1 / 36

LOKALNA SAMOUPRAVA, GRAĐANSKO DRUŠTVO I NACIONALNE MANJINE

dr.sc. Davor Brunčić 2011. LOKALNA SAMOUPRAVA, GRAĐANSKO DRUŠTVO I NACIONALNE MANJINE. Lokalna samouprava. dio je ljudske civilizacije, njezine kulture i načina mišljenja.

lok
Download Presentation

LOKALNA SAMOUPRAVA, GRAĐANSKO DRUŠTVO I NACIONALNE MANJINE

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. dr.sc. Davor Brunčić 2011. LOKALNA SAMOUPRAVA, GRAĐANSKO DRUŠTVO I NACIONALNE MANJINE

  2. Lokalna samouprava dio je ljudske civilizacije, njezine kulture i načina mišljenja. Sastavni je dio modela svih suvremenih demokratskih političkih sustava u svijetu. • Izraz demokratskog prava građana i oblik racionalne organizacije funkcioniranja društvene i državne zajednice. • Teritorijalna (samo)uprava dio je sustava upravljanja države. • - međusobni odnosi u: • raspodjeli poslova (djelokruga rada) između različitih razina teritorijalnog upravljanja, • ovlaštenjima koja se u svezi s tim uspostavljaju (nadležnostima), • načinu financiranja obavljanja tih poslova • nadzornoj funkciji koju viša razina uspostavlja u odnosu na nižu razinu.

  3. SKUPŠTINA / VIJEĆE ŽUPAN / NAČELNIK UPRAVNATIJELA Lokalna samouprava = pravo i mogućnost lokalnih jedinica da, u okvirima određenim zakonom, uređuju i upravljaju, uz vlastitu odgovornost i u interesu lokalnog pučanstva, bitnim dijelom javnih poslova. Provodi se preko predstavničkih tijela (vijeća ili skupština) sastavljenih od članova izabranih na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem na temelju općeg i jednakog biračkog prava. Ova tijela mogu imati izvršna tijela koja su im odgovorna.

  4. I teorija i viđenje običnih ljudi podudarni su u zaključku: lokalna samouprava bolje razumije potrebe ljudi od centralizirane države. Iz perspektive običnih građana, središnja vlast je najčešće predaleko od njihovih životnih problema i potreba s kojima se svakodnevno suočavaju. • NAČELO SUPSIDIJARNOSTI: poslovi trebaju biti povjereni razini najbližoj građanima koja je to u stanju djelotvorno i ekonomično obaviti • Sastavni dijelovi: • Pojedinac je središte društvene organizacije (pravo na individualnu slobodu i obveza društva da je ne ograničava, već podupire). Pogrešno je oduzeti pojedincu i povjeriti široj zajednici ono što on kao privatna osoba poduzima ili pokušava ostvariti i u mogućnosti je to uspješno obaviti; • Manje društvene zajednice (i bliže pojedincu) imaju prednost u obavljanju poslova koje uspješno mogu obaviti u odnosu na jedinice više razine; • Svaka društvena intervencija vlasti više razine treba biti usmjerena prema pomoći pojedincu ili nižoj razini u obavljanju njihovih zadaća. • Jedno od temeljnih načela na kojem počiva europsko zdanje

  5. Građanin izvorište i os političkog sustava

  6. BIRAČ građanin član političke stranke član udruge stanovnik

  7. POLITIČKE STRANKE GRAĐANI IZBORI SKUPŠTINA / VIJEĆE ŽUPAN / NAČELNIK UDRUGE UPRAVNATIJELA MJESNA SAMOUPRAVA USTROJSTVO POLITIČKE VLASTI I UPRAVE

