UPRAVLJANJE ZAŠTITOM ŽIVOTNE SREDINE PRIMJENOM BALANCED SCORECARD-A I AHP-A

1. Mašinski fakultet Podgorica Centar za kvalitet UPRAVLJANJE ZAŠTITOM ŽIVOTNE SREDINE PRIMJENOM BALANCED SCORECARD-A I AHP-A Mr Jelena Jovanović Prof. dr Zdravko Krivokapić Doc. Dr Aleksandar Vujović

2. 1. UVOD 2. ISO 14000 I UNAPREDJENJE EKOLOŠKIH PERFORMANSI 3. SISTEM MENADŽMENTA PERFORMANSAMA - BALANCED SCORECARD (BSC) 4. BSC SA METRIKOM ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE 5. PRIMJENA AHP U IZBORU MODELA 6. ZAKLJUČAK

3. ISO 14000 I UNAPREDJENJE EKOLOŠKIH PERFORMANSI Postoje prilično podijeljena mišljenja o tome da li ISO 14001 sertifikacija prestavlja samo "greenwash" ili stvarno vodi boljim ekološkim peformansama. Analize su prilično neujednačene. Osnovno pitanje je na koji način u organizaciji koja ima implementiran standard ISO 14001 ili je u poodmakloj fazi njegove implementacije kreirati BSC model tako da sistem menadžmenta ZZS ne ostane po strani kao samostalni projekat. U cilju utvrdjivanja najpovoljnijeg načina za implementaciju elemenata ZZS u poslovnom okruženju kakvo je EPCG koja je u procesu implementacije standarda ISO 14000 analiziraće se različite koncepcije BSC - a koje uključuju metriku ZZS.

4. Stalna poboljšanja Up Misija P A Vizija Strategija Perspektive Interni procesi Učenje i razvoj Finansije Korisnici Ciljevi Ciljevi Ciljevi Ciljevi Mjere Mjere Mjere Mjere C Ciljne vrijednosti Ciljne vrijednosti Ciljne vrijednosti Ciljne vrijednosti D Aktivnosti Aktivnosti Aktivnosti Aktivnosti Bottom Top Down SISTEM MENADŽMENTA PERFORMANSAMA - BALANCED SCORECARD (BSC) Istraživanja [12] pokazuju da organizacije glavni razlog za implementaciju BSC nalaze u objedinjavanju različitih informacionih sistema. Slika 1. Prevodjenje misije, vizije i strategije primjenom BSC [14] [22]

5. Znanje i vještine zaposlenih i nove tehnologije predstavljaju osnovu za povećanje efikasnosti i kvaliteta procesa u organizaciji a samim tim i kvaliteta proizvoda. Ovo utiče na povećanje zadovoljstva korisnika i širenju tržišta što rezultira povećanjem dobiti. Neprofitne organizacije Profitne organizacije U okviru dobijenih sredstava, korišćenjem znanja i vještina zaposlenih i upotrebom novih tehnologija poboljšava se način rada, što dovodi do povećanja efikasnosti i kvaliteta čime se zadovoljava klijent i u krajnjoj linijij ispunjava misija organizacije Misija Klijenti Interni porocesi Učenje i razvoj Finansije Korisnici Interni porocesi Učenje i razvoj • Koncept BSC profitno orjentisanih organizacija • Koncept BSC profitno orjentisanih organizacija Slika 2. Uzročno posljedične veze izmedju perspektiva kod profitnih i neprofitnih organizacija

6. BSC SA METRIKOM ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE Široko rasprostranjene knjige o BSC [13], [17], [18], [19],... se nijesu specijalno orjentisale na moguće načine implementacije ekoloških aspekata unutar BSC modela i na analizu tih pristupa već samo prikazuju strateške mape organizacija koje sadrže po nekoliko ekoloških ciljeva unutar postojećih perspektiva BSC. Postoji više pristupa raznih autora u integrisanju elemenata održivog razvoja a time i elemenata ZZS u BSC koncept i uglavnom se baziraju na podjelu [20] gdje je integracija u BSC moguća na tri načina: 1. Integracija ekoloških i socijalnih ciljeva u 4 postojeće perspektive 2. Dodavanje nove ekološke/socijalne perspektive Medjutim ova dva koncepta uvijek stvaraju bojazan kod menadžera ZŽS da se zbog malog broja ciljeva unutar BSC modela, koji ima potrebu da zamijeni ostale menadžment sisteme organizacije, ova problematika još više zanemari. 3. Kreiranje izvedene ekološke/socijalne scorecard Opravdanje za rijetku upotrebu ovog modela u praksi jeste stvaranje paralelnog sistema u odnosu na konvencijalnu BSC. Ali šta znače paralelni sistemi? Zar nije i EMS prema ISO 14001, ili bilo koji drugi menadžment sistem koji nije potpuno uključen u BSC paralelan sistem sa njim?

7. Kako je analizom [21] ukazano na to da organizacione jedinice Proizvodnja, Prenos i Distribucija predstavljauju najveće zagadjivače u EPCG to su u okviru njihovih scorecardi kreirane i posebne Eko scorecarde koje su bazirane samo na ZZS analogno pristupu na najvišem (korporativnom) nivou. Slika 3. Preporuka za korporativni model BSC u EPCG

8. Misija Vizija AHP Lista izabranih mjera (KPI) Lista potencijalnih mjera Strategija Strateški ciljevi PRIMJENA AHP U IZBORU MODELA U procesu izbora metrike za BSC model značajnu pomoć može pružiti AHP metodologija primjenom koje se problem hijerarhijski razlaže na kriterijume i alternative kako bi se vrednovanjem od strane svih članova izabranog tima sintetizovala konačna lista alternativa (mjera). Dakle AHP na bazi grupnog odlučivanja zainteresovanih strana može značajno da unaprijedi proces izbora adekvatnih mjera (pokazatelja) po svim perspektivama BSC modela organizacije. Slika 4 Uloga AHP –a u implementaciji BSC-a

9. Za vrednovanje mjera u odnosu na postavljene ciljeve mogu biti definisani razni kriterijumi (npr: Mjerljivost, . Povezanost sa strateškim cilljevima, Razumljivost i sigurnost,...). Imajući u vidu ove kriterijume menadžerski tim može mnogo jednostavnije izvršiti i predlaganje mjera i njihovo vrednovanje. Bitno je da se svi članovi tima jednoglasno slože oko hijerarhijske strukture problema a time i kriterijuma ocjenjivanja i mogućih alternativa (mjera) a zatim vrednovanjem elemenata jednog nivoa u odnosu na elemente prethodnog se dobija lista značajnosti mjera. Izbor KPI Učenje i razvoj Korisnici Interni procesi Finansije Strateški cilj 1 Strateški cilj 2 Strateški cilj n ... Kriterijum 1 Kriterijum 2 Kriterijum m ... Mjera 1 Mjera 2 Mjera s ... KPI1 KPI2 KPI3 KPI4 KPI5 KPI6 KPIi ... KPIk Slika 5. Izbor mjera u BSC primjenom AHP

10. Slika 6 Model vrednovanja mjera primjenom AHP -a za org. jedinicu TE Pljevlja

11. Slika 7 Dva pristupa vrednovanju elemenata unutar AHP Modela

12. ZAKLJUCAK U radu su prikazane osnovne postavke u svijetu široko rasprostranjenog modela strateškog sistema menadžmenta kakav je Balanced scorecard koji je tek u ranoj fazi razvoja u samo nekim organizacijama sa naših prostora. Sa aspekta unapredjenja zaštite životne sredine u organizaciji primjenom BSC'a ključna je komparativna analiza modela proftinih i neprofitnih organizacija na čije razlike je takodje ukazano. Ovo iz razloga što je EPCG profitna organizacija a zna se da zaštita životne sredine u organizacijama iz našeg okruženja ne može biti realizovana u smislu održivog razvoja dakle, kao profitno orjentisan projekat već da je neophodno kreirati budžet koji će ovaj cilj podržati. U radu je takodje ukazano na moguće pristupe uključivanja ciljeva ZZS u konvencijalni profitno orjentisan BSC model. Ovo je od velikog značaja jer se pokazalo da je za unapredjivanje ekoloških performansi organizacije uz implementaciju standarda ISO 14000 neophodno uključiti i neki efektivan mjerni menadžment sistem. Modelom koji je prikazan obezbijedilo bi se sa jedne strane stalno praćenje i unapredjivanje performansi organizacije kroz konvencijalni BSC model a sa druge strane praćenje i unapredjivanje ekoloških performansi kroz EKO BSC model.

13. Hvala na pažnji !!!