1 / 31

Zajednički projekat Svetske banke , Vlade Srbije i SIDA o reformi propisa i AEP u Srbiji

Srbija: Projekat reforme propisa i A nalize E fekata P ropisa Obuka o analizi efekata propisa (AEP). 16. Značaj praćenja i vrednovanja u procesu A EP. Zajednički projekat Svetske banke , Vlade Srbije i SIDA o reformi propisa i AEP u Srbiji. Proces AEP : Utvrđivanje problema i ciljeva.

Download Presentation

Zajednički projekat Svetske banke , Vlade Srbije i SIDA o reformi propisa i AEP u Srbiji

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Srbija: Projekat reforme propisa i Analize Efekata PropisaObuka o analizi efekata propisa (AEP) 16. Značaj praćenja i vrednovanja u procesu AEP Zajednički projekat Svetske banke, Vlade Srbije i SIDAo reformi propisa i AEP u Srbiji

  2. Proces AEP: Utvrđivanje problema i ciljeva • Problemi i potrebe koje treba rešiti propisom • Ciljevi i očekivani rezultati • Regulativne i neregulativne opcije • Relevantne opcije: analiza kritičnih pitanja i pretpostavki • Ekonomska analiza izvodljivih opcija • Najbolja opcija: zašto je najbolja Konsultacije Podaci

  3. Sprovođenje i poštovanje propisa: Podaci iz hamptonskog izveštaja

  4. Evropska iskustva u unapređenju pristupa sprovođenju zakona (prim.prev.) Izveštaj Hampton (2005-UK)Smanjenje administrativnog opterećenja: delotvorna kontrola i sprovođenje propisa Ovaj izveštaj obuhvata 63 nacionalne kancelarije, 203 kancelarije za trgovinske standarde i 408 kancelarije za zaštitu životne sredine na nivou lokalnih uprava.

  5. Rezultati hamptonskog izveštaja Ključni problem je kako inspektori sagledavaju rizik i na koji način odlaze u inspekciju firmi. • Sistem ne reaguje: agencije i inspektori nemaju sredstva i ovlašćenja kako da nagrade poštovanje propisai veliki trud, tako i da stvarno kazne prekršioce na način koji bi stimulisao bolje poštovanje propisa. • Nedostatakpravne konverzacijeizmeđu kompanija i zakonodavaca (zbog prevelikog broja međustruktura).

  6. Preporuke hamptonskog izveštaja Sprovođenje propisa treba projektovati na osnovu procene rizika: to znači da se inspekcije ne sprovode samo onda kada postoji prekršaj, već onda kada postoje rizici. Obeveze informisanja (administrativnog) treba svesti na najmanju meru za firme kod kojih rizik nije visok. Sredstva treba oslobađati smanjenjem broja inspekcija i koristiti ih za podršku savetodavnim uslugama i obukama o tome kako unaprediti poštovanje propisa. Bolja koordinacija među zakonodavcima prilikom uvođenja novih obrazaca; Broj nacionalnih zakonodavnih tela treba smaniti sa 31 na 7 tematskih tela.

  7. Izveštaj Hampton - rezultati Formiranje lokalne kancelarije za bolje propise (LKBP): od kraja 2007. godine, 80% inspekcija sporovode lokalni organi http://www.lbro.org.uk/ • LKBPima zadatak (misiju) da smanji teret kompanija, a da ne ugrozi rezultate regulative, kao i da radi u saradnji sa lokalnim odganima, državnim zakonodavcima i ministarstvima na unapređenju kvalitetaregulativnih usluga lokalnih organa. • LKBP je odgovorna Kabinetu. • LKBP radi na nedoslednostima u sprovođenju zakona u nadležnim lokalnim organima. • Ona ima arbitražnu ulogu u rešavanju sporova. • Ona obezbeđuje pružanje regulativnih usluga od strane lokalnih organa, kao što su trgovinski standardi, zdravlje životne sredine i izdavanje dozvola, što je uključeno u Hamptonski kodeks.

  8. Hamptonski izveštaj i pouke o pametnijem pristupu inspekcijama Source: Bardach and Kagan (2002) • Problem sa inspekcijama je u automatskom, ne-reaktivnom korišćenju moći za sprovođenje zakona zato što činovnici (uključujući inspektore) najviše vole da poštuju standarne operativne procedure. • Nasuprot njima, dobar inspektorbi trebalo: • da bude fleksibilan i da, pre svega, ima na umu logičnost pravila; • da vodi regulativnu konverzaciju sa firmama; • da ima ovlašćenje da nagradi poštovanje propisa i da utiče na rasprostiranje te dobre prakse: neverovatno, ali ima firmi čije je poštovanje propisa iznad standrada! • da ima sposobnost ubeđivanja. • da ume da izbegne rasprave sa kompanijama, osim kada je neophodno da pokaže čvrstimu u upotrebi štap.

  9. Značaj praćenja i vrednovanja u procesu AEP

  10. Zašto je potrebna bolja regulativa? Tradicionalni “odnos vlasti” između Vlade i građana je u zalasku. Pravno delovanje više nije dovoljno. Građani traže nova “javna dobra” osim legalnostivladinih postupaka (npr., uspešnost, vidljivost i odgovornost): odlegitimnosti do upotrebljivosti … a zatim treba da potvrdite da da dobijate ono što vam je obećano

  11. Koji su ciljevi praćenja? Tačno Netačno • Pružanje Vladi relevantnih informacija za odluku da se regulativni entiteti ne koriste ili povuku iz upotrebe; • Preuzimanje moći Vlade i njihovo ispoljavanje iz Vašingtona • Identifikovanje krivaca u ministarstvima i njihovo kažnjavanje; • Otkrivanje slabih tačaka Vlade Evropskoj Uniji • Pružanje objektivnih, relevantnihinajnovijihinformacije o važećem zakonu; • Informisanje onajboljoj praksi • Negovanje jačih strana Saveta za reformu propisa • Identifikacijalekcija koje treba naučiti • Borba protiv slabosti AEP

  12. Zašto su praćenjei vrednovanje važni? Praćenjevam govori da li stena pravom putu ka ispunjavanju svojih ciljeva. Bez praćenja, teško je: • da odredite da li se uklapate u plan ispunjavanja svojih političkih ciljeva; • praviti strateške promene ili intervenisati ako se odstupate od plana.

  13. Zašto su praćenjei vrednovanje važni? Vrednovanje vam govori da li je vaša politika bila uspešna u ispunjavanju postavljenih ciljeva. Bez vrednovanja, teško je: • sagledati da li je vašapolitika bila uspešna; • uočiti njene jake i slabe strane; • praviti informisane izbore prilikom budućeg političkog odlučivanja.

  14. Šta je praćenje? • Praćenje je redovno merenje napretka(efekata neke politike). • Praćenje može da se fokusira na: • Primenu politikeilipolitički proces; i • Trasiranje napredovanja programa ka predviđenim ciljevima i pokazateljima ishoda. To je osnova za praćenje (učinka) na osnovu rezultata.

  15. Šta je praćenje? • Praćenje (učinka) na osnovu rezultata je sistem kojikoristi pokazatelje ishodaza određivanje da li regulativna politika postiže svoje ciljeve. • Ima li predloga o izboru pokazatelja? Ima li ovakvih lekcija iz zemalja EU?

  16. Definisanje problema Ex-post analiza Odluka o primeni Posle primene Povratni odgovor VIDI PRIMENI praćenje Primena Kraj Proces Srednji rok Praćenjeu radnom ciklusu

  17. Plan praćenja (bodovna lista)

  18. Šta je vrednovanje? Vrednovanje je sistematičnotraženje odgovora na pitanja o… • koncepciji • primeni • delotvornosti …regulativne politike. Ova pitanja treba povezati sa ciljevima politike.

  19. Neki tipovi vrednovanja/1 • Procena koncepcije: procena političke logike • Procena koncenpcije i logike neke politike (vrednovanje ex-ante) • Da li politika može da ostvari svoje ciljeve obnako kako je projektovano? • Procena mogućnosti vrednovanja: procena pogodnosti neke politike da bude vrednovana • Može li se politika vrednovati? • Da li postoje potrebnipodaci?

  20. Neki tipovi vrednovanja /2 • Proces/primena: postupci i primena • Ima li problema i primeni propisa? • Efekat: dejstvo politike • Da li je data politika ostvarila svoj cilj? • Na srednji ili duži rok?

  21. Definisanje problema Ex-post vrednovanje AEP Ex-ante AEP Odluka o primeni Posle primene Povratni odgovor VIDI PRIMENI Primena Završno vrednovanje(efekti) Vrednovanje procesa Vrednovanje na srednji rok Vrednovanje u radnom ciklusu

  22. Proces praćenja i vrednovanja AEP Vrednovanje Praćenje 1. Sastaviti i doterati pitanja 1. Odrediti ciljeve praćenja 2. Izabrati koncepciju vrednovanja 2. Izabrati među i krajnje ishode 3. Izabrati pokazatelja i mere 4. Doneti strategiju sakupljanja podataka Planiraj 5. Odrediti strategiju analize podataka 6. Pregledati i ispitati plan 7. Sprovesti plan Radi Izveštavaj 8. Rezultati izveštaja

  23. Od pokazatelja dopraćenja i vrednovanja/1 Kreatorima politike su potrebni sistemkojim će utvrditi da li je primena na pravom putui u kom stepenu propis ostvaruje svoje predviđene ciljeve.

