1 / 21

Utjecaj gospodarske krize na srednju i istočnu Europu

Utjecaj gospodarske krize na srednju i istočnu Europu. Konferencija PERC-a Bruxelles 26. ožujka 2010. Béla Galgóczi ETUI bgalgoczi@etui.org. Glavni okvirni uvjeti– ožujak 2010.

marge
Download Presentation

Utjecaj gospodarske krize na srednju i istočnu Europu

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Utjecaj gospodarske krize na srednju i istočnu Europu Konferencija PERC-a Bruxelles 26. ožujka 2010. Béla Galgóczi ETUI bgalgoczi@etui.org

  2. Glavni okvirni uvjeti– ožujak 2010. • Jasni znakovi okončanja recesije i blagi rast u industrijski razvijenim gospodarstvima (EU, SAD, Japan) no to je nestabilno i još uvijek se većinom oslanja na povremene anti recesijske mjere • Situacija na tržištu rad je i dalje napeta, i dalje raste nezaposlenost, plaće su pod pritiskom • U isto vrijeme osjetno rastu tržišta dionica radi obilja likvidnosti (banke ulažu svoj “lako stečeni novac” u tržište dionica umjesto u realno gospodarstvo– napuhuje se novi kapital) • To ipak ima i pozitivnog utjecaja na zemlje srednje i istočne Europe – poduzimanje više rizika znači stabilnija tržišta, jačanje valutnog tečaja, premije za nizak rast te rast cijena sirovina • Premije za rizik u Letoniji (npr. CDS premije) su niže od onih u Grčkoj

  3. Glavni okvirni uvjeti – ožujak 2010. • Velika bojazan se odnosi na stupanj zaduženosti akumulirane stimulativnim paketima– koja je izlazna strategija? • Kriza u Grčkoj je ponovno u središte pažnje stavila temu zaduživanja • Čak i ako nema direktnog utjecaja na zemlje srednje i istočne Europe, postoji rizik (naročito ako se zaoštri kriza u Grčkoj) • S druge strane gospodarstva srednje i istočne Europe sada bolje djeluju, ali iznimno je visoka socijalna cijena • Čak i ako se na Letoniju i Mađarsku gleda kao na dobar primjer brze fiskalne konsolidacije – jasno je da je bila agresivnija nego što je bilo potrebno, a socijalna cijena je ogromna (naročito u Letoniji – vidi kasnije) • Gdje je Europa u toj situaciji? – način na koji se bavila krizom u Grčkoj ne znači ništa dobro za srednju i istočnu Europu! • Sada mnogi kažu: Grčka ima bolje šanse s MMF-om jer je blaži nego EU

  4. Glavni makroekonomski trendovi u Europi u svjetlu dostupnih podataka • BDP u 2009. - • Razdoblje gubitka za mnoge zemlje – • Scenariji rasta – povratak trendu rasta ili još dugo će postojati “ožiljak od krize” (važno za perspektivu zapošljavanja!) • BDP/zapošljavanje/nezaposlenost – ogromne razlike od zemlje do zemlje – pouke za politiku tržišta rada • Fiskalna situacija (alarmantno za mnoge zemlje - s perspektivom dugotrajne recesije)

  5. Promjena proizvodnje, 2008Q1 do 2009Q2 % Izvor podataka: Eurostat.

  6. Izgubljeno desetljeće?Kada je prvi put postignut aktualni BDP? Izvor: Euostat Quarterly National Accounts. Bilješka: Ovaj grafikon pokazuje kada je prvi puta postignuta sadašnja razina sezonski prilagođenog realnog BDP po glavi stanovnika. Tekuće razdoblje uzeto kao Q2 2009, osim Poljske (Q1 2009) i Italije (Q3 2008) Podaci nedostupni za Austriju, Cipar, Francusku, Rumunjsku, Grčku i Bugarsku

  7. Kretanje stope rasta proizvodnje Stvarana putanja rasta Rastući gubici proizvodnje Mogući scenariji proizvodnje i rasta nakon krize proizvodnja proizvodnja proizvodnja Jednokratan izlazni gubitak vrijeme vrijeme vrijeme

  8. BDP, stope zaposlenosti i nezaposlenosti, 2009Q2 (promjena uspoređena s 2008Q2) Izvor: Eurostat (2009) European Labour Force Survey and National Accounts. Age: 16-64. Napomena: nepotpuni podaci za Bugarsku.

