1 / 50

PRORAČUNSKI ASPEKTI FINANCIRANJA PROJEKATA U LOKALNIM JEDINICAMA

PRORAČUNSKI ASPEKTI FINANCIRANJA PROJEKATA U LOKALNIM JEDINICAMA. Snježana Sikirić prosinac 2014 . SADRŽAJ PREDAVANJA. BROJ I KAPACITET JLP( R)S U RH PRIHODI JLP(R)S I „KAPITALNI” RASHODI JLP ( R)S ZAKONSKI OKVIR STRATEŠKO PLANIRANJE (prednosti i problemi) NAČINI FINANCIRANJA

loman
Download Presentation

PRORAČUNSKI ASPEKTI FINANCIRANJA PROJEKATA U LOKALNIM JEDINICAMA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. PRORAČUNSKI ASPEKTI FINANCIRANJA PROJEKATA U LOKALNIM JEDINICAMA Snježana Sikirić prosinac 2014.

  2. SADRŽAJ PREDAVANJA • BROJ I KAPACITET JLP( R)S U RH • PRIHODI JLP(R)S I „KAPITALNI” RASHODI JLP ( R)S • ZAKONSKI OKVIR • STRATEŠKO PLANIRANJE (prednosti i problemi) • NAČINI FINANCIRANJA • FINANCIJSKA ANALIZA • KREDITNA SPOSOBNOST

  3. KRETANJE BROJA OPĆINA U RH, 1991.-2010.

  4. KRETANJE BROJA JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE U RH 1992. -2010. g.

  5. STRUKTURA PRIHODA JLP(R)S u 2012. g.

  6. UDIO U PRIHODIMA

  7. Razvijenost JLP( R )S U RH • Jedinice lokalne samouprave se razvrstavaju u 5 skupina: • I. skupina – indeks razvijenosti manji od 50% prosjeka RH • II. skupina – indeks razvijenosti između 50% i 75% prosjeka RH • III. skupina - indeks razvijenosti između 75% i 100% prosjeka RH • IV. skupina - indeks razvijenosti između 100% i 125% prosjeka RH • V. skupina - indeks razvijenosti veći od 125% prosjeka RH Razvrstavanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na osnovu INDEKSA RAZVIJENOSTI

  8. METODOLGIJA • Pokazatelji za izračun indeksa razvijenosti: • stopa nezaposlenosti • dohodak po stanovniku • izvorni proračunski prihodi po stanovniku • opće kretanje stanovništva • stopa obrazovanosti • Utvrđuje se svake 3 godine • POTPOMOGNUTA PODRUČJA – područja I. i II. skupine razvijenosti Zakon o regionalnom razvitku Republike Hrvatske (NN 153/09), Uredba o indeksu razvijenosti (63/10), Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema indeksu razvijenosti (NN 89/10) – primjena od 01. 01. 2011.

  9. RAZVIJENOST JLS • 256 (46 %) JLS razvrstano je po razvijenosti u I. i II. skupinu, odnosno indeks razvijenosti ovim JLS manji je od prosjeka razvijenosti RH • Među tih 256 JLS su 22 grada (17,5% od ukupnog broja) i 234 općine (54,5 % od ukupnog broja)

  10. Poslovni prihodi 2010.-2012. g. (u 000 kuna)

  11. Poslovni prihodi 2010.-2012. g.

  12. PAD POSLOVNIH PRIHODA U 2012. g. ODNOSU NA 2008. g.

  13. PAD POSLOVNIH PRIHODA 2012 -2008.

  14. „Kapitalni” rashodi 2010.-2012.g (u 000 kuna)

  15. UDIO „KAPITALNIH” U UKUPNIM RASHODIMA I IZDACIMA JLP( R )S od 2010.-2012.

  16. “KAPITALNI” RASHODI 2012.-2008. g. (u 000 kuna)

  17. PAD “KAPITALNIH RASHODA” 2012 -2008.

  18. “BROJ ZAPOSLENIH 2012.-2008. g. (rast 9,2 %)

  19. INVESTICIJSKA AKTIVNOST 2010.-2012. • NAJJAČA JE U OPĆINAMA, A NAJLOŠIJA U ŽUPANIJAMA (po udjelu u ukupnim rashodima) • NAJVEĆI PAD U GRADOVIMA • JEDAN OD RAZLOGA MOGAO BI BITI UDIO PRIHODA OD KAPITALNIH POMOĆI UNUTAR OPĆEG PRORAČUNA KOJI U OPĆINAMA SUDJELUJU PREKO 2 % UKUPNIH PRIHODA I PRIMITAKA, A U GRADOVIMA OKO 0,5%. • ILI ???

