Životne zajednice mora i voda na kopnu

1. Životne zajednice morai voda na kopnu

2. Životne zajednice moraŽivot u vodi Voda je vrlo rasprostranjena životna okolina. Površina kopna je 29,2%, a površina voda 70,8%. U vodi postoje svi uvjeti neophodni za život– mineralne tvari, plinovi, toplina, svjetlost, gibanje mora … Voda je otapalo jer otapa mineralne tvari i plinove, kisik i ugljikov dioksid. Morska voda sadrži oko 30-38 g/l soli, a slatka voda 1 – 5 g/l otopljenog vapnenca.

3. Životni uvjeti u vodi Tlak je sila koja djeluje na određenu površinu. Na višoj nadmorskoj visini tlak je niži jer je zrak rjeđi. Uslijed mase tekućine u vodi nastaje tlak. Povećava se s dubinom. Tako je na dnu oceana tlak mnogo veći nego blizu njegove površine. Ronioci u dubokim vodama moraju nositi posebna odjele i boce s kisikom za kraći boravak u nepovoljnim uvjetima.

4. Temperatura vode ovisi o godišnjem dubu, vrsti vode, gibanju vode… Od svih tvari na površini Zemlje voda se najsporije grije i hladi. More je toplije na površini, gdje ga grije Sunce. Slabije se zagrijava nego kopno, ali bolje čuva toplinu. S dubinom je temperatura mora niža.

5. Svjetlost je osobito važna za biljke koje pomoću nje obavljaju fotosintezu na taj su način osnovni tvorci hrane i kisika. Svjetlost različito djeluje na životinje. Utječe na njihovu obojenost, što je često korisno radi zaštite. Brzina njihova pokretanja također ovisi o jačini svjetlosti. Ribe se za selidbe orijentiraju prema položaju Sunca. Što je voda dublja, to je svjetlo slabije.

6. Brzina strujanja vode je važan čimbenik vodama na kopnu. U stajaćicama je živi svijet bujnije razvijen za razliku od tekućica. S obzirom na veću brzinu strujanja, organizmi građom moraju biti prilagođeni tim životnim uvjetima. More nikada ne miruje. Morska se razina ritmički diže (plima) i spušta (oseka). Za 24 sata dvaput sa smijene plima i oseka. Valovi na morskoj površini nastaju djelovanjem vjetra.

7. Rasprostranjenost živih bića u moru Biljni i životinjski svijet mora je raznolik, što ovisi o dubini, hladnoći, slanosti i dinamici mora. Morski su se organizmi razvijali i širili u dva životna područja.

8. Bental - morski organizmi (biljke i životinje) koji žive na dnu mora ili zavise od njega. Organizmi koji su pričvršćeni za dno zovu se sesilni organizmi, a oni koji su slobodni te se gibaju po dnu zovu se vagilni organizmi.

9. Pelagijal je životni prostor slobodne vode u jezerima i morima, za razliku od bentala koji je životni prostor dna. Za neku se vrstu kaže da je pelagička ako živi u slobodnoj vodi, bez dodira s dnom i ne ovisi o dnu u pogledu zaklona ili prehrane bentosom. Organizmi koji žive u pelagijalu pripadaju planktonu ili nektonu.

10. Planktoni su mnogobrojni, najčešće sićušni organizmi koji žive u vodi i u njoj plutaju nošeni strujama i valovima. Većina planktonskih organizama manja je od jednog milimetra, ali pojedini mogu doseći i nekoliko metara. U planktonu se nalaze raznovrsni jednostanični i višestanični organizmi kao npr. bakterije, alge, praživotinje, mekušci, rakovi i predstavnici gotovo svih ostali skupina životinja.  Najbogatiji je u hladnim morima i morima umjerenog pojasa, dok je u tropskim morima mnogo siromašniji.

11. Zooplankton je životinjski plankton. Čine ga sićušni životinjski organizmi koji u vodi plutaju nošeni strujama i valovima. To su odreda heterotrofni potrošači koji se hrane fitoplanktonom ili manjim zooplanktonom. U njemu se nalaze predstavnici gotovo svih skupina životinja, bilo u odraslom obliku ili samo u stadiju ličinke.

12. Fitoplankton je biljni plankton, prisutan i u morskim i u slatkovodnim ekosustavima. To je autotrofna, fotosintetska komponenta planktona koja se sastoji od jednostaničnih algi i kolonija alga, iznimno i od višestaničnih alga. Glavninu morskog fitoplanktona čine jednostanične alge poput kremenjašica i svjetlećih bičaša, a u slatkim vodama prevladavaju zelene alge, zlatnožute alge i cijanobakterije. U određenim uvjetima fitoplankton se vrlo brzo množi, pa svojom velikom gustoćom može obojiti vodu crveno, zeleno ili smeđe. Pojava je poznata kao cvjetanje mora. Većina fitoplanktona služi kao hrana za zooplankton i prva je karika hranidbenog lanca u vodenim ekosustavima.

13. Nektoni su morske ili slatkovodne životinje koje žive u zoni slobodne vode tzv. pelagijal i pravi su plivači, pa se pokretima tijela mogu oduprijeti strujama i valovima. Nektonu pripadaju mnogobrojne vrste riba hrskavičnjača i koštunjača, kitovi i drugi morski sisavci, morske kornjače i zmije, predstavnici glavonožaca i neki rakovi.

14. Granica kopna i mora Pojas kopna i mora je priobalno, stjenovito područje Jadrana. Tu vladaju teški uvjeti za život kao što su – izravna izloženost Suncu, tlo je oskudno vodom i zemljom, a bogato kuhinjskom solju.

15. Biljke koje rastu na takvom staništu moraju se prilagoditi tim uvjetima, a takve biljke se zovu slanuše: petrovac, mrižica i primorski trputac.

16. Petrovac je trajna i snažna biljka cvjetnjača s okruglom, debelom žućkastom stabljikom. Listovi su uski, sivkastozelenkasti, mesnati, sočni i sjajni. Tanki sloj voska na površini stabljike i listova sprečava isparavanje vode. Imaju slan i aromatičan okus pa mogu poslužiti kao začin.

17. Mrižica je dobila ime po mrežasto razgranatoj stabljici. Listovi su tvrdi, obrasli dlačicama koje štite biljku od isparavanja vode.

18. Primorski trputac raste u pukotinama stijena, između kamenja uz morsku obalu ili na drugom slanom tlu. Uz našu se jadransku obalu može susresti kao jedna od najčešćih biljaka koje rastu u neposrednoj blizini mora. Biljku prepoznajemo po zelenkastosmeđim klasastim cvatovima. Ima vrlo uske, plosnate i izduljene listove. Mladi se listovi mogu prokuhati upotrijebiti za jelo, a svježi kao začin.

19. Ako na stijenama po žarkom suncu naiđemo na neke životinje, onda će to biti gušteri, koji se hitro kreću užarenom podlogom. Morske obale nastanjuje galeb klaukavac.

20. Biljke i životinje pojasa prskanja mora Hodanje po stijenama može biti vrlo opasno jer su mnoge stijene prekrivene skliskim modrozelenim algama. To su jednostanični organizmi. Žive u nakupinama na kamenju koje mu daju tamnozelenu do smeđecrnu boju.

21. Caklenjača se nalazi na niskoj i muljevitoj, jako vlažnoj morskoj obali, na tlu bazične reakcije bogatom kuhinjskom soli i karbonatima.Razvija se kao prvi, uski pojas kopnenih biljaka, idući iz mora prema kopnu. U istočnojadranskom primorju obala je pretežno kamenita i grebenasta, pa su staništa caklenjače razmjerno rijetka i ugrožena. Dominantna je i najznačajnija, a nerijetko mjestimično i gotovo jedina vrsta na tom staništu zeljasta caklenjača.

22. Vitičari su morski raci koji su prirasli na različite predmete, stijene, ljušture mekušaca, oklopa rakova i kornjača, na kitove, pa i na stupove i brodove. Obično se zadržavaju u većim naseljima. Neki se mogu ubušiti u školjkaše i koralje. Kesičari su nametnici na deseteronožnim racima. Fosilni ostaci vitičara poznati su iz silura. Vitičari su vrlo izmijenjeni raci, u odraslom stanju su sjedilački ili nametnički. Njihovo tijelo obuhvaća ljuska poput toka, pa su ih prije smatrali mekušcima. Ta je ljuska prirasla uz tijelo samo na glavi. Čitava je životinja pričvršćena glavom za neku podlogu izlučinom ljepljive žlijezde koja izlazi na proširenom pretposljednjem članku malih prednjih ticala. Na tijelu vitičara jedva se razabiru kolutići ili je ono potpuno izgubilo svaku kolutićavost.

23. Pužiće litorne možemo ih naći u pukotinama stijena. Kućice su u obliku tupog čunja, tamnosmeđe do ljubičaste boje. Posljednji je zavoj kućice veći nego svi zajedno i u njemu životinja zadržava vodu. Hrani se algama. Odrasla je jedinka veličine zrna graška. Ima dobro razvijene škrge, ali i početke razvoja «pluća» za disanje izvan vode.  

