti o okolišu/životnoj sredini

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Primjer moguće suradnje nastavnika historije-povijesti i ekologijeAzra Jaganjac, vođa projektaSanda Midžić, expert za NVO-e Aleksandra Hasečić, expert za medijeSabina Hadžiahmetović, COOR EU CARDS Projekt jačanja svijesti o okolišu/životnoj sredini

  2. “Suvremeno obrazovanje, može i treba biti znanstvenointeraktivno, kako bi omogućilo cjelovitije i istinitije spoznaje, koje čovjeku omogućavaju bolje razumijevanje i oblikovanje vlastitog svijeta”, Heinrich, 1993. • Mrvljenje znanstvenih predmeta, uz neizbježni teorijski astigmatizam, svake posebne znanosti, otežava, ali i onemogućava cjelovitije poimanje zbilje. • Učenici su prečesto slabo sposobni ili uopće nisu sposobni povezati znanja iz nastavnih pretinaca, koje su stvorili u svojim glavama • Suradnja nastavnika različitih nastavnih predmeta, poticaj je učenicima da stečena znanja povezuju, a ne da ih drže u posebnim misaonim pretincima (umjerene rasprave među nastavnicima, mogu učenicima biti poticaj za kritičko mišljenje) • Postoji potreba, a i prilika za suradnju među nastavnicima različitih predmeta i u skladu s time povezivanje nastave povijesti i ekološkog obrazovanja, koje u nastavnom programu nije zastupljeno u posebnom nastavnom predmetu, već se provodi sadržajno integrirano u druge nastavne predmete.

  3. HISTORIJA I EKOLOGIJA • U nastavi historije, ekologija i ekologijski sadržaji se uopće ne spominju • Nastava historije spominje velike seobe i putovanja, tu i tamo spominje se da su ljudi pri tome prenosili brojne biljne i životinjske vrste, pa i mikroorganizme, u sredine u kojima ih prije nije bilo. No slabo govori da je to imalo za posljedicu, strahovite promjene u okolišu: gustoća populacije, način prehrane, izgled, organska produkcija… • U nastavi historije, uči se o izgradnji piramida, Kineskog zida, ali se ne kaže ništa o tome kako je Kineski zid uticao na kretanje životinja i prehrambene lance, kroz koje se prepriječio

  4. HISTORIJA I EKOLOGIJA • Nastava historije ne zaboravlja izgradnju Sueckog kanala, ali zaboravlja migracije organizama iz Indijskog oceana u Sredozemlje i obratno, što je za mnoge vrste bilo pogubno. • Nastava historije spominje otkriće penicilina, ali ne i reakciju mikro i makro organizama na njegovu upotrebu. • Nastava historije govori o ratovima, ali i ne o njihovim uticajima na razmnožavanje štakora ili o promjenama u ekosustavu, koje su izazvali pokusi atomskim oružjem • Neshvatljivo je i neprihvatljivo da nastava povijesti nije prožeta ekološkim spoznajama

  5. KAKO POVEZATI NASTAVU HISTORIJE I EKOLOGIJE • S povezivanjem nastave povijesti i ekologije, trebalo bi početi već pri izradi nastavnih programa • Vrstan će ekolog, u programu nastave povijesti, za bilo koji razred, uočiti događaje sa snažnim ili zanimljivim ekološkim implikacijama • Vrstan historičar će također u programu ekologijskog obrazovanja, lahko uočiti historijsku dimenziju bar nekih ekoloških problema. Npr. Epidemija kuge je predmet ekoloških istraživanja, a migracije stanovništva, pokrenute strahom od kuge i nagli pad broja stanovnika u pojedinim dijelovima Europe, nesumnjivo su važna historijska zbivanja.

  6. KAKO POVEZATI NASTAVU HISTORIJE I EKOLOGIJE • Plodna suradnja historičara i ekologa, može se ostvariti pri oblikovanju udžbenika. Npr. Ekolozi bi mogli u dogovoru s autorima udžbenika historije, umetnuti zelene ekološke okvire tj. napraviti “ ekološke stranice”, u kojima bi se objašnjavale važnije implikacije nekih povijesnih događaja • Pojedini nastavnici bi se mogli dogovoriti za povremena uzajamna gostovanja u okviru fonda sati, koji se unaprijed mogao ugraditi u nastavni plan. Tako bi ekolog mogao ekološki upotpuniti i zanimljivijim učiniti izlaganje nastavnika historije na primjer o neolitskoj revoluciji.

  7. KAKO POVEZATI NASTAVU HISTORIJE I EKOLOGIJE • Moguće je pod vodstvom nastavnika, organizirati multidisciplinarne učeničke radionice, istraživanja, diskusije, izlete u grad s ciljem da se kulturni spomenici i građevine promatraju s historijskog stajališta, ali i kao životni prostor biljaka i životinja, zatim odlazak na obalu zagađene rijeke, kako bi se sagledale promjene u okolišu. • Zajednički odlazak do obližnjeg odlagališta krupnog otpada, s ciljem da se porazgovara o ekološkoj krizi i kulturnoj važnosti tako odbačenih predmeta ( hladnjaci, namještaj, televizor..) • Konačno, sama suradnja nastavnika, različitih nastavnih predmeta, poticaj je učenicima da stečena znanja povezuju, a ne da ih drže u zasebnim misaonim pretincima.

  8. Prezentacija pripremljena na temelju djela gosp. Milana Polića “Vrijeme je za ekohistoriju-Povijesni pristup ekološkom obrazovanju”, Zagreb

More Related