  9. Promjene u proizvodnji i zapošljavanju, 2008Q2-2009Q2 Izvor podataka: Eurostat.

  10. Vladin proračun manjkovi/viškovi (% BDP) Izvor podataka: AMECO (2009 estimate, 2010 forecast).

  11. Baltičke države • Baltičke države su bile najviše pogođene krizom • 20% pada BDP-a je dramatično i znači prilično žrtvovanje stanovništva (kao rezultat neodrživih strategija rasta u prošlosti) • Krizni menadžment koncentriran na kratkoročne rezultate, a ne na budućnost • Nema socijalnog promišljanja samo preraspodjela tereta • Teški uvjeti za fiskalnu štednju – kako bi smanjili javne troškove: Letonija smanjenje od 20% plaća u javnom sektoru, 10% smanjenje mirovina, socijalne skrbi)

  12. Baltičke države • U isto vrijeme Letonija je ionako bila druga po siromaštvu zemlja u EU i imala je najnižu razinu socijalnih davanja • Njen BDP se vratio na razinu iz 1990.! • Stopa nezaposlenosti iznad 20% - najviša u EU • Smanjivanje plaća najveće u EU • Jedna od zemalja EU s najvećim brojem onih koji rade, a siromašni su • Davanja za tržište rada među najnižima u EU (ispod 0.5% BDP-a)

  13. BDP Letonije u cijenama 2000. u % spram razine iz 1990.

  14. Gospodrska recesija i povećanje stope nezaposlenosti. Usporedba stopa nezaposlenosti u nekim zemljama EU, 2008.-2009. (u %) Izvor: vlastita obrada podataka temeljena na podacima EUROSTAT-a

  15. Godina za godinom realna promjena plaća u postotcima (Q2 2008 to Q2 2009) Izvor: Eurostat Labour Cost Index and Harmonized Index of Consumer Prices. Napomena: sezonski prilagođene promjene u realnim plaćama,2008Q2 to 2009Q2, osim Nizozemska, Luksemburg i Italija 2008Q1 to 2009Q1. (NACE rev2 sectors B-N). Podaci nedostupni za Irsku, Švedsku i Finsku

  16. Zaposleni, a prijeti im siromaštvo – samohrani roditelji Izvor: Eurostat Survey of Income and Living Conditions. Napomena: podaci za 2008., osim za Irsku, Italiju, UK i EU27

  17. Aktivni i pasivni troškovi za politike tržišta rada i stope nezaposlenosti, 2007 expenditure in % of GDP Source: Eurostat (2009) Labour Market Policy. Napomena: nedostaju podaci za Grčku.

  18. Gdje je bila Europa u toj situaciji? –Bez vidljive strategije • Europa je bila paralizirana s obzirom na nove države članice iz srednje i istočne Europe i susjedne zemlje EU • Europa ima premalo institucija i resursa da bi se mogla nositi s krizom tih razmjera • Odbijanje kriznog intervencijskog fonda za zemlje srednje i istočne Europe je bila negativna poruka koju je EU poslala novim državama članicama iz srednje i istočne Europe i cijeloj istočnoj Europi (izvan EU)

  19. Uloga međunarodnih financijskih institucija u regiji EU – MMF Dok je Europa predvidjela široki niz javnih sredstava kako bi ublažila posljedice krize (stimulativni paketi,različiti programi na tržištu rada, više javnog deficita), zemlje srednje i istočne Europe u najdubljoj krizi trebaju uvesti brutalnu fiskalnu štednju Izgleda da su Europa i svijet napustili neo liberalnu gospodarsku doktrinu, ali se ona primjenjuje u srednjoj i istočnoj Europi kao krizni menadžment Primatelji: smanjenje potrošnje pod svaku cijenu, to recesiju čini još ozbiljnijom Iako je tako, istina je da je MMF pokazao određenu fleksibilnost

  20. Zaključci • Europski odgovor: nije zadovoljavajući i nije odgovarajuće koordiniran • Vodeća uloga u regiji ostavljena je MMF-u • Sadašnja situacija savršeno ilustrira štetan utjecaj gospodarske integracije bez socijalne i političke integracije u EU • To je također loša poruka za pristupne zemlje i za zemlje potencijalne članice EU • Slabi sustavi socijalne zaštite u srednjoj i istočnoj Europi se i dalje urušavaju. Apsurd je da i dalje u novim državama članicama jača doktrina neo liberalnog gospodarstva koja se pokazala neuspješnom, a razvijena zapadna gospodarstva je napuštaju.

  21. Zaključci • Akutne financijske turbulencije (npr. valutni tečaj, izvlačenje kapitala) su sada završile/ zbilja završile??/, • Mora se staviti naglasak na posljedice za zapošljavanje • Ovdje se najgore tek očekuje, a zaposlenici u većini zemalja srednje i istočne Europe/južne i istočne Europe su nezaštićeni • Potrebno je više fiskalnog prostora i efikasnih politika tržišta rada • Presudan će biti pozitivan trend u zapadnoj Europi, a to stimulira izvoz iz srednje i istočne Europe

More Related