Download
1 / 53
540 likes | 746 Views
Fenomen rada u sociologiji. Uvodno predavanje. Teorijski i istraživački doprinosi. XIX stoljeće - značajno mjesto u etabliranju sociologije kao akademske znanosti: Marx, Durkheim, Weber ... XX stoljeće - društveno-historijski kontekst razvoja discipline
E N D
Fenomen rada u sociologiji Uvodno predavanje
Teorijski i istraživački doprinosi XIX stoljeće - značajno mjesto u etabliranju sociologije kao akademske znanosti: Marx, Durkheim, Weber ... XX stoljeće - društveno-historijski kontekst razvoja discipline • Odnos poslodavac-radnik → centalni problem • Teorija paternalizma • Ekonomsko-individualistička teorija • Socijalno – individualistička teorija Problematiziranje ekonomskih motiva radnika kao presudnih ... Nepostojanje korelacije između produktivnosti, vještine i inteligencije na individualnoj razini → važnost socijalne situacije → proučavanje malih grupa → uočavanje važnosti “ljudskog faktora” ... K. Marx - rad, kapitalistička proizvodnja i otuđenje E. Durkheim - mehanička i organska solidarnost M. Weber - protestantska etika i duh kapitalizma
Industrijska sociologija - razvoj • Izostala teorijska interpretacija nalaza ... • Nije propitivana priroda industrijskog sistema. • Pojednostavljena slika socijalne strukture industrije: • Formalna organizacija u upravi ??? • Neformalna organizacija među radnicima ??? • Predominacija empirijskih istraživanja temeljenih na “kliničkoj metodi” ... • Važna posljedica: sistematsko špijuniranje radnika u međuratnom periodu !!! • Druga polovica XX stoljeća → razvoj industrijske sociologije kao sveobuhvatne discipline koja pokriva različita područja industrijskog društva ...
Predmetna područja industrijske sociologije Sociologija organizacije Sociologija rada Industrijska sociologija Sociologija profesija Sociologija industrijskih odnosa
Suvremenost, rad i sociološke preokupacije • Veća individualna sloboda i samo-aktualizacija? • Promjena krutih hijerarhijsko-birokratskih modela rada? • Naglašenija kontrola i nadzor? • Reprodukcija hijerarhijskih modela radnog mjesta? • Pojačani radni pritisci u sve više fragmentiranim ekonomijama?
Rad i organizacija - XX stoljeće • Fordizam - dominantan oblik: • teška industrija • masovna i standardizirana proizvodnja • upotreba pokretnih proizvodnih linija • zaokret prema konzumerističkom kapitalizmu • jeftini proizvodi, jeftina radna snaga, smanjenje troškova proizvodnje
Tejlorizam kao organizacijski preduvjet • Dekvalifikacija i degradacija rada. • Izolacija menadžmenta od neposredne proizvodnje. • Menadžment - zadržavanje ingerencija na planu kontrole radnika. • Predodžba o čovjeku kao homo oeconomicusu.
Postfordizam • Promjene uvjetovane procesom kapitalističkog restrukturiranja. M. Castels (2000): • Pomak od masovne prema fleksibilnoj proizvodnji. • Redefiniranje predodžbe o uspješnosti velikih korporacija. • Prevaga japanskih organizacijskih modela. • Unapređenje unutarorganizacijske komunikacije. • Fenomen strateškog udruživanja korporacija.
Rad i identitet • M. Weber - protestanstska etika i duh kapitalizma ... racionalizacija i birokracija ... • K. Marx - rad kao najvažnija ljudska djelatnost ... determiniranost kapitalističkim privatnim vlasništvom ... najamni i otuđeni rad ... • Društveni i kulturni kontekst kasnog kapitalizma. • Neoliberalna ekonomija. • Nesigurnost rada i njegov intezitet. • Pojedinac - pitanje vlastitog smisla i važnosti.
Problem obrazaca radnih identiteta i socijalizacije • Rad u formativnom razdoblju sociologije. • Kontekst kasnog kapitalizma - neoliberalna ekonomija. • Nesigurnost i pojačana intezivnost rada? • Gubljenje elementarnih predodžbi o vlastitom smislu i važnosti?