  8. mogućnost iskazivanja interesa • mogućnost utjecaja na odlučivanje o uvjetima vlastitog življenja • mogućnost potpunijeg zadovoljavanja potreba • mogućnost osobnog razvitka i afirmacije • raste osjećaj pripadnosti (homogenizacija) • informacije o lokalnim problemima i mogućnostima (ideje) • korištenje i razvitak lokalnih znanja i vještina (stručnost) • korištenje lokalne stvaralačke energije (ljudski resursi) • osiguranje potpore lokalnog stanovništva (povjerenje) • djelotvornije usklađivanje pluralizma interesa (otklanjanje sukoba i nesporazuma) • kvalitetnije i kompetentnije odlučivanje • viši stupanj demokratskog funkcioniranja samoupravnih tijela • potpunije i autentičnije utvrđivanje i zadovoljavanje potreba • pospješuje se i ubrzava rad upravnih i drugih tijela Sudjelovanje građana u teritorijalnoj samoupravi mora biti proces u kojem svi dobivaju Građani Teritorijalna samouprava Zajedno

  9. Moderno građansko (civilno) društvo Moderno građansko (civilno) društvo jepluralističko: daje građanima legitimno pravo da kroz različite oblike organiziranja i slobodnog udruživanja, oblikuju i javno zastupaju različite interese i potrebe članova zajednice. Nevladin, neprofitni sektor je prostor u kojem aktivni građani odnosno građanske inicijative okupljaju i razvijaju društveni, ljudski potencijal i integralni su element društveno-političkog sustava te poželjan način demokratizacije odnosa u javnom, političkom i ekonomskom životu zajednice. Brojne vrste dobrovoljnih, nevladinih, neprofitnih organizacija: udruge, socijalni pokreti, crkvene organizacije, sindikati, lokalne zajednice, ustanove, zaklade, fundacije, interesne grupe i drugi oblici građanskih inicijativa

  10. Njihov rad nije alternativa jedinicama lokalne samouprave i državnim tijelima i ustanovama. Oni imaju različite uloge i odgovornosti u rješavanju problema i razvoju zajednice u cjelini. Stoga će svoje odnose temeljiti na partnerskom odnosu, Partnerski odnos unaprijedit će ostvarenje ideje suodgovornosti vlasti i građana za razvoj i napredak zajednice. Što čini dobro partnerstvo? • zajednička vizija • jasni razvojni ciljevi • plan aktivnosti s mjerljivim rezultatima • odgovarajući mehanizmi provedbe • potencijali primjereni zadaćama • stabilne institucionalne jezgre • pojedinci opredijeljeni za partnerski odnos

  11. REZULTATI PARTNERSTVA Stabilan forum za dijalog Zajednička vizija budućnosti Razvojni projekti koje svi prepoznaju kao svoje i prioritetne

  12. POVELJA O SURADNJI Vukovarsko-srijemske županije i nevladinog neprofitnog sektora od 23. prosinca 2004. Osječko-baranjske županije i građanskih udruga od 15. prosinca 2004.

  13. POTICAJ ZA POVELJU O SURADNJI • svijest da predstavljanjem i zastupanjem zajedničkih i posebnih potreba građani organizirani u udruge pridonose humanizaciji odnosa, razumijevanju različitosti, uključivanju marginaliziranih skupina i jačanju tolerancije kao općih civilizacijskih dostignuća, a svojim djelovanjem uspostavljaju dijalog u zajednici i utječu na javnost i njezino povećano uključivanje u procese odlučivanja, • želja da organiziranim djelovanjem usmjerenim k općedruštvenom dobru građani u građanskim udrugama, koje pripadaju tzv. nevladinom, neprofitnom sektoru, odgovorno preuzimaju dio javnih poslova i na taj način postaju legitiman partner vlasti u utvrđivanju javnog interesa i sudjelovanju u oblikovanju politike zajednice po mjeri njezinih građana, • namjera poticanja i unaprjeđivanja razvoja građanskog društva i međusobne suradnje

  14. ZADOVOLJAVANJE JAVNIH POTREBA • uključivanje građanskih udruga u istraživanje i procjenu sadržaja javnih potreba koje financira jedinica lokalne/područne samouprave, • razvoj prakse povjeravanja provedbe programa javnih potreba koje utvrđuje jedinica lokalne/područne samouprave građanskim udrugama koje za to ispunjavaju uvjete.