24. Babure su račići veličine jednog do dva centimetara. Po stijenama trčkaraju i razbježe se čim ih nešto uznemiri. Na svakom članku imaju po jedan par nogu osim na posljednjem i često se prihvate za podlogu kada ih zapljusnu valovi.

25. Živa bića u pojasu plime i oseke Pojas gdje more dodiruje kopno je stanište različitih živih bića. Dva puta dnevno se biljke i životinje, koje žive duž morske obale, suočavaju s dramatičnim promjenama uvjeta života jer se razina mora diže (plima) i spušta (oseka).

26. Jadranski bračić je endem Jadranskog mora, a ujedno je pokazatelj čistoće i nezagađenosti mora. Smeđe alge isključivo su stanovnici mora pa ćemo uz obalu našeg Jadrana mjestimice naići na nekoliko poznatih smeđih alga, a izrazito je smeđe boje jadranski bračić. Te alge sadrže znatne količine škroba, šećera i vitamina. Smeđe su alge redovno prirasle uz morsko dno, a u istočnoazijskim zemljama su hrana i začin.

27. Morske salate nema puno, ali je ipak ima tamo gdje nema jadranskog bračića. Dakle, morska salata je sušta suprotnost jadranskom bračiću i pokazatelj je onečišćenosti mora. Ona spada u zelene alge koje su indikatori nekog zagađenja u moru. Zbog svog uspješnog razvoja u zagađenim sredinama, morska salata se smatra indikatorom opterećenja akvatorija hranjivim solima. Iako izvorno raste na čvrstoj podlozi, smatra se da mjestimično velike površine dna prekrivene gustim slojem ove alge govore u prilog organskom zagađenju područja.

28. Priljepci obitavaju u zoni plime i oseke. Poznate su tri vrste. Žive u nakupinama na stjenovitom i kamenitom dnu u zoni plime i oseke. Hrane se algama koje stružu s površine kamena svojom čvrstom radulom. Razmnožavaju se od proljeća do jeseni. Meso im je tvrdo i ukusno. Sakuplja se za jelo tijekom cijele godine za vlastitu potrošnju. 

29. Ogrci žive pojedinačno i u nakupinama u zasjenjenim mjestima odnosno udubinama hridinastog i kamenitog dna mediolitorala i gornjeg infralitorala, do 0,5 m dubine. Hrani se algama, a razmnožava se od proljeća do jeseni. Meso je jestivo i ukusno, a sakuplja se tijekom cijele godine.

30. Dagnja je sastavljena od dvije potpuno iste duguljaste ljušture čvrsto povezane olastičnim obručem. Boja joj je crno-modra, modro ljubičasta, a zna imati i svjetlije nijanse. Živi na prosječnoj dubini od 1 m u zoni izmjene plime i oseke. "Rastu" u grozdovima na podvodnim stijenama, stupovima ili vise povezane kudeljastim nitima što ih izlučuje jedna njihova unutrašnja žlijezda. Prosječno jestivi primjerak je dugačak 6-8 cm. Većina školjki koje dolaze na tržište je iz uzgajališta koja se uglavnom nalaze u dijelovima našeg Jadrana gdje je more izuzetno čisto. Uzgoj im traje tri do četiri godine, a vade se od listopada do svibnja.

31. Smeđa vlasulja spada u skupinu žarnjaka. Živi pojedinačno i u nakupinama na hridinastom dnu od zone plime i oseke do 20 m dubine. Hrani se ribama i rakovima. Razmnožava se ljeti. Česta je u blizini kanalizacijskih ispusta sa stalnim unosom organske tvari. Stoga treba paziti gdje se sakuplja za jelo. Jede se pržena.

32. Mlade moruzgve nazivamo moruzgvicom. One plutaju kroz vodu. Imaju dlačice koje im pomažu pri kretanju. Za neko vrijeme moruzgva se spušta natrag na morsko dno i tamo nalazi mjesto u kojem živi i raste. Odrasla moruzgva ima ruke i pipke. Mnoge moruzgve žive na stijenama i koraljima. Ne kreću se puno te vole ostati na jednom mjestu, no ukoliko se trebaju kretati to rade uz pomoć svojih pipaka.

33. Pjeskulje se zakopavaju u pijesak i žive u tunelu u obliku slova U. Gutaju pijesak i hranjive tvari koje se u njemu nalaze. Pjeskulje su smeđe-crvene boje sa 12-13 pari krvavo crvenih čuperaka škrga. Ribarima služe kao mamac.

34. Živa bića u pojasu stalno uronjenom u moreKamenito i pjeskovito morsko dno Kamenito morsko dno je vrlo pogodno stanište algama. Pa tu rastu: Jadranski klobučić i Cistozira.

35. Jadranski klobučić raste u pojasu morskog kamenitog dna. Nalikuje klobucima gljiva s dugim stapkama. Spada u skupinu zelenih algi, a poblijedi zbog vapnenca koji je obloži.

36. Cistozira je najučestalija vrsta u Jadranu. Spada u skupinu smeđih algi. Može biti visoka i do pola metra, razgranata je i stvara podvodne guštike. Te su alge bogate hranom, ali i sklonište mnogim životinjama.

37. Hobotnica je najveći jadranski glavonožac koji se zadržava na stjenovitim obalama i traži sklonište u pukotinama. Ima osam krakova koji su dulji od tijela, tijelo je u obliku vreće. Njegove prilagodbe su: u slučaju opasnosti izbacuje crnilo, lijevak za kretanje pomoću vodenog mlaza, a bojom se tako savršeno prilagođava boji okoline.

38. Hridinski ježinac ima oštre i lomljive bodlje, pričvršćene su na čahuri. Između njih su sitne nježne nožice koje se pune i prazne vodom. Usta se nalaze s donje strane i ima pet čvrstih zubi, a izmetni otvor se nalaza na vrhu. Hrani se algama i uginulim organizmima, pa je čistač morskog dna.

39. Bodljikavi volak ima kućicu s dugim bodljama oko 10 cm. Hrani se puževima i uginulim životinjama, meso puževa je jestivo.

40. Neke ribe koje se skrivaju u pukotinama stijena je Ugor. Ta zmijolika riba može narasti i do 2,5 metara.

41. Vrste rakova koje obitavaju u pojasu morskog dna su jastog, hlap i škampi.

42. Rak samac je stanovnik pješčanog dna. Čini s moruzgvom korisnu zajednicu, simbiozu. Simbioza je obostrano korisna suradnja dvaju organizama.

43. Muljevito morsko dno Biljke na muljevitom morskom dnu, na mirnim i zaklonjenim mjestima, rastu morske cvjetnjače. Te su biljke za dno učvršćene korijenjem i podancima. Imaju duguljasto lišće pa dobro podnose valove. Oprašivanje obavljaju morske struje, a cvjetni pelud je ljepljiv. Najpoznatija morska cvjetnjača je Svilina. Morske cvjetnjače su važan izvor hrane i proizvođači kisika za morske životinje.

44. Između morskih trava svoje su sklonište našle ribe, rakovi, školjkaši i glavonošci.

45. Morski konjic je stanovnik mora nesvakidašnjeg oblika, izgleda kao šahovska figura. Pliva uspravno i može umaknuti svojim neprijateljima tako što će poprimiti boju podvodnog bilja. Morski su konjici ljupki stanovnici toplijih mora, u vodi ravnomjerno lebde, pri čemu ih uspravnima drži leđa peraja. Postoji 35 vrsta morskih konjica, od 2,5 cm velike patuljaste vrste do 25 cm velikoga malajskoga morskoga konjica.

46. Periska je Sredozemni endem i rasprostranjena je u čitavom Jadranu. Ova je vrsta najveći školjkaš u Sredozemnom i Jadranskom moru te je vrlo cijenjeni ukras i traženi suvenir. Populacije periske, zbog prekomjernog izlovljavanja, u mnogim su turističkim područjima potpuno uništene. Stoga je periska od 1994. godine zakonom zaštićena te je sakupljanje, izlov i trgovina ovom vrstom strogo zabranjena. Periska je zaštićena u cijelom Sredozemlju.

47. Prema nepotpunom popisu u Jadranu obitava 36 vrsta trpova. Vjerojatno je u nas najpoznatiji tamnosmeđi ili crni obični trp, koji naseljava pjeskovito i muljevito dno duž čitave obale Jadrana, od same površine do dubine od 100 metara.

48. U proljeće uz obalu možemo naići na sipu, mekušca s velikom glavom, velikim očima te s osam manjih krakova i s dva velika. Za plivanje koristi peraju koja obrubljuje tijelo. Bojom se prilagođava okolini. Ljudi je često jedu. Njezin srodnik je lignja.

49. Mnoge ribe žive zakopane u mulju. To su ribe plosnatice – list, iverak i raža, a mijenjaju boju tijela prema okolišu.

50. Raža kamenica je riba koja se danju zakopava u mulj, a noću lovi ribe i rakove. Tijelo joj je široko, plosnato, s dugačkim tankim repom. S donje se strane nalaze usta smještena poprijeko, a oči joj se nalaze na gornjoj strani. Koža joj je vrlo hrapava i sluzava.