Brazilizacija Zapada (U. Beck) • Nepredviđena konzekvencija neoliberalne utopije o slobodnom tržištu. • Karakter nezaposlenosti i tranzicije od društva rada prema društvu znanja. • Konzekvencije - raspršenost, nejasnoća i nesigurnost u radu i životima ljudi. • "Nomadska multiaktivnost" ...
Politička ekonomija nesigurnosti • Novi odnosi moći (teritorijalno fiksirani politički akteri i neteritorijalno fiksirani ekonomski akteri); • Dilema ne/zaposlenosti; • Istrošenost tradicionalnih ekonomskih politika; • Politička ekonomija nesigurnosti i domino efekt; • Problematičan karakter fraze "fleksibilnost tržišta rada"; • Endemička nesigurnost ...
Tržište i neoliberalna utopija materijalna sigurnost tržište tržište kao samodostatna ekonomska forma socijalna prava demokracija • Narušavanje historijskih veza između kapitalizma, države blagostanja i demokracije • Opravdava li tržište samo sebe? kao dio društveno-ekonomskog sustava
Antiteza društvu rada (Beck) • Zahtjevi druge modernizacije – individualizacija, globalizacija, padanje zaposlenosti i ekološka kriza. • Beck (2000): antiteza društvu rada. • osnaživanje političkog društva pojedinaca; • aktivno civilno društvo; • isprepletenost lokalne i globalne perspektive ...
Podjela rada u "multiaktivnom društvu" • Reduciranje broja radnih sati; • Plaćeni posao kao (djelomična) mogućnost; • Afektivni i roditeljski rad; • Kriterij redistribucije kućanskih poslova; • Multiplicirani rad; • Pravo na diskontinuitet i izbor radnog vremena; • Antiteza društvu rada ≠ slobodno vrijeme ili dokolica...
Antiteza društvu rada • Koje su alternative konceptu društva rada? • Kultura Zapada - rad kao jedini relevantan izvor i mjera za evaluaciju ljudskosti i njenih aktivnosti. • Društvo bez rada kao društvo bez vlastitog centra. • Rad i sloboda - 3 epohe (modela): • grčki polis; • moderna demokracija rada; • buduće društvo bez rada.
Grčki polis: • sloboda = sloboda od rada; • konstitutivnost javne političke sfere; • robovski rad i potčinjenost žena ... • Moderna demokracija rada: • rad - temeljni oblik integracije u društvo; • važnost plaćenog rada - vrijeme reformacije, građanskih revolucija i moderne političke ekonomije; • oni koji rade i oni za koje se radi - izrazi društvene (klasne) strukture u (građanskoj) društvenoj svijesti (Saint Simon) ... • I. Ilich: dvostruka inovacija građanske reinterpretacije rada: • plaćeni rad kao element u prevladavanju bijede i šire integracije u društvo. • društvo rada kao društvo reda. • Politički ishod - demokracija rada.
Budućnost rada i političkog djelovanja - pod znakovima pitanja. • ekološki i tehnološki limiti društva rada? • paradoks rada u modernoj epohi? • nedoumice društva rada na zalasku - od radne etike, preko automatizacije do radno intezivnih ali slabo produktivnih i slabo plaćenih poslova? • ideja dualne ili multiaktivnosti nasuprot punoj zaposlenosti - zaokret prema samoaktivnom političkom društvu?
Tranzicija iz prve u drugu modernizaciju • Prva modernizacija: • kolektivni životni stilovi i puna zaposlenost, • pretežno muška radna snaga • nacionalna država blagostanja, • ekstenzivna eksploatacija prirode... ... • Druga modernizacija: • individualizacija i pad zaposlenosti, • žene na tržištu rada, • globalizacija, • ekološka kriza... ... • Međusobni odnos - problemi: • održivost ključnih ideja vodilja; • kako zahvatiti probleme na svim razinama; • Refleksivna modernizacija - otvaranje potisnutih procesa prve modernizacije.
Pitanje društvene promjene • Refleksivna modernizacija kao društvena promjena. • Promjena društva uvijek se povezivala s terminom revolucija: • stvaranje i dominaciju novih elita; • nove socijalne doktrine i političke utopije; • političke alternative oblikovane pod pritiskom "odozdo"; • jasne linije sukoba ... • Slabo primijenjivo na koncept refleksivne modernizacije. • Tranzicija – odvija se unutar kontinuiteta "kapitalističke modernizacije" ... osnovni principi modernosti koncentrirani oko korporativnih premisa.