  20. OKOLNOSTI ZA KAPITALNA ULAGANJA • Gospodarska depresija (višegodišnja od početka krize – 2008. BDP pao za gotovo 12 %, veći gospodarski pad ostvarila samo Grčka) • Ekonomska stagnacija (ideja, projekata,kapitala…) • Nesigurna razvojna i ekonomska perspektiva • Zakonska prereguliranost • Investicijska klima u županijama, državi • Socijalna i poduzetnička nesigurnost • Psihološka depresija (svih razina društva)

  21. KAPITALNA ULAGANJA… • SKUPA • POTREBNE SU GODINE ZA IZRADU PROJEKTA I IZGRADNJU • TROŠE RESURSE ZAPOSLENIH • MOGU BITI KONTROVERZNA • ODABIR JEDNOG KAPITALNOG ULAGANJA ČESTO ZNAČI ISKLJUČIVANJE DRUGOG • OGRANIČEN PRORAČUNSKI KAPACITET • APLICIRANJE ZA VANJSKO FINANCIRANJE JE MUKOTRPAN POSAO I ZAHTJEVA STRUČNOST I TIMSKI PRISTUP

  22. FISKALNI KAPACITET LOKALNIH JEDINICA • FISKALNI KAPACITET LOKALNE JEDINICE odražava njezinu sposobnost ostvarivanja prihoda, odnosno sposobnost JLS da vlastitim sredstvima samostalno financira odgovornost i funkcije koje su im propisane • U 2012. GODINI OPĆINE, GRADOVI I ŽUPANIJE OSTVARILI SU 20,7 MLRD KUNA PRIHODA (2,1 % VIŠE OD 2011., ALI I 12,2 % MANJE OD 2008. GODINE)

  23. STRUKTURA LOKALNE SAMOUPRAVE • Glavne razlike širom EU u stupnju oslanjanja na poreze, neporezne prihode i potpore • U Hrvatskoj, zajednički porezi su najznačajniji izvor prihoda i razina potpora je niska po međunarodnim standardima • Hrvatska ima nisku razinu okomite neravnoteže i ograničenu sposobnost izravnanja, posebno u slučaju općina i gradova. Izravnanje zahtjeva potpore, posebno ako postoje velike regionalne razlike u fiskalnoj sposobnosti.(7.267 -39.687 kn doh/percapita)

  24. FRAGMENTACIJA (USITNJENOST) • VIŠI TROŠKOVI PRUŽANJA USLUGA, ZBOG NEISKORIŠTAVANJA EKONOMIJE RAZMJERA • MANJI RASPON USLUGA • VIŠE NEJEDNAKOSTI U PRUŽANJU USLUGA • RASHODI LOKALNE SAMOUPRAVE IZNOSE 7,5 % BDP RH (EU 14,8 %) – PREVELIKA CENTRALIZACIJA

  25. ZAKONSKI OKVIR ZA KAPITALNA ULAGANJA • ZAKON O PRORAČUNU • ZAKON O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU • ZAKON O REGIONALNOM RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE…

  26. ZAKON O PRORAČUNU • UVEDENO STRATEŠKO PLANIRANJE I NA RAZINI JLP( R )S: Izmjene iz prosinca 2012. „Plan razvojnih programa je dokument jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sastavlja za trogodišnje razdoblje, koji sadrži CILJEVE I PRIORITETE RAZVOJA JEDINICE LOKALNE I PODRUĆNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE povezane sa programskom i organizacijskom klasifikacijom proračuna” „Ministar financija, uz suglasnost ministra nadležnog za regionalni razvoj, propisuje sadržaj i metodologiju izrade plana razvojnih programa te sustav praćenja provedbe razvojnih programa.”

  27. ZAKON O PRORAČUNU (87/2008) Članak 45: „Proračunski korisnici državnog proračuna mogu preuzeti obveze po investicijskim projektima tek po provedenom stručnom vrednovanju i ocijenjenoj opravdanosti i učinkovitosti investicijskog projekta. Odredbe stavka 1. ovog članka na odgovarajući se način primjenjuju na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Vlada će uredbom propisati metodologiju pripreme, ocjene i izvedbe investicijskih projekata.”

  28. FINANCIJSKA ANALIZA – Regionalna politika EK - 1997.

  29. STRATEŠKO PLANIRANJE • Planovi razvojnih programa važni su zbog financiranja sredstvima EU iz razloga što programi i projekti koji se planiraju financirati iz navedenih fondova moraju imati vezu sa strateškim ciljevima i prioritetima JLP(R)S , a koji opet moraju biti u suglasju s nacionalnim strateškim ciljevima i prioritetima.