  24. Od pokazatelja dopraćenja i vrednovanja/2 Kadapropis ne postiže svoje ciljeve, kreatori politike moraju da znaju da li je to zbog loše koncepcije politike ili loše primeneu smislu: i) identifikacije problema; ii) veze problemi-ciljevi; iii) odgovarajuće sposobnosti u fazi primene; iv) pojave nepoynatih pretpostavki i/ili kritičnosti.

  25. Od pokazatelja dopraćenja i vrednovanja/3 Planovi praćenja i vrednovanja Treba da uključe dobijanje podataka na osnovu pokazatelja kojima se dobijaju korisne informacije koje mogu da budu od pomoći da se odredi način optimizacije rezultata intervencije. U tom smislu, prilikom AEP, analitičar mora da definiše pokazateljeglavnih političkih ciljeva i da obezbedi okvir predviđenog praćenja i vrednovanja.

  26. P&V – Uspostavljanje sistema za AEP/1 • Prilično je važno pažljivo definisatineke pokazateljeključnih političkih ciljeva (npr.,takozvanih ‘ukupnih ciljeva’). Pretpostavka je da su ti opšti ciljevi stabilnodefinisani u različitim političkim alternativama koje se obrađuju u AEP. • Ti se pokazatelji moraju proveriti u odnosu na namenu za koju su predviđeni, tj. za merenje stepena u kome se neka politika pravilno primenjuje, a njeni ciljevi ostvaruju. Njihovi kredibilitet i jasnoća su od velike važnosti. • Drugi važan činilac izbora pokazatelja je lakoća kojom se dolazi do relevantnih podataka; sakupljanje podataka o nekom pokazatelju ne bi trebalo da je skuplje od vrednosti informacije koju oni pružaju.

  27. P&V – Uspostavljanje sistema za AEP/2 Kada se odredi najbolja opcija,analitičar treba da: • ukratko opiše kako će se sakupiti podaci potrebni za praćenje primene intervencije i njenih efekata; i • naznači prirodu, frekvenciju i namenu potonjih vežbi vrednovanja.

  28. P&V – Uspostavljanje sistema za AEP/ 3 Trebalo bi odgovoriti na sledeća pitanja: • U kojoj meri već postoje strukture za praćenje i vrednovanje? Da li treba uposliti i nove kapacitete? • Kako će se rezultati praćenja i vrednovanja koristiti? • Ko su ključni akteriu obezbeđenju i korišćenju tih informacija? • Koje će, u načelu, biti uloge i odgovornosti tih aktera? Kako će se informacije razmenjivati i, na kraju, sakupljati? • Da li je osnovna situacija dovoljno poznataili će biti potrebni dodatni podaci kada se predlog usvoji?

  29. Grupna vežba i prezentacija P&V u Srbiji

  30. Zakon o zaštiti bilja: Ključna pitanja • Analiza efekata “Zakona o proizvodima za zaštitu bilja” • Zakon će regulisati oblast proizvoda za zaštitu bilja i njihovih ostataka u hrani za ljude i životinje. • Proizvodnja, registracija, plasman na tržište, uvoz, kontrola prekograničnog i domaćeg prometa, ispitivanje, deklaracija i obeležavanje, kao i ambalaža za proizvode za zaštitu bilja regulišu se Zakonom o zaštiti bilja i podzakonskim aktima donesenim u skladu sa zakonom. • Kontrola proizvoda za zaštitu bilja u proizvodnji i na tržištu reguliše se Zakonom o zaštiti bilja od bolesti i štetočina.

  31. Zakon o zaštiti bilja: grupna vežba Svaka grupa treba da pročita i analizira AEP sa ciljem: i)  da se ukratko opiše (za najbolju opciju) kako bi trebalo sakupiti podatke potrebneza praćenje primene i efekata te intervencije; i da se naznači priroda, frekvencija i namena potonjih vežbi vrednovanja. U tom pogledu, treba razmotriti sledeća pitanja: Capaciteti za P&V Ključni kateri u P&V Dopunske informacije o početnim vrednostima

More Related