Premise prve modernizacije • Nacionalne ekonomije; • Isključivanje žena iz tržišta rada; • Problem osnovnih prava žena i djece; • Obitelj kao reprodukcijska baza; • Subkulture slojeva; • Hijerarhija eksperata i laika; • Geografski fiksirana produkcija ...
Druga modernizacija • Proces narastajućeg suočavanja s neželjenim posljedicama vlastitog uspjeha. • Primjeri: • urušavanje korporativne strukture klasa uz porast nejednakosti, • ekološka kriza i senzibilizacija javnosti, • decentriranje društvene rodne strukture i obitelji • kriza društva rada i koncepta države blagostanja, • politizacija privatnosti, • propitivanje vladavine eksperata ... • Revolucija nuspojava - nužnost propitivanja bazičnih koncepata.
Identitet i nove forme rada • Rad danas: • nije samo rad za plaću u institucijama. • utjelovljuje se kao aktivnost i u drugim područjima života. • podložan je brojnim tipovima društvenih odnosa • Zaposlenost - važan, ali ne i jedini čimbenik. Drugi čimbenici koji konstituiraju rad, a nisu povezani sa zaposlenošću: • obrazovanje • zaposlenost • umirovljenje • ... ...
Implikacije na planu društvenih nejednakosti • Nejednakosti u višedimenzionalnoj perspektivi (društvena klasa, rod, etnicitet, dob ...). • Djelovanje klasičnih aktera u društvenoj politici: • preokupirani zaposlenošću kao jedinim pokazateljem rada. • prešutno okretanje neformalnom sektoru rada. • Organizacija rada i posla - nove teme: • proliferacija elektronskih oblika rada. • narastajući globalni opseg ekonomskih operacija i natjecanja.
Konzekvencije • Proliferacija novih oblika rada prema tržištu, nekih starih izvan tržišta ... • Plaćeni rad sve više pokriva kategorije koje ispadaju izvan dosega full-time stalnog zaposlenja. • Ideja standardnog zaposlenja i posla života u vremenima fleksibilnosti i kratkoročnih ekonomskih izbora?
Fleksibilne firme i fleksibilna radna snaga • Plaćeni rad, fleksibilnost i nesigurnost: • Pojedinac - izoloranost, nepovjerljivost, iskorjenjenost. • "Dugi sati" i sektor usluga i servisa. • Nedefinirane karijere. • Transferiranje proizvodnje širom svijeta. • proizvodne industrije • uslužni sektor • Kretanje radne snage i interes za migrante (usluge). • Rad kod kuće • tradicionalno ženski, slabo plaćen i marginaliziran • novi tip, profesionalci iz srednje klase, muški i ženski • spacijalnost - nove dimenzije prostora • temporalnost - duljina radnog vremena, prekovremeno, ne-rad???
Obitelj u svijetlu fleksibilnog rada • Doživljaj i balansiranje različitih oblika rada. Rad na području brige: • Povećan udio žena na tržištu radne snage. • Promjene u obiteljskim formacijama i geografskim lokacijama. • Djeca i starci ... starenje populacije. • Manjak ljudi - mnoštvo opcija: • plaćeno - neplaćeno • javno - privatno • formalno - neformalno • regulirano - neregulirano • Povlačenje države, teret na obiteljima - komodifikacija. • Globalni odjeci - siromašni i deficit radne snage u području brige.
Individuum, rad i kultura novog kapitalizma R. Sennett (2006): • Fenomen fragmentiranja institucija i posljedice za osobnost. • Koje vrijednosti i prakse drže ljude na okupu u vrijeme fragmentiranja institucija u kojima djeluju i žive? • Izazovi pred osobama koje prosperiraju u novim uvjetima: • Čimbenik vremena. • Pitanje talenta. • "Predaja" – odrješenje od prošlosti.