  30. SADRŽAJ PLANA RAZVOJNIH PROGRAMA • 1. CILJEVI RAZVOJA • 2. MJERE • 3. VEZE SA PROGRAMSKOM KLASIFIKACIJOM • 4. VEZE SA FINANCIJSKO KLASIFIKACIJOM • 5. POKAZETLJI REZULATA • 6. VEZE SA ORGANIZACIJSKOM KLASIFIKACIJOM

  31. NAČINI FINANCIRANJA • PRORAČUN (vlastita sredstva, višak poslovnih prihoda, prodaja imovine), POMOĆI, DONACIJE (ministarstva RH, razvojni fondovi, potpore veleposlanstva itd.) • KREDITNA SREDSTVA ( komercijalni krediti, HBOR, inozemne razvojne banke, municipalne obveznice, • JPP kao model isporuke • EU FONDOVI • Leasing financiranje • Financiranje putem društava (korporativne obveznice, komercijalni zapisi, zajednička ulaganja)

  32. ODREĐIVANJE FINANCIJSKE SPOSOBNOSTI ZBOG VISOKE CIJENE POTREBNO JE PROVESTI ANALIZU SPOSOBNOSTI ZA SVE NAČINE FINANCIRANJA I TO: • Analizu (3-5 godina) vlastitih izvora prihoda, analizu rashoda • Projekciju (3-5 godina) budućih vlastitih izvora prihoda i rashoda • Analizu sadašnje i buduće kreditne sposobnosti i otplate duga • Analizu duga po glavi stanovnika, dug izražen u postotku u odnosu na prihode, otplatu duga izraženu u postotku proračuna • Analizu obveze najma • Analizu mogućih promjena s državne razine • Analizu mogućih izvora financiranja kapitalnih projekata • FINANCIJSKU ANALIZU PRORAČUNA

  33. KORISTI OD FINANCIJSKE ANALIZE • Dobivanje slike o fiskalnom stanju JLS • Utvrđivanje nastalih problema • Prezentacija snaga i slabosti izabranim dužnosnicima, ulagačima, građanima i kreditorima • Uvođenje dugoročnih pitanja u proces pripreme i izrade proračuna • Usmjeravanje donošenja fiskalne politike

  34. MODEL FINANCIJSKE ANALIZE PRORAČUNA JLS • DIJELI LOKALNI PRORAČUN NA: - tekuće prihode i izdatke – izračunava tekući saldo - kapitalne prihode i izdatke – izračunava višak/manjak(potrebu za financiranjem kapitalnog proračuna)

  35. RESTRUKTURIRANJE PRORAČUNA NA OPERATIVNI I KAPITALNI DIO UZ IZRAČUN NETO OPERATIVNOG REZULTATA • TEKUĆI • KAPITALNI • DUG • FINANCIJSKE TRANSAKCIJE

  36. BRUTO OPERATIVNI REZULTAT • TEKUĆI PRIHODI (A) - minus • TEKUĆI RASHODI (B) = jednako BRUTO OPERATIVNI REZULTAT (C)

  37. NETO OPERATIVNI REZULTAT • BRUTO OPERATIVNI REZULTAT ( C ) - minus OTPLATA DUGA (kamata + glavnica) = jednako NETO OPERATIVNI REZULTAT ( D )

  38. POTREBE ZA KAPITALNIM SREDSTVIMA • NETO OPERATIVNI REZULTAT ( D ) + plus • KAPITALNI PRIHODI ( F ) - minus • KAPITALNI RASHODI (E ) = jednako • POTREBE ZA KAPITALNIM SREDSTVIMA ( G)

  39. KREDITNA ANALIZA KREDITNA SPOSOBNOST KAO SPREMNOST I SPOSOBNOST ZAJMOPRIMCA ZA POTPUN I PRAVOVREMEN POVRAT DUGA • KOLIKO SE JLS SMIJE ZADUŽITI • KOLIKO SE JLS MOŽE ZADUŽITI?

  40. OCJENA KREDITNE SPOSOBNOSTI OSNOVNA PITANJA • POSLOVNI REZULTATI • KVALITETA IMOVINE I POTENCIJALNE OBVEZE • LIKVIDNOST I FINANCIRANJE • KVALITETA UPRAVLJANJA I OPERATIVNA EVIDENCIJA

  41. KOLIKO SE JLS SMIJE ZADUŽITI ZAKONODAVNI OKVIR: • Europska povelja o lokalnoj samoupravi • Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave • Zakon o kreditnim odnosima s inozemstvom • Zakon o izvršavanju Državnog proračuna • Pravilnik o postupku zaduživanja jedinica lokalne… • Zakon o proračunu

  42. KOLIKO SE SMIJE ZADUŽITI? • ANALIZA POKAZATELJA FINANCIJSKIH REZULTATA • 1. ANALIZA PRIHODA • 2. IZDACI • 3. NETO OPERATIVNI REZULTAT • 4. RELATIVNI RAST • 5. OTPLATA DUGA • 6. LIKVIDNOST I NEOTPLAĆENI DUG

  43. KOLIKO SE MOŽE ZADUŽITI ? 1. NETO OPERATIVNI REZULTAT ISKAZAN KAO OPERATIVNI VIŠAK • IZNOS KOJI JE DOSTUPAN ZA PLAĆANJE DOSPJELE GLAVNICE I KAMATE NA SVAKI NOVI DUG, • ODREĐUJE NAJVIŠI IZNOS KOJI SE MOŽE POSUDITI

  44. ODLUKA • NETO OPERATIVNI VIŠAK = STALNI PRIHODI - OPERATIVNI IZDACI – OTPLATA DUGA > 0, predstavlja IZNOS ZA OTPLATU GLAVNICE I KAMATE , JLS SE MOŽE ZADUŽITI U GRANICAMA DOBIVENOG REZULTATA • NETO OPERATIVNI MANJAK, NE POSTOJI SPOSOBNOST ZADUŽIVANJA

  45. POLITIKA ZADUŽIVANJA • Utvrđuje parametre za zaduživanje • Dug održava na prihvatljivoj razini • Služi kao osnova za ocjenu posljedica koje će novo zaduživanje imati na cjelokupno financijsko stanje • Daje sliku o važnosti koja se stavlja na upravljanje financijama

  46. TEKUĆIM SREDSTIMA izbjeći kamatni trošak zadržati sposobnost zaduživanja i kreditnu sposobnost veća fleksibilnost za financiranje tekućih troškova - limit riskofexessivedebit KREDITOM… opseg i troškovi nekih projekata prelaze mogućnosti prihoda raspodjela otplate duga kroz generacije USPOREDBA PREDNOSTI

  47. ZAKONSKO OGRANIČENJE ZADUŽIVANJA JLP(R )S • Članak 88 ZOP-a, ograničava ukupnu godišnju obvezu po osnovu zaduživanja na 20 % ostvarenih prihoda u godini u kojoj se zadužuje. • Prema Eurostatu (2009.) , ukupni izravni dug lokalnih jedinica u RH najmanji je od promatranih 26 zemalja i iznosi svega oko 0,6 % BDP-a, što ukazuje na prerestriktivna ograničenja • Ovakvo ograničenje neizravno guši inicijativu lokalnih jedinica

  48. ZAKON O PRORAČUNU- ukinuta ograničenja financiranja kapitalnih projekata iz fondova EU i financiranje projekata energetske učinkovitosti Članak 88. ZOP-a (ograničenje ukupne godišnje obveze po zaduženju): Odredbe ovog članka ne odnose se na projekte koji se sufinanciraju iz pretpristupnih programa i fondova EU u kojima JLP( R )S sudjeluju i na projekte iz područja energetske učinkovitosti u kojima sudjeluju JLP( R )S.

  49. ZAKLJUČNO • Fiskalni kapacitet lokalnih jedinica nedostatan za jaču investicijsku aktivnost • Udio lokalnih jedinica u ukupnim prihodima države je nizak i daleko ispod prosjeka zemalja EU • Decentralizaciju ovlasti ne slijedi fiskalna decentralizacija • Prerestriktivna politika zaduživanja lokalnih jedinica • Cijena kapitala • Izostanak strateškog i programskog planiranja na lokalnoj razini • Nepostojanje objedinjenih i dostupnih baza podataka nužnih za kvalitetno planiranje • Baze projekata orijentirane ne megalomanske projekte (sportske dvorane, bazene,trgove i sl.) društvenog standarda,a bez stvaranja jasne gospodarske i razvojne strategije • Održivost i relevantnost projekata • Nedovoljna kadrovska kompetetnost manjih lokalnih jedinica • Gospodarsko stanje u RH i šire

  50. I ZA KRAJ … POSTOJI LI SAVRŠENO RJEŠENJE ? “LJUDI KOJI PREVIŠE RAZMIŠLJAJU PRIJE NEGO LI NAČINE KORAK, PROVEST ĆE ŽIVOT NA JEDNOJ NOZI” A. de Mello

More Related