1 / 17

SUVIŠNA VODA U POLJOPRIVREDNIM TLIMA

SUVIŠNA VODA U POLJOPRIVREDNIM TLIMA. SUVIŠNA VODA U POLJOPRIVREDNIM TLIMA. Koja je voda suvišna u tlu?. Sva voda, koje u tlu ima više, od potreba kulturnih biljaka. Tlo koje sadrži SUVIŠNU VODU je PREVLAŽENO ili MOKRO tlo. Gdje se javljaju vlažna tla?.

langer
Download Presentation

SUVIŠNA VODA U POLJOPRIVREDNIM TLIMA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. SUVIŠNA VODA U POLJOPRIVREDNIM TLIMA

  2. SUVIŠNA VODA U POLJOPRIVREDNIM TLIMA Koja je voda suvišna u tlu? Sva voda, koje u tlu ima više, od potreba kulturnih biljaka. Tlo koje sadrži SUVIŠNU VODU je PREVLAŽENO ili MOKRO tlo. Gdje se javljaju vlažna tla? Na nižim kotama terena, u dolinama, depresijama i slabo ocjednim terenima. Na mjestima gdje nema mogućnosti prirodnog otjecanja suvišnih voda.

  3. NEGATIVNI EFEKTI SUVIŠNIH VODA U POLJOPRIVREDNOM TLU - Otežano kretanje poljoprivredne mehanizacije - Onemogućena i otežana pravovremena obrada (proljeće i jesen) • Prilikom isparavanja vode iz tla, gube se znatne količine • toplinske energije i zbog toga su vlažna tla hladnija • (2 – 7 0 C) od suhih tala • Sve pore su ispunjene vodom i u tlu nema dovoljno zraka • i slaba je izmjena plinova - Anaerobni uvjeti za djelovanje mikroorganizama - Narušena je struktura tla - Povoljni uvjeti za rast i razvoj biljnih bolesti i štetnika • U vlažnim uvjetima sprječava se proces nitrifikacije • i smanjuje usvajanje dušika

  4. Suvišak vode u tlu – nedostatak zraka

  5. PORIJEKLO SUVIŠNIH VODA U TLU PODZEMNE U dubljim slojevima profila tla do 2 m dubine (značaj na poljoprivredu) POVRŠINSKE Na površini terena ili u najplićem sloj tla Stagnirajuća podpovršinska Nastaje na slabije propusnim tlima (geneza ili antropogeno – taban pluga) Oborinske (vlastite) Slivne (tuđe vode) Slobodna podzemna Poplavne u dubljim slojevima tla. Prihranjuje se od oborina ili iz vodotoka

  6. Dubina podzemne vode? TOLERANTNA DUBINA = koja ne ugrožava život i razvoj kulturnih biljaka. • Ovisi o: • vrsti i svojstvima tla • klimi • vrsti kulture Najpliću podzemnu vodu podnose LIVADE I PAŠNJACI (50 – 70 cm) POVRTNE KULTURE (60 – 80 cm) RATARSKE KULTURE ( 1 – 1,5 m) DJETELINA I VOĆARSKE KULTURE (1,5 m) Optimalna dubina podzemne vode = pri kojoj se postižu najpovoljniji prinosi kulturnog bilja.

  7. UREĐENJE POLJOPRIVREDNIH PREVLAŽENIH TALA Sve mjere i radove kojima uklanjamo suvišnu vodu iz aktivnog profila poljoprivrednog zemljišta - O D V O D N J A - Suvišna voda iz tla se odvodi sa melioracijskog područja u neki drugi recipijent (prirodni ili umjetni)

  8. O D V O D N J A POVRŠINSKA Odvodnja otvorenom kanalskom mrežom PODZEMNA KOMBINIRANA ODVODNJA Cijevna drenaža Bezcijevna drenaža

  9. POVRŠINSKA ODVODNJA OTVORENIM KANALIMA Otvorenom kanalskom mrežom odvode se suvišne POVRŠINSKE i dio PODPOVRŠINSKIH voda sa melioracijskog područja. 1. ZAŠTITA OD VANJSKIH ILI TUĐIH VODA (slivne ili poplavne vode). SLIVNE - uređenja vodotoka ili gradnja akumulacije POPLAVNE - izgradnja nasipa

  10. 2. Prikupljanje odgovarajućih PODLOGA - topografske - geološke karte - hidrografski podaci - hidrološki podaci - klimatološki podaci - podaci o zemljištu - podaci o poljoprivrednoj proizvodnji 3. Izrada STUDIJA i PROJEKATA

  11. OTVORENA KANALSKA MREŽA Sistem otvorenih kanala čini mrežu međusobno povezanih vodotoka (kanala), gdje voda iz manjih kanala utječe u veće i na taj način odvodi suvišnu vodu iz melioracijskog područja u neki RECIPIJENT. Zadatak svih kanala je: odvoditi OBORINSKE (i sve druge vode koje dospijevaju u melioracijsko područje) u RECIPIJENT Do 70’tih godina izgradnja kanala = slijedi se konfiguracija terena Iza 70’-tih godina kopaju se paralelni kanali - strojevi – površine pravilna oblika

  12. MREŽA KANALA MREŽA DETALJNE ODVODNJE MREŽA OSNOVNE ODVODNJE GLAVNI SABIRNI KANAL I. reda (tranzitna funkcija do recipijenta) TERCIJARNI KANALA III. reda Kanali sisavci IV reda Sekundarni kanali II. reda manjih dimenzija najvećih dimenzija

  13. DIMENZIONIRANJE KANALA za određivanje dimenzija kanala služi MODUL ODVODNJE = KOLIČINA VODE KOJA SE U JEDINICI VREMENA SLIJEVA U VODOTOK SA JEDINICE POVRŠINE (litre) (sekunde) (hektari) Q = l / s / ha ravničarski predjeli = Q = 0,5 l/s/ha brdski predjeli = 2-3 l/s/ha ……strmiji teren – modul odvodnje veći

More Related