Uvodne naznake Ideologija rada – od ranih dana modernog kapitalizma. Teleološka orijentacija u tradiciji radne etike – podloga za podnošenje teških radnih uvjeta. Od religijskih principa prema etici uspjeha. Teški rad kao indikator dobrog karaktera. Radna etika i produktivnost: Lester Brown (State of the World 1998 – Worldwatch): "Dok su ekonomski indikatori poput investicija, proizvodnje i trgovine pozitivni, ključni indikatori okoliša su negativni. Šume se smanjuju, vodene površine opadaju, tlo erodira, močvare nestaju, ribolovna područja kolabiraju, razina vode u rijekama opada, temperatura raste, koraljni grebeni umiru, a životinjske i biljne vrste nestaju". Društvena konstrukcija i temporalnost vrijednosti radne etike – historijski korijeni i moderna podloga industrijske kulture.
Rad kao vrlina • Religijsko podrijetlo, historijski zasnovano, proizvod povezanosti ideja i interesa u modernoj Europi. • Protestantizam – rad je prožet moralnim kvalitetama i postaje centralna definirajuća karakteristika ljudske egzistencije. • M. Weber (Protestantska etika i duh kapitalizma, 1905) – rad kao religiozni poziv i način štovanja Boga. • Ideja poziva – korijen u Katoličkoj crkvi. • Martin Luther – udar na religijski poredak crkvene hijerarhije. • božanski poziv može se pratiti neovisno o nečijem zanimanju. • oplemenjivanje nereligioznog rada i izmaknut iz termina kazne.. • John Calvin – kalvinizam i teorija predestinacije. • odnos prema Bogu i eliminacija crkvenih službenika • bez utjecaja na onozemaljsku sudbinu. • naglašeni individualizam, ukidanje oprosta grijeha i rad u svrhu štovanja Boga. • Puritanizam - novi poduzetnici kao trijezni, pošteni, savjesni i neobični radišni ljudi.
Nezaposlenost kao porok Radna etika, moralne vrijednosti i način tretmana nezaposlenih ljudi. Osuda lijenosti i života na račun drugih. XVII stoljeće – masovno otvaranje ubožnica za obuku radnih vrijednosti i vrijednosti teškog rada. Ubožnice - standardan način pogodbe sa siromašnima. Usprkos strukturalnoj nezaposlenosti – dominantno uvjerenje: tko doista želi raditi, naći će posao.
Profit kao vrlina Bogatstvo kao znak božjeg blagoslova. Kapitalisti kao vrhunac same moralnosti (štedljivost, marljivost, teški rad, predanost i ustrajnost). Profit - ishod predanosti profesiji ili zanimanju. Bogatstvo – znak božjeg blagoslova za nečiji rad. Osuda sebične upotrebe bogatstva i za zadovoljenje vlastitih želja. Puritanski pomak – dužnost je svakoga da iz svog rada izvuče najveću dobit. M. Weber: ... "još važnije: religijsko vrednovanje neumornog, kontinuiranog, sistemnatičnog rada u svjetovnom pozivu, kao najvećeg sredstva asketizma i, istovremeno najsigurnijeg i najevidentnijeg dokaza istinske vjere – moralo je predstavljati najsnažniju polugu za ekspanziju onog stava prema životu kojeg nazivamo duh kapitalizma". Asketizam.
Radna etika u XX stoljeću:prisile i uvjeravanja Dekvalifikacija i degradacija rada. Izolacija menadžmenta od neposredne proizvodnje. Menadžment - zadržavanje ingerencija na planu kontrole radnika. Predodžba o čovjeku kao homo oeconomicusu. Znanstveno upravljanje – inženjerski doprinos. Ljudski potencijali (resursi) – sociološki doprinos.
Radna etika u krizi?Restrukturiranje "Ne govorite mi o milijunima novih radnih mjesta – već imam četiri i uopće nisam impresioniran". Odgovor jednog radnika Billu Clintonu. 1980 – 2000 – proces restrukturiranja u industrijskim zemljama. spajanje, preuzimanje, smanjenje i optuštanja. SAD: smanjenje radne snage u 100 najvećih kompanija (1978-1996) za 22%. početkom 1990-ih milijun otpuštenih radnika godišnje. Australija: početkom 1990-ih preko 500.000 otpuštenih radnika godišnje. 30.000 uslužnih i 50.000 proizvodnih poslova nestalo 1990-1995. 60% poduzeća reduciralo broj zaposlenih tijekom 1997. i 1998. Britanija: 1998 – 300.000 profesionalaca i menadžera izgubilo posao.
