Osnivanje informativnih centara za mlade -osnovne smjernice-

1. Osnivanje informativnih centara za mlade -osnovne smjernice- Dr. sc. Anđelko Milardović Lipanj, 2005.

2. Uvod • Do 2001. osnovano je više od 7.000 centara i točki za informiranje mladih, u kojima je zaposleno više od 12.000 osoba u 36 europskih zemalja • Opći informativni centri za mlade su poseban oblik intervencije koji pružanje informacija mladim ljudima smatraju sredstvom za postizanje cilja – tj. povećanje mogućnosti, sudjelovanja, odgovornosti i autonomije mladih • Informacija je preduvjet sudjelovanja

3. Uvod • Prema Europskoj povelji o informiranju mladih centri za informiranje mladih imaju ova obilježja : • posebno su osmišljeni s ciljem zadovoljavanja potreba mladih ljudi • dostupni su svim mladim ljudima, bez potrebe prethodne najave dolaska • pružaju informacije širokog opsega tema u različitim oblicima, pripremljene kako za mlade ljude općenito tako i za grupe s posebnim potrebama • pružene informacije su praktične, pluralističke, točne i redovito ažurirane • rade na način da se osobno prima svakog pojedinačnog korisnika, poštuje povjerenje, pruža maksimalan izbor te potiče njegova/njezina autonomija • kada je potrebno, oni upućuju korisnika posebnoj službi

4. Neka važna pitanja - za planiranje osnivanja ICM- • Koje su informacijske potrebe koje informativni centar (ICM) namjerava zadovoljiti? Kako se utvrđuju i mjere? • Što može ICM ponuditi lokalnom mladom stanovništvu koje ostale službe u tom području već ne nude? • Da li postoje druge službe za mlade koje već obuhvaćaju predložene potrebe? • Koju vrstu informacija će ICM pružati? • Koje će metode koristiti ICM za informiranje mladih? • Ako ICM namjerava biti nezavisan (od službenih institucija, političkih ili komercijalnih interesa) na koji će način to postići? • Kakve osoblje će ICM imati? Koja će se stručna osposobljenost tražiti od zaposlenika ICM-a? • Koju vrstu izobrazbe će pružati ICM (rabeći vlastite ili vanjske instruktore)? • Kako će se nadzirati osoblje ICM-a? • Na koji način će se ocjenjivati kvaliteta usluga koje nudi ICM? • Gdje će biti smješten ICM, kako bi bio dostupan mladim ljudima? • Kako će biti organiziran fizički izgled ICM kako bi bio privlačan i učinkovit? • Kakav će pravni status imati ICM i kako će se financirati? • Kakav će biti odnos između ICM i vladinih tijela (lokalnih, regionalnih i središnjih)? • Kako će se upravljati ICM-om? Kome će ravnatelj ICM-a odgovarati? …..

5. Prvi koraci a) utvrđivanje informacijskih potreba mladih ljudi b) definiranje preciznih usluga koje će predloženi ICM nuditi c) priprema detaljnog plana za prve dvije ili tri godine projekta d) dobivanje političke i financijske podrške za projekt e) odlučivanje i uređivanje pravnog statusa ICM-a f) dobivanje, uređivanje i namještanje/opremanje prostora g) zapošljavanje i izobrazba osoblja (plaćenog i dobrovoljnog) h) prikupljanje i organizacija izvora informacijskih usluga koje pruža ICM i) odlučivanje o i organizacija ostalih usluga koje pruža ICM j) promicanje ICM u lokalnoj zajednici • Nakon zamisli o centru prvi je korak osnivanje skupine za planiranje

6. Utvrđivanje informacijskih potreba mladih ljudi • Provedite istraživanje o potrebama (upitnik u školama, klubovima mladih ili mjestima koja posjećuju mladi..) • Informirajte mlade i uključite ih u projekt • Posavjetujte se sa što je moguće više drugih službi koje se bave mladima • Napravite kartu društveno-kulturnog okruženja (popisivanje organizacija i službi koje rade s mladima i za mlade, posebno informativnih, savjetodavnih, internetskih službi) – time se uočava praznina ali i osigurava lista organizacija s kojima će ICM surađivati u budućnosti

7. Informacijske usluge • Glavni zadaci ICM su: • Odgovoriti odmah na niz pitanja o širokom opsegu tema koje mogu postaviti razni korisnici • Ako ICM nema informaciju, uputiti na službu gdje se informacija može dobiti • Ako se radi o specijalističkom odgovoru, odrediti koja organizacija i osoba to može riješiti • S obzirom na ciljeve ICM mora: • Prikupiti i organizirati informacije • Osigurati da je osoblje ICM-a upućeno najnovije informacije • Osigurati i održavati suradnju s drugim službama za mlade

8. Područja informiranja a) studiji b) profesionalna orijentacija i zapošljavanje c) stručna izobrazba d) prava mladih e) pogodnosti i službe za mlade ljude u lokalnoj zajednici f) praktična pitanja iz svakodnevnog života g) slobodno vrijeme, sportske i kulturne aktivnosti h) praznici i putovanja i) europske i međunarodne mogućnosti za mlade ljude • Popis se može dopuniti i drugim područjima ili informacijama s ciljem zadovoljavanja specifičnih potreba koje mladi izraze • Potrebno je da ICM razvije vlastitu bazu dokumentacije

9. Savjