Utjecaj gospodarske krize na srednju i isto nu europu
This presentation is the property of its rightful owner.
Sponsored Links
1 / 21

Utjecaj gospodarske krize na srednju i istočnu Europu PowerPoint PPT Presentation


  • 60 Views
  • Uploaded on
  • Presentation posted in: General

Utjecaj gospodarske krize na srednju i istočnu Europu. Konferencija PERC-a Bruxelles 26. ožujka 2010. Béla Galgóczi ETUI [email protected] Glavni okvirni uvjeti– ožujak 2010.

Download Presentation

Utjecaj gospodarske krize na srednju i istočnu Europu

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Presentation Transcript


Utjecaj gospodarske krize na srednju i isto nu europu

Utjecaj gospodarske krize na srednju i istočnu Europu

Konferencija PERC-a

Bruxelles 26. ožujka 2010.

Béla Galgóczi

ETUI

[email protected]


Glavni okvirni uvjeti o ujak 2010

Glavni okvirni uvjeti– ožujak 2010.

  • Jasni znakovi okončanja recesije i blagi rast u industrijski razvijenim gospodarstvima (EU, SAD, Japan) no to je nestabilno i još uvijek se većinom oslanja na povremene anti recesijske mjere

  • Situacija na tržištu rad je i dalje napeta, i dalje raste nezaposlenost, plaće su pod pritiskom

  • U isto vrijeme osjetno rastu tržišta dionica radi obilja likvidnosti (banke ulažu svoj “lako stečeni novac” u tržište dionica umjesto u realno gospodarstvo– napuhuje se novi kapital)

  • To ipak ima i pozitivnog utjecaja na zemlje srednje i istočne Europe – poduzimanje više rizika znači stabilnija tržišta, jačanje valutnog tečaja, premije za nizak rast te rast cijena sirovina

  • Premije za rizik u Letoniji (npr. CDS premije) su niže od onih u Grčkoj


Glavni okvirni uvjeti o ujak 20101

Glavni okvirni uvjeti – ožujak 2010.

  • Velika bojazan se odnosi na stupanj zaduženosti akumulirane stimulativnim paketima– koja je izlazna strategija?

  • Kriza u Grčkoj je ponovno u središte pažnje stavila temu zaduživanja

  • Čak i ako nema direktnog utjecaja na zemlje srednje i istočne Europe, postoji rizik (naročito ako se zaoštri kriza u Grčkoj)

  • S druge strane gospodarstva srednje i istočne Europe sada bolje djeluju, ali iznimno je visoka socijalna cijena

  • Čak i ako se na Letoniju i Mađarsku gleda kao na dobar primjer brze fiskalne konsolidacije – jasno je da je bila agresivnija nego što je bilo potrebno, a socijalna cijena je ogromna (naročito u Letoniji – vidi kasnije)

  • Gdje je Europa u toj situaciji? – način na koji se bavila krizom u Grčkoj ne znači ništa dobro za srednju i istočnu Europu!

  • Sada mnogi kažu: Grčka ima bolje šanse s MMF-om jer je blaži nego EU


Glavni makroekonomski trendovi u europi u svjetlu dostupnih podataka

Glavni makroekonomski trendovi u Europi u svjetlu dostupnih podataka

  • BDP u 2009. -

  • Razdoblje gubitka za mnoge zemlje –

  • Scenariji rasta – povratak trendu rasta ili još dugo će postojati “ožiljak od krize” (važno za perspektivu zapošljavanja!)

  • BDP/zapošljavanje/nezaposlenost – ogromne razlike od zemlje do zemlje – pouke za politiku tržišta rada

  • Fiskalna situacija (alarmantno za mnoge zemlje - s perspektivom dugotrajne recesije)


Promjena proizvodnje 2008q1 d o 2009q2

Promjena proizvodnje, 2008Q1 do 2009Q2

%

Izvor podataka: Eurostat.


Izgubljeno desetlje e kada je prvi put postignut aktualni bdp

Izgubljeno desetljeće?Kada je prvi put postignut aktualni BDP?

Izvor: Euostat Quarterly National Accounts. Bilješka: Ovaj grafikon pokazuje kada je prvi puta postignuta sadašnja razina sezonski prilagođenog realnog BDP po glavi stanovnika. Tekuće razdoblje uzeto kao Q2 2009, osim Poljske (Q1 2009) i Italije (Q3 2008) Podaci nedostupni za Austriju, Cipar, Francusku, Rumunjsku, Grčku i Bugarsku


Mogu i scenariji proizvodnje i rasta nakon krize

Kretanje stope rasta proizvodnje

Stvarana putanja rasta

Rastući gubici proizvodnje

Mogući scenariji proizvodnje i rasta nakon krize

proizvodnja

proizvodnja

proizvodnja

Jednokratan izlazni gubitak

vrijeme

vrijeme

vrijeme


Bd p stope zaposlenosti i nezaposlenosti 2009q2 promjena uspore ena s 2008q2

BDP, stope zaposlenosti i nezaposlenosti, 2009Q2 (promjena uspoređena s 2008Q2)

Izvor: Eurostat (2009) European Labour Force Survey and National Accounts. Age: 16-64. Napomena: nepotpuni podaci za Bugarsku.


Promjene u proizvodnji i zapo ljavanju 2008q2 2009q2

Promjene u proizvodnji i zapošljavanju, 2008Q2-2009Q2

Izvor podataka: Eurostat.


Vladin prora un manjkovi vi kovi b dp

Vladin proračun manjkovi/viškovi (% BDP)

Izvor podataka: AMECO (2009 estimate, 2010 forecast).