Radna etika u krizi?Nesigurnost posla Otpuštanja neovisno o ekonomskim prilikama – efikasno sredstvo za povećanje profita i vrijednosti dionica. IBM – početkom 1990-ih, 60.000 otpuštenih; porast vrijednosti na burzi 30%. Boeing – 21.000 otpuštenih; porast vrijednosti dionica na burzi 31%. Porast povremenih i privremenih poslova. Studija US Department of Labor, 1994. – manje od 1/3 otpuštenih ponovno nađe jednako plaćen full-time posao. U prosjeku plaća padnu 20%. Frederick Reichheld: prosječna američko poduzeće izgubi pola svojih zaposlenika svakih 5 godina. Svaki četvrti radnik ne uspijeva posao zadržati godinu dana. 1970 – 1990: broj privremenih radnika porastao 210%. Uzimanje radnika preko ugovarateljskih agencija (outsouscing, par-time, flex-time, privremeni ...) nema jubilarnih i drugih nagrada nema regresa, božićnica itd. nema bolovanja nema poreza po platnim popisima nema potrebe za poštivanjem zakonodavstva o industrijskim odnosima i sindikata nema mirovinskog ... ...
Radna etika u krizi?Uvjeti života i rada Inzistiranje na duljem radnom vremenu, reduciranje pauza. Manje plaće: SAD – dvoje zaposlenih u obitelji zadari otprilike isto koliko jedan full-timer 1973. Kanada – više od 500.000 ljudi ima drugi posao. Erozija zaposleničkih ugovora. Charles Handy, konzultant: cilj smanjenja poduzeća je: zaposliti što manje ljudi platiti ih dvostruko uvećati dobit trostruko skraćeno: downsizing = ½ x 2 x 3 u realnosti – manja produktivnost i manja dobit Hill, Knowlton & Yankelovich – studija korporativnih komunikacija u 250 najvećih poduzeća u SAD: opadanje radnog morala preko 50% ispitanika razloge vidi u organizacijskim promjenama i otpuštanjima. Studija Melbourne instituta – ishodi downsizinga: opadanje morala, lojalnosti i zadovoljstva poslom slabljenje povjerenja, porast depresije porast ozljeda na radu i pripadajućih bolesti
Radna etika - odnos prema nezaposlenima Medijska reprezentacija i elementi moralne kampanje. "okrivljavanje žrtve". stigmatizacija. Od socijalne pomoći prema socijalnom radu. rad kao moralna obveza prema društvu (uzajamnost obveza). rad kao prevladavanje ovisnosti i "kulture bijede". rad kao zarađivanje socijalne pomoći - usmjeravanje na slabo plaćene poslove u, ponekad, ropskim uvjetima (bez zaštitne odjeće, WC-a, vode za piće, obuke sigurnosti). Ciljani ishod - smanjenje nezaposlenosti uz ponudu slabo plaćenih poslova.
Motivacija za rad - škole Škola kao promotor radne etike i osobina na kojima inzistiraju poslodavci. studija 150 HR menadžera najvećih američkih tvrtki - radna etika kao osobina broj 1. studija 3.000 poslodavaca - 80% uzima inzistira pretežno na radnoj etici i poslušnosti. Towers Perrin studija - nedostatak odgovarajućih stavova prema radu kao glavni razlog za nezapošljavanje ... U svim studijama - vještine u drugom planu. George Kaplan: Biznis na školu gleda kao na farmu, dizajniranu da zadovolji njegove potrebe u pogonima i uredima. Učenici se promatraju kao budući zaposlenici i potrošači. Joseph Miller, R&D potpredsjednik, DuPont: Obrazovanje treba iz biznisa preuzeti dva ključna konepta: supply chain (osnovno→srednje→visoko obrazovanje→radno mjesto). formiranje strateškog partnerstva na svim razinama. Obrazovanje za potrebe poslodavaca - ušteda poslodavcima.