  15. NACIONALNE MANJINE • Istodobno dio • Sustava lokalne (teritorijalne) samouprave • Građanskog (civilnog) društva

  16. ŠTO SU vijeća / predstavnici nacionalnih manjina ? OBLIK MANJINSKE SAMOUPRAVE • FUNKCIJA • sudjelovanje u javnom životu • upravljanje lokalnim poslovima CILJ unaprjeđivanje, očuvanje i zaštita položaja nacionalnih manjina u društvu

  17. Savjet za nacionalne manjine RH Država matičnog naroda Vijeće / Predstavnik nacionalne manjine Jedinica teritorijalne samouprave Institucije nacionalne manjine Sredstva javnog priopćavanja Koordinacijska tijela ODNOSI S OKRUŽENJEM

  18. Temeljna pretpostavka uspješnog djelovanja prema određenim institucijama je poznavanje njihovog djelokruga rada i nadležnosti, ustrojstva i načina funkcioniranja

  19. Nadležnosti i obveze jedinica lokalne samouprave prema propisima o pravima nacionalnih manjina • Jedinice lokalne i područne samouprave dužne su: • statutom propisati službenu uporabu i način korištenja zastave i simbola nacionalnih manjina, • statutom odrediti broj vijećnika – pripadnika nacionalnih manjina prema postotku utvrđenom Ustavnim zakonom; • osigurati zastupljenost predstavnika nacionalnih manjina u poglavarstvu (ukoliko postoji obveza osiguranja srazmjerne zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina u predstavničkom tijelu); • osigurati pripadnicima nacionalnih manjina zastupljenost u upravnim tijelima i službama, vodeći računa o postotnoj zastupljenosti u ukupnom stanovništvu na razini na kojoj je tijelo ustrojeno; • u pripremi prijedloga općih akata od vijeća nacionalnih manjina zatražiti mišljenje i prijedloge o odredbama kojima se uređuju prava i slobode nacionalnih manjina; • propisati postupak i rokove za dostavu prijedloga vijeća, osobito, rokove za davanje mišljenja u pripremi prijedloga općih akata te način suradnje s radnim tijelima predstavničkog tijela kada raspravljaju o pitanjima koja se tiču položaja manjina; • osigurati u svom proračunu sredstva za rad vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, uključujući sredstva za obavljanje administrativnih poslova za njihove potrebe; • statute, financijske planove i završne račune vijeća nacionalnih manjina te financijske planove i završne račune predstavnika objaviti u svojim službenim glasilima.

  20. Akti tijela teritorijalne samouprave od značenja za ostvarivanje prava nacionalnih manjina • Statut jedinice teritorijalne samouprave • Poslovnik predstavničkog tijela • Programi javnih potreba (osobito: prosvjeta, kultura) • Proračun • Mreže osnovnih i srednjih škola • Plan rada predstavničkog tijela • Drugi planski dokumenti • Drugi opći akti

  21. Vijeće / predstavnik nacionalne manjine objava akata Objava Službeno glasilo Donošenje Vijeće / Skupština vijećnik radno tijelo načelnik / župan AMANDMAN predlaganje mjera i općih akata Razmatranje obavještavanje o pitanju o kome će raspravljati Radna tijela Utvrđivanje (podnošenje) isticanje kandidata za dužnosti u tijelima pribavljanje mišljenja Načelnik / župan Razmatranje Radna tijela konzultacije Izrada Upravna tijela ili dr. Građani, pravne osobe, upravna tijela i dr. Podnošenje predlaganje mjera i općih akata predlaganje mjera i općih akata POSTUPAK DONOŠENJA AKTA INICIJATIVA NACRT AKTA PRIJEDLOG AKTA AKT