Balti ke dr ave

Baltičke države

  • Baltičke države su bile najviše pogođene krizom

  • 20% pada BDP-a je dramatično i znači prilično žrtvovanje stanovništva (kao rezultat neodrživih strategija rasta u prošlosti)

  • Krizni menadžment koncentriran na kratkoročne rezultate, a ne na budućnost

  • Nema socijalnog promišljanja samo preraspodjela tereta

  • Teški uvjeti za fiskalnu štednju – kako bi smanjili javne troškove: Letonija smanjenje od 20% plaća u javnom sektoru, 10% smanjenje mirovina, socijalne skrbi)


Balti ke dr ave1

Baltičke države

  • U isto vrijeme Letonija je ionako bila druga po siromaštvu zemlja u EU i imala je najnižu razinu socijalnih davanja

  • Njen BDP se vratio na razinu iz 1990.!

  • Stopa nezaposlenosti iznad 20% - najviša u EU

  • Smanjivanje plaća najveće u EU

  • Jedna od zemalja EU s najvećim brojem onih koji rade, a siromašni su

  • Davanja za tržište rada među najnižima u EU (ispod 0.5% BDP-a)


Bdp letonije u cijenama 2000 u spram razine iz 1990

BDP Letonije u cijenama 2000. u % spram razine iz 1990.


Utjecaj gospodarske krize na srednju i isto nu europu

Gospodrska recesija i povećanje stope nezaposlenosti. Usporedba stopa nezaposlenosti u nekim zemljama EU, 2008.-2009. (u %)

Izvor: vlastita obrada podataka temeljena na podacima EUROSTAT-a


Godina za godinom realna promjena pla a u postotcima q2 2008 to q2 2009

Godina za godinom realna promjena plaća u postotcima (Q2 2008 to Q2 2009)

Izvor: Eurostat Labour Cost Index and Harmonized Index of Consumer Prices. Napomena: sezonski prilagođene promjene u realnim plaćama,2008Q2 to 2009Q2, osim Nizozemska, Luksemburg i Italija 2008Q1 to 2009Q1. (NACE rev2 sectors B-N).

Podaci nedostupni za Irsku, Švedsku i Finsku


Zaposleni a prijeti im siroma tvo samohrani roditelji

Zaposleni, a prijeti im siromaštvo – samohrani roditelji

Izvor: Eurostat Survey of Income and Living Conditions. Napomena: podaci za 2008., osim za Irsku, Italiju, UK i EU27


Aktivni i pasivni tro kovi za politike tr i ta rada i stope nezaposlenosti 2007

Aktivni i pasivni troškovi za politike tržišta rada i stope nezaposlenosti, 2007

expenditure in % of GDP

Source: Eurostat (2009) Labour Market Policy. Napomena: nedostaju podaci za Grčku.


Gdje je bila europa u toj situaciji bez vidljive strategije

Gdje je bila Europa u toj situaciji? –Bez vidljive strategije

  • Europa je bila paralizirana s obzirom na nove države članice iz srednje i istočne Europe i susjedne zemlje EU

  • Europa ima premalo institucija i resursa da bi se mogla nositi s krizom tih razmjera

  • Odbijanje kriznog intervencijskog fonda za zemlje srednje i istočne Europe je bila negativna poruka koju je EU poslala novim državama članicama iz srednje i istočne Europe i cijeloj istočnoj Europi (izvan EU)


Uloga me unarodnih financijskih institucija u regiji

Uloga međunarodnih financijskih institucija u regiji

EU – MMF

Dok je Europa predvidjela široki niz javnih sredstava kako bi ublažila posljedice krize (stimulativni paketi,različiti programi na tržištu rada, više javnog deficita), zemlje srednje i istočne Europe u najdubljoj krizi trebaju uvesti brutalnu fiskalnu štednju

Izgleda da su Europa i svijet napustili neo liberalnu gospodarsku doktrinu, ali se ona primjenjuje u srednjoj i istočnoj Europi kao krizni menadžment

Primatelji: smanjenje potrošnje pod svaku cijenu, to recesiju čini još ozbiljnijom

Iako je tako, istina je da je MMF pokazao određenu fleksibilnost


Zaklju ci

Zaključci

  • Europski odgovor: nije zadovoljavajući i nije odgovarajuće koordiniran

  • Vodeća uloga u regiji ostavljena je MMF-u

  • Sadašnja situacija savršeno ilustrira štetan utjecaj gospodarske integracije bez socijalne i političke integracije u EU

  • To je također loša poruka za pristupne zemlje i za zemlje potencijalne članice EU

  • Slabi sustavi socijalne zaštite u srednjoj i istočnoj Europi se i dalje urušavaju. Apsurd je da i dalje u novim državama članicama jača doktrina neo liberalnog gospodarstva koja se pokazala neuspješnom, a razvijena zapadna gospodarstva je napuštaju.


Zaklju ci1

Zaključci

  • Akutne financijske turbulencije (npr. valutni tečaj, izvlačenje kapitala) su sada završile/ zbilja završile??/,

  • Mora se staviti naglasak na posljedice za zapošljavanje

  • Ovdje se najgore tek očekuje, a zaposlenici u većini zemalja srednje i istočne Europe/južne i istočne Europe su nezaštićeni

  • Potrebno je više fiskalnog prostora i efikasnih politika tržišta rada

  • Presudan će biti pozitivan trend u zapadnoj Europi, a to stimulira izvoz iz srednje i istočne Europe


  • Login