Korporativna sveučilišta Sveučilište - infiltracija kapitala i usmjerenost na zanimanje. SAD - 1600 centara za obuku koji se časte nahzivom "sveučilište". McDonald's Hamburger University; Motorola University; Volvo University; Disney University; Nintendo University ... ... 45% od Fortune 500 kompanija ima svoja korporativna sveučilišta. Motorola: preko 400 stalno zaposlenih nastavnika. preko 800 part-time nastavnika. 100.000 polaznika godišnje. međunarodni MBA program (neakreditiran) 200 milijuna dolara ulaganja - 1 dolar = 33 dolara dugoročnog profita. Partnerstvo s ostalim sveučilištima - usmjeravanje na akreditirane diplome; ulaz novca uz kontrolu studijskih programa. Opadanje "akademskih" programa, posebno humanistike - usmjeravanje na kratke, praktične i na zanimanje koncentrirane programe.
Obuka ili obrazovanje:razlike (i preklapanja) • Učenje usmjereno na rad: očita korist za poslodavce, upitna korist za studente i društvo u cjelini.
Tim • Tim – podrijetlo u indo-europskoj riječi deuk (povlačenje, tegljenje, vuča). • tegleće životinje koje povlače teret. • u modernom smislu kao "grupa koja radi zajedno" – od XVI stoljeća; • u XIX stoljeću – kombiniranje riječi "tim" s riječi "rad" – natjerati "inertne" radnike da brže rade. • analogije sa svijetom sporta.
Uvodne napomene • Obično se ne odvija po idealno zamišljenim teorijskim shemama i modelima. • uz suradnju i borba za moć • kolegijalnost i podrška • hijerarhija uloga i pozicija • uvažavanje postojeće strukture, ali i težnja ka promjeni • Stručnjaci različitih, ali i istih struka proživljavaju važna razdoblja i aspekte svoje profesionalne karijere. • Isprepliću se pozitivne i negative emocije, odnosi neovisnosti i povezanosti, slaganje i suprotstavljanje, suradnja i sukobi. • Imperativni zahtjev zajedničkog djelovanja i suradnje čak i onda kad se razlike među strukama na načelnoj i teorijskoj razini čine nepremostivima.
Timovi i radne skupine • Radna skupina - ostvarenje nekog zadatka, postizanje nekog rezultata. Radna skupina je najvažnija sastavnica radnog okruženja. • Radna skupina – uvjeti postojanja • ima svrhu i cilj postojanja • djeluje u smjeru ostvarenja cilja • ima voditelja i specifičnu strukturu u funkciji ostvarenja cilja skupine • Idealna skupina? • Lenneer-Axelson i Thylefors (1998): • zatvorene skupine • otvorene skupine • Tim - jedna od vrsta radnih skupina (složeni zadaci sa znanjima različitih struka). • Veća međupovezanost članova. • Naglašenija suradnja. • Umjesto ujednačavanja polazišta – rasvjetljavanje problema iz različitih perspektiva.
Obilježja timova • Zadatak, odnosno zadaci usmjereni k cilju/ciljevima: • zajedničko rješavanje problema, • pokretačka snaga ciljeva. • Rješavanje zadataka i ostvarenje ciljeva omogućeno je uspješnim djelovanjem članova tima: • 2 do 12 članova, • optimalna veličina i povezanost članova. • Važnost uloge voditelja: • profesionalne kompetencije, • osobna obilježja, • uhodani timovi, • voditelj ili koordinator?). • Međusobna razmjena: • kvalitetna komunikacija, • međusobna razmjena znanja, informacija, profesionalnih i osobnih iskustava.
Razvoj odnosa među članovima tima • Doživljaj tima – osobna stvar i različit od člana do člana. • Važnost "zajedničkog staža" – Bernstein i Lowy: petostupanjski put razvoja tima. • uključivanje/orijentacija (nošenje s neizvjesnošću, traženje sigurnosti i analiza očekivanja, • izgradnja statusa (pozicije i uloge u grupi), • povjerenje/izgradnja skupnog identiteta, • identitet/diferencijacija (nastavak započetih procesa uz izgradnju "mi" osjećaja) • zaključivanje (fajront i ambivalentni osjećaji) • Paralelni procesi ujednačavanja i individualizacije.
