Ivotne zajednice mora i voda na kopnu
This presentation is the property of its rightful owner.
Sponsored Links
1 / 56

ivotne zajednice mora i voda na kopnu PowerPoint PPT Presentation


  • 2670 Views
  • Uploaded on
  • Presentation posted in: General

Download Presentation

ivotne zajednice mora i voda na kopnu

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Presentation Transcript


Ivotne zajednice mora i voda na kopnu

ivotne zajednice morai voda na kopnu


Ivotne zajednice mora ivot u vodi

ivotne zajednice moraivot u vodi

Voda je vrlo rasprostranjena ivotna okolina. Povrina kopna je 29,2%, a povrina voda 70,8%. U vodi postoje svi uvjeti neophodni za ivot mineralne tvari, plinovi, toplina, svjetlost, gibanje mora Voda je otapalo jer otapa mineralne tvari i plinove, kisik i ugljikov dioksid. Morska voda sadri oko 30-38 g/l soli, a slatka voda 1 5 g/l otopljenog vapnenca.


Ivotni uvjeti u vodi

ivotni uvjeti u vodi

Tlak je sila koja djeluje na odreenu povrinu. Na vioj nadmorskoj visini tlak je nii jer je zrak rjei. Uslijed mase tekuine u vodi nastaje tlak. Poveava se s dubinom.

Tako je na dnu oceana tlak mnogo vei nego blizu njegove povrine. Ronioci u dubokim vodama moraju nositi posebna odjele i boce s kisikom za krai boravak u nepovoljnim uvjetima.


Ivotne zajednice mora i voda na kopnu

Temperatura vode ovisi o godinjem dubu, vrsti vode, gibanju vode Od svih tvari na povrini Zemlje voda se najsporije grije i hladi.

More je toplije na povrini, gdje ga grije Sunce. Slabije se zagrijava nego kopno, ali bolje uva toplinu. S dubinom je temperatura mora nia.


Ivotne zajednice mora i voda na kopnu

Svjetlost je osobito vana za biljke koje pomou nje obavljaju fotosintezu na taj su nain osnovni tvorci hrane i kisika. Svjetlost razliito djeluje na ivotinje. Utjee na njihovu obojenost, to je esto korisno radi zatite.

Brzina njihova pokretanja takoer ovisi o jaini svjetlosti. Ribe se za selidbe orijentiraju prema poloaju Sunca. to je voda dublja, to je svjetlo slabije.


Ivotne zajednice mora i voda na kopnu

Brzina strujanja vode je vaan imbenik vodama na kopnu. U stajaicama je ivi svijet bujnije razvijen za razliku od tekuica. S obzirom na veu brzinu strujanja, organizmi graom moraju biti prilagoeni tim ivotnim uvjetima. More nikada ne miruje. Morska se razina ritmiki die (plima) i sputa (oseka). Za 24 sata dvaput sa smijene plima i oseka. Valovi na morskoj povrini nastaju djelovanjem vjetra.


Rasprostranjenost ivih bi a u moru

Rasprostranjenost ivih bia u moru

Biljni i ivotinjski svijet mora je raznolik, to ovisi o dubini, hladnoi, slanosti i dinamici mora. Morski su se organizmi razvijali i irili u dva ivotna podruja.


Ivotne zajednice mora i voda na kopnu

Bental - morski organizmi (biljke i ivotinje) koji ive na dnu mora ili zavise od njega. Organizmi koji su privreni za dno zovu se sesilni organizmi, a oni koji su slobodni te se gibaju po dnu zovu se vagilni organizmi.


Ivotne zajednice mora i voda na kopnu

Pelagijal je ivotni prostor slobodne vode u jezerima i morima, za razliku od bentala koji je ivotni prostor dna.Za neku se vrstu kae da je pelagika ako ivi u slobodnoj vodi,

bez dodira s dnom i ne ovisi o dnu u pogledu zaklona ili prehrane bentosom. Organizmi koji ive u pelagijalu pripadaju planktonu ili nektonu.


Ivotne zajednice mora i voda na kopnu

Planktoni su mnogobrojni, najee siuni organizmi koji ive u vodi i u njoj plutaju noeni strujama i valovima. Veina planktonskih organizama manja je od jednog milimetra, ali pojedini mogu dosei i nekoliko metara.

U planktonu se nalaze raznovrsni jednostanini i viestanini organizmi kao npr. bakterije, alge, praivotinje, mekuci, rakovi i predstavnici gotovo svih ostali skupina ivotinja. Najbogatiji je u hladnim morima i morima umjerenog pojasa, dok je u tropskim morima mnogo siromaniji.


Ivotne zajednice mora i voda na kopnu

Zooplankton je ivotinjski plankton. ine ga siuni ivotinjski organizmi koji u vodi plutaju noeni strujama i valovima. To su odreda heterotrofni potroai koji se hrane fitoplanktonom ili manjim zooplanktonom. U njemu se nalaze predstavnici gotovo svih skupina ivotinja, bilo u odraslom obliku ili samo u stadiju liinke.


Ivotne zajednice mora i voda na kopnu

Fitoplankton jebiljni plankton, prisutan i u morskim i u slatkovodnim ekosustavima. To je autotrofna, fotosintetska komponenta planktona koja se sastoji od jednostaninih algi i kolonija alga, iznimno i od viestaninih alga. Glavninu morskog fitoplanktona ine jednostanine alge poput kremenjaica i svjetleih biaa, a u slatkim vodama prevladavaju zelene alge,

zlatnoute alge i cijanobakterije. U odreenim uvjetima fitoplankton se vrlo brzo mnoi, pa svojom velikom gustoom moe obojiti vodu crveno, zeleno ili smee. Pojava je poznata kao cvjetanje mora. Veina fitoplanktona slui kao hrana za zooplankton i prva je karika hranidbenog lanca u vodenim ekosustavima.


Ivotne zajednice mora i voda na kopnu

Nektoni su morske ili slatkovodne ivotinje koje ive u zoni slobodne vode tzv. pelagijal i pravi su plivai, pa se pokretima tijela mogu oduprijeti strujama i valovima. Nektonu pripadaju mnogobrojne vrste riba hrskavinjaa i kotunjaa, kitovi i drugi morski sisavci, morske kornjae i zmije, predstavnici glavonoaca i neki rakovi.


Granica kopna i mora

Granica kopna i mora

Pojas kopna i mora je priobalno, stjenovito podruje Jadrana. Tu vladaju teki uvjeti za ivot kao to su izravna izloenost Suncu, tlo je oskudno vodom i zemljom, a bogato kuhinjskom solju.


Ivotne zajednice mora i voda na kopnu

Biljke koje rastu na takvom stanitu moraju se prilagoditi tim uvjetima, a takve biljke se zovu slanue: petrovac, mriica i primorski trputac.


Ivotne zajednice mora i voda na kopnu

Petrovac je trajna i snana biljka cvjetnjaa s okruglom, debelom ukastom stabljikom. Listovi su uski, sivkastozelenkasti, mesnati, soni i sjajni. Tanki sloj voska na povrini stabljike i listova spreava isparavanje vode. Imaju slan i aromatian okus pa mogu posluiti kao zain.


Ivotne zajednice mora i voda na kopnu

Mriica je dobila ime po mreasto razgranatoj stabljici. Listovi su tvrdi, obrasli dlaicama koje tite biljku od isparavanja vode.


Ivotne zajednice mora i voda na kopnu

Primorski trputac raste u pukotinama stijena, izmeu kamenja uz morsku obalu ili na drugom slanom tlu. Uz nau se jadransku obalu moe susresti kao jedna od najeih biljaka koje rastu u neposrednoj blizini mora. Biljku prepoznajemo po zelenkastosmeim klasastim cvatovima. Ima vrlo uske, plosnate i izduljene listove. Mladi se listovi mogu prokuhati upotrijebiti za jelo, a svjei kao zain.