  22. Pokretanje postupka nadzora nad zakonitošću općih akata (dužnost) Središnji državni ured za upravu (obustava – Vlada – Ustavni sud) Pokretanje postupka nadzora nad zakonitošću rada tijela (primjena propisa o nacionalnim manjinama) Nadležno tijelo državne uprave Ustavna tužba (povrijeđena prava i slobode pripadnika nacionalne manjine) Ustavni sud NADZORNA FUNKCIJA

  23. NADLEŽNOST JEDINICA TERITORIJALNE SAMOUPRAVE ZNAČENJE Utjecaj vijeća nacionalnih manjina ograničen je djelokrugom i nadležnošću jedinice teritorijalne samouprave pri kojoj vijeće djeluje

  24. Prijenos nadležnosti na jedinice teritorijalne samouprave u okviru procesa decentralizacije širi prostor utjecaja i vijeća nacionalnih manjina

  25. planiranje nadzor (i korekcija) FAZE odlučivanje izvršavanje U svim tim fazama poželjno je sudjelovanje građana (priprema je carstvo stručnjaka)  UPRAVLJANJE FUNKCIONIRANJEM I RAZVOJEM temeljna je zadaća tijela teritorijalne samouprave

  26. ZADOVOLJAVANJE POTREBA STANOVNIŠTVA temeljna je zadaća svakog društvenog sustava osobne potrebe (omogućava) / javne potrebe (osigurava) TEMELJNA ZADAĆA:prostorni,gospodarski i društveni razvoj • POSEBNE ZADAĆE(programi javnih potreba) • zdravstvo • socijalna skrb • prosvjeta • kultura • tehnička kultura • tjelesna kultura i šport Kako prepoznati i utvrditi javne potrebe ? Kako osigurati njihovo zadovoljavanje ? Kako osigurati njihovo financiranje ?

  27. OSPOSOBLJENOST VIJEĆA NACIONALNIH MANJINA • Pravna i organizacijska uređenost (akti) • Osposobljenost članova (educiranost) • Materijalna osposobljenost (prostor, oprema, financiranje) • Izgrađenost informacijskog sustava • Izgrađenost metodologije djelovanja

  28. predsjednik Broj članova Općina 10 Grad 15 Županija 25 Radna tijela(odbori, komisije i sl.) • za pravna pitanja • za financije • za prosvjetu i kulturu • za odnose s javnošču • za međunarodnu • suradnju tajnik, stručna služba PRAVNI AKTI Statut (objava) Financijski plan i završni račun (objava) Programi rada Poslovnik ….. USTROJSTVO VIJEĆA neprofitna pravna osoba

  29. Troši namjenski ! FINANCIRANJE NAMJENA IZVORI • za rad vijeća nacionalnih manjina ( i za administrativne poslove) • (mogu) za aktivnosti utvrđene programom rada vijeća • za programe radio i TV postaja u njihovom vlasništvu • (mogu) udruge, zaklade i fundacije te ustanove nacionalnih manjina Proračun općine /grada / županije Državni proračun prihodi od imovine donacije pokloni nasljedstva dr. izvori • (mogu) za programe vijeća • za programe radio i TV postaja u njihovom vlasništvu • (mogu) udruge, zaklade i fundacije te ustanove nacionalnih manjina za djelatnosti i poslove utvrđene programom rada vijeća

  30. Budući su vijeća nacionalnih manjina dio sustava teritorijalne samouprave, metodologija njihova djelovanja odgovarajuća je metodologiji djelovanja tijela lokalne i područne samouprave. METODOLOGIJA DJELOVANJA

  31. Izvor informacije Nadležno tijelo Kako pravodobno pribaviti ? povratna informacija Vijeće informacije prijedlog Kako uputiti prijedlog ? INFORMACIJSKI SUSTAV Promatrajući s aspekta procesa upravljanja, osnovna svrha informacijskogsustava je osiguranje pravovremenog pritoka podataka i informacijapotrebnih u svim fazama procesa odlučivanja. • obraditi • razmotriti • odlučiti

  32. Kako ostvarivati komunikaciju? Tijela jedinica samouprave svojim općim aktima (statut, poslovnik i dr.) uređuju način, rokove i postupak ostvarivanja prava vijeća/predstavnika nacionalnih manjina (u pravilu: uključivanje u postojeći mehanizam) • Mogućnosti • sastanci i savjetovanja s predstavnicima općine/grada/županije • suradnja s upravnim tijelima • putem radnog tijela (savjeta, odbora) za pitanja nacionalnih manjina (za ostvarivanje i zaštitu sloboda i prava građana) • podnesci prema tijelima (prijedlozi mjera i akata – prosvjeta, kultura i dr.) • prijedlozi kandidata za dužnosti (izravno ili putem radnih tijela za izbor i imenovanja)

  33. ODNOSI S JAVNOŠĆU • CILJ • afirmacija nacionalne manjine i njezinih postignuća ( putem programa kojima se potiče i unaprjeđuje održavanje, razvoj i iskazivanje kulturne, vjerske i druge samobitnosti nacionalnih manjina, očuvanje i zaštita njihovih kulturnih dobara i tradicije) • informiranje pripadnika nacionalne manjine (na njihovom jeziku i pismu) • Informiranje o radu i zadaćama vijeća/ predstavnika nacionalnih manjina • VLASTITA DJELATNOST • obavljanje djelatnosti javnog priopćavanja (izdavanje novina, proizvodnja i emitiranje radijskog i TV programa i obavljanje djelatnosti novinskih agencija) • promidžbene i druge aktivnosti

  34. ODNOSI SA SREDSTVIMA JAVNOG PRIOPĆAVANJA Zadaća radija i TV(na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini) • proizvodnja i/ili emitiranje emisija namijenjenih informiranju pripadnika nacionalnih manjina na jezicima nacionalnih manjina • stvaranje i emitiranje programa kojima se potiče i unaprjeđuje održavanje, razvoj i iskazivanje kulturne, vjerske i druge samobitnosti nacionalnih manjina, očuvanje i zaštita njihovih kulturnih dobara i tradicije • stvaranje i emitiranje te stvaranje i emitiranje programa kojima se pripadnici nacionalne manjine na tom prostoru upoznaju s radom i zadaćama njihova vijeća nacionalnih manjina i predstavnika nacionalnih manjina Pravo vijeća/predstavnika nacionalne manjine • davanje mišljenja i prijedloga na programe radijskih i televizijskih postaja na lokalnoj i regionalnoj razini namijenjene nacionalnim manjinama ili na programe koji se odnose na manjinska pitanja • sudjelovanje u stvaranju programa namijenjenog nacionalnim manjinama (dužne omogućiti pravne osobe koje obavljaju djelatnost javnog priopćavanja)

  35. ODNOSI S INSTITUCIJAMA NACIONALNIH MANJINA KULTURNA AUTONOMIJA održavanje, razvoj i iskazivanje vlastite kulture, te očuvanje i zaštita svojih kulturnih dobara i tradicije (Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, članak 7 .) Institucije nacionalnih manjina zaklade i fundacije te ustanove za obavljanje djelatnosti javnog priopćavanja, kulturne, izdavačke (nakladničke), muzejske, arhivske, knjižnične i znanstvene djelatnosti osnovane radi očuvanja, razvoja, promicanja i iskazivanja svog nacionalnog i kulturnog identiteta • Odnosi • osnivanje • suradnja: koordinacija, poticanje, pomaganje

  36. NACIONALNE MANJINE • Istodobno dio • Sustava lokalne (teritorijalne) samouprave • Građanskog (civilnog) društva pravo i mogućnost da kroz različite oblike organiziranja i slobodnog udruživanja, oblikuju i javno zastupaju različite interese i potrebe članova zajednice

More Related