Ivotne zajednice mora i voda na kopnu

Ako na stijenama po arkom suncu naiemo na neke ivotinje, onda e to biti guteri, koji se hitro kreu uarenom podlogom. Morske obale nastanjuje galeb klaukavac.


Biljke i ivotinje pojasa prskanja mora

Biljke i ivotinje pojasa prskanja mora

Hodanje po stijenama moe biti vrlo opasno jer su mnoge stijene prekrivene skliskim modrozelenim algama. To su jednostanini organizmi. ive u nakupinama na kamenju koje mu daju tamnozelenu do smeecrnu boju.


Ivotne zajednice mora i voda na kopnu

Caklenjaa se nalazi na niskoj i muljevitoj, jako vlanoj morskoj obali, na tlu bazine reakcije bogatom kuhinjskom soli i karbonatima.Razvija se kao prvi, uski pojas kopnenih biljaka, idui iz mora prema kopnu. U istonojadranskom primorju obala je preteno kamenita i grebenasta, pa su stanita caklenjae razmjerno rijetka i ugroena. Dominantna je i najznaajnija, a nerijetko mjestimino i gotovo jedina vrsta na tom stanitu zeljasta caklenjaa.


Ivotne zajednice mora i voda na kopnu

Vitiari su morski raci koji su prirasli na razliite predmete, stijene, ljuture mekuaca, oklopa rakova i kornjaa, na kitove, pa i na stupove i brodove. Obino se zadravaju u veim naseljima. Neki se mogu ubuiti u koljkae i koralje. Kesiari su nametnici na deseterononim racima. Fosilni ostaci vitiara poznati su iz silura. Vitiari su vrlo izmijenjeni raci, u odraslom stanju su sjedilaki ili nametniki.

Njihovo tijelo obuhvaa ljuska poput toka, pa su ih prije smatrali mekucima. Ta je ljuska prirasla uz tijelo samo na glavi. itava je ivotinja privrena glavom za neku podlogu izluinom ljepljive lijezde koja izlazi na proirenom pretposljednjem lanku malih prednjih ticala. Na tijelu vitiara jedva se razabiru kolutii ili je ono potpuno izgubilo svaku kolutiavost.


Ivotne zajednice mora i voda na kopnu

Puie litorne moemo ih nai u pukotinama stijena. Kuice su u obliku tupog unja, tamnosmee do ljubiaste boje. Posljednji je zavoj kuice vei nego svi zajedno i u njemu ivotinja zadrava vodu. Hrani se algama. Odrasla je jedinka veliine zrna graka. Ima dobro razvijene krge, ali i poetke razvoja plua za disanje izvan vode.


Ivotne zajednice mora i voda na kopnu

Babure su raii veliine jednog do dva centimetara. Po stijenama trkaraju i razbjee se im ih neto uznemiri. Na svakom lanku imaju po jedan par nogu osim na posljednjem i esto se prihvate za podlogu kada ih zapljusnu valovi.


Iva bi a u pojasu plime i oseke

iva bia u pojasu plime i oseke

Pojas gdje more dodiruje kopno je stanite razliitih ivih bia. Dva puta dnevno se biljke i ivotinje, koje ive du morske obale, suoavaju s dramatinim promjenama uvjeta ivota jer se razina mora die (plima) i sputa (oseka).


Ivotne zajednice mora i voda na kopnu

Jadranski brai je endem Jadranskog mora, a ujedno je pokazatelj istoe i nezagaenosti mora. Smee alge iskljuivo su stanovnici mora pa emo uz obalu naeg Jadrana mjestimice naii na nekoliko poznatih smeih alga, a izrazito je smee boje jadranski brai. Te alge sadre znatne koliine kroba, eera i vitamina. Smee su alge redovno prirasle uz morsko dno, a u istonoazijskim zemljama su hrana i zain.


Ivotne zajednice mora i voda na kopnu

Morske salate nema puno, ali je ipak ima tamo gdje nema jadranskog braia. Dakle, morska salata je suta suprotnost jadranskom braiu i pokazatelj je oneienosti mora. Ona spada u zelene alge koje su indikatori nekog zagaenja u moru.

Zbog svog uspjenog razvoja u zagaenim sredinama, morska salata se smatra indikatorom optereenja akvatorija hranjivim solima. Iako izvorno raste na vrstoj podlozi, smatra se da mjestimino velike povrine dna prekrivene gustim slojem ove alge govore u prilog organskom zagaenju podruja.


Ivotne zajednice mora i voda na kopnu

Priljepci obitavaju u zoni plime i oseke. Poznate su tri vrste. ive u nakupinama na stjenovitom i kamenitom dnu u zoni plime i oseke. Hrane se algama koje struu s povrine kamena svojom vrstom radulom. Razmnoavaju se od proljea do jeseni. Meso im je tvrdo i ukusno. Sakuplja se za jelo tijekom cijele godine za vlastitu potronju.


Ivotne zajednice mora i voda na kopnu

Ogrci ive pojedinano i u nakupinama u zasjenjenim mjestima odnosno udubinama hridinastog i kamenitog dna mediolitorala i gornjeg

infralitorala, do 0,5 m dubine. Hrani se algama, a razmnoava se od proljea do jeseni. Meso je jestivo i ukusno, a sakuplja se tijekom cijele godine.


Ivotne zajednice mora i voda na kopnu

Dagnja je sastavljena od dvije potpuno iste duguljaste ljuture vrsto povezane olastinim obruem. Boja joj je crno-modra, modro ljubiasta, a zna imati i svjetlije nijanse. ivi na prosjenoj dubini od 1 m u zoni izmjene plime i oseke. "Rastu" u grozdovima na podvodnim stijenama, stupovima ili vise povezane kudeljastim nitima to ih izluuje jedna njihova unutranja lijezda. Prosjeno jestivi primjerak je dugaak 6-8 cm. Veina koljki koje dolaze na trite je iz uzgajalita koja se uglavnom nalaze u dijelovima naeg Jadrana gdje je more izuzetno isto. Uzgoj im traje tri do etiri godine, a vade se od listopada do svibnja.


Ivotne zajednice mora i voda na kopnu

Smea vlasulja spada u skupinu arnjaka. ivi pojedinano i u nakupinama na hridinastom dnu od zone plime i oseke do 20 m dubine. Hrani se ribama i rakovima. Razmnoava se ljeti. esta je u blizini kanalizacijskih ispusta sa stalnim unosom organske tvari. Stoga treba paziti gdje se sakuplja za jelo. Jede se prena.


Ivotne zajednice mora i voda na kopnu

Mlade moruzgve nazivamo moruzgvicom. One plutaju kroz vodu. Imaju dlaice koje im pomau pri kretanju. Za neko vrijeme moruzgva se sputa natrag na morsko dno i tamo nalazi mjesto u kojem ivi i raste. Odrasla moruzgva ima ruke i pipke. Mnoge moruzgve ive na stijenama i koraljima. Ne kreu se puno te vole ostati na jednom mjestu, no ukoliko se trebaju kretati to rade uz pomo svojih pipaka.


Ivotne zajednice mora i voda na kopnu

Pjeskulje se zakopavaju u pijesak i ive u tunelu u obliku slova U. Gutaju pijesak i hranjive tvari koje se u njemu nalaze. Pjeskulje su smee-crvene boje sa 12-13 pari krvavo crvenih uperaka krga. Ribarima slue kao mamac.


Iva bi a u pojasu stalno uronjenom u more kamenito i pjeskovito morsko dno

iva bia u pojasu stalno uronjenom u moreKamenito i pjeskovito morsko dno

Kamenito morsko dno je vrlo pogodno stanite algama. Pa tu rastu: Jadranski klobui i Cistozira.


Ivotne zajednice mora i voda na kopnu

Jadranski klobui raste u pojasu morskog kamenitog dna. Nalikuje klobucima gljiva s dugim stapkama. Spada u skupinu zelenih algi, a poblijedi zbog vapnenca koji je obloi.


Ivotne zajednice mora i voda na kopnu

Cistozira je najuestalija vrsta u Jadranu. Spada u skupinu smeih algi. Moe biti visoka i do pola metra, razgranata je i stvara podvodne gutike. Te su alge bogate hranom, ali i sklonite mnogim ivotinjama.


Ivotne zajednice mora i voda na kopnu

Hobotnica je najvei jadranski glavonoac koji se zadrava na stjenovitim obalama i trai sklonite u pukotinama. Ima osam krakova koji su dulji od tijela, tijelo je u obliku vree. Njegove prilagodbe su: u sluaju opasnosti izbacuje crnilo, lijevak za kretanje pomou vodenog mlaza, a bojom se tako savreno prilagoava boji okoline.


Ivotne zajednice mora i voda na kopnu

Hridinski jeinac ima otre i lomljive bodlje, privrene su na ahuri. Izmeu njih su sitne njene noice koje se pune i prazne vodom. Usta se nalaze s donje strane i ima pet vrstih zubi, a izmetni otvor se nalaza na vrhu. Hrani se algama i uginulim organizmima, pa je ista morskog dna.


Ivotne zajednice mora i voda na kopnu

Bodljikavi volak ima kuicu s dugim bodljama oko 10 cm. Hrani se puevima i uginulim ivotinjama, meso pueva je jestivo.


Ivotne zajednice mora i voda na kopnu

Neke ribe koje se skrivaju u pukotinama stijena je Ugor. Ta zmijolika riba moe narasti i do 2,5 metara.


Ivotne zajednice mora i voda na kopnu

Vrste rakova koje obitavaju u pojasu morskog dna su jastog, hlap i kampi.


Ivotne zajednice mora i voda na kopnu

Rak samac je stanovnik pjeanog dna. ini s moruzgvom korisnu zajednicu, simbiozu. Simbioza je obostrano korisna suradnja dvaju organizama.


Muljevito morsko dno

Muljevito morsko dno

Biljke na muljevitom morskom dnu, na mirnim i zaklonjenim mjestima, rastu morske cvjetnjae. Te su biljke za dno uvrene korijenjem i podancima. Imaju duguljasto lie pa dobro podnose valove.

Opraivanje obavljaju morske struje, a cvjetni pelud je ljepljiv. Najpoznatija morska cvjetnjaa je Svilina. Morske cvjetnjae su vaan izvor hrane i proizvoai kisika za morske ivotinje.


Ivotne zajednice mora i voda na kopnu

Izmeu morskih trava svoje su sklonite nale ribe, rakovi, koljkai i glavonoci.


Ivotne zajednice mora i voda na kopnu

Morski konjic je stanovnik mora nesvakidanjeg oblika, izgleda kao ahovska figura. Pliva uspravno i moe umaknuti svojim neprijateljima tako to e poprimiti boju podvodnog bilja. Morski su konjici ljupki stanovnici toplijih mora, u vodi ravnomjerno lebde, pri emu ih uspravnima dri lea peraja. Postoji 35 vrsta morskih konjica, od 2,5 cm velike patuljaste vrste do 25 cm velikoga malajskoga morskoga konjica.


Ivotne zajednice mora i voda na kopnu

Periska je Sredozemni endem i rasprostranjena je u itavom Jadranu. Ova je vrsta najvei koljka u Sredozemnom i Jadranskom moru te je vrlo cijenjeni ukras i traeni suvenir. Populacije periske, zbog prekomjernog izlovljavanja, u mnogim su turistikim podrujima potpuno unitene. Stoga je periska od 1994. godine zakonom zatiena te je sakupljanje, izlov i trgovina ovom vrstom strogo zabranjena. Periska je zatiena u cijelom Sredozemlju.


Ivotne zajednice mora i voda na kopnu

Prema nepotpunom popisu u Jadranu obitava 36 vrsta trpova. Vjerojatno je u nas najpoznatiji tamnosmei ili crni obini trp, koji naseljava pjeskovito i muljevito dno du itave obale Jadrana, od same povrine do dubine od 100 metara.


Ivotne zajednice mora i voda na kopnu

U proljee uz obalu moemo naii na sipu, mekuca s velikom glavom, velikim oima te s osam manjih krakova i s dva velika. Za plivanje koristi peraju koja obrubljuje tijelo. Bojom se prilagoava okolini. Ljudi je esto jedu. Njezin srodnik je lignja.


Ivotne zajednice mora i voda na kopnu

Mnoge ribe ive zakopane u mulju. To su ribe plosnatice list, iverak i raa, a mijenjaju boju tijela prema okoliu.


Ivotne zajednice mora i voda na kopnu

Raa kamenica je riba koja se danju zakopava u mulj, a nou lovi ribe i rakove. Tijelo joj je iroko, plosnato, s dugakim tankim repom. S donje se strane nalaze usta smjetena poprijeko, a oi joj se nalaze na gornjoj strani. Koa joj je vrlo hrapava i sluzava.


Iva bi a otvorenog mora

iva bia otvorenog mora

Meu brojnim su organizmima vrlo esti svijetlei biai. To su vani stanovnici morskog planktona u kojem ih ima iznimno mnogo, pa su zato vani za prehranu mnogih organizama.


Ivotne zajednice mora i voda na kopnu

Alge kremenjaice pripadaju skupini protesta. Njihova stanina stjenka graena je od kremena ili silicijeva dioksida. Na stanici razlikujemo gornju i donju polovicu, a one su sa strane vezane pleurom. Na Zemlji ima oko 100.000 tisua vrsta algi kremenjaica razvrstanih u 250 rodova. Stanita su im razna: na kopnu, u stajaim i tekuim vodama, u slobodnoj vodi (plankton) ili na dnu (bental). Mogu i obrastati potopljene predmete.


Ivotne zajednice mora i voda na kopnu

Meduze spadaju u red mekuaca koji nastanjuju vodena prostranstva mora i oceana. To su ivotinje proste tjelesne grae koja se sastoji od klobuka i mnotva pipaka po njenom obodu pomou kojih se kreu u vodi.


Ivotne zajednice mora i voda na kopnu

U Jadran ponekad dopliva morski pas pas modrulj. To je riba odozgo tamnoplava, a trbuh joj je bijel. Zadrava se na otvorenom moru, ali doluta i u luka pratei brodove. Ljeti pliva ispod povrine tako da mu lena peraja viri iz vode. Aktivan je uglavnom nou, vrlo je prodrljivi opasan za ljude.


Ivotne zajednice mora i voda na kopnu

Dobri dupin je vrsta dupina koja ivi i u Jadranu, klasificiraju se kao: sisavci, kitovi, kitovi zubani, dupini, dobri dupin. Dupini se ubrajaju u najpoznatije i najomiljenije morske sisavce, a dobri dupin je vjerojatno najbolje poznata i jedna od najrasprostranjenijih vrsta u skupini dupina.


Ivotne zajednice mora i voda na kopnu

Morski psi su primitivna skupina veinom grabeljivih riba, vretenasta tijela s uglavnom hrskavinim, vie ili manje ovapnjenim skeletom. Imaju 5-7 krnih otvora, nemaju ribljeg mjehura, repna im je peraja nesimetrina. Veinom raaju ive mlade. Koa im je hrapava, rijetko gola, zubi otri kao pila su poredani u vie redova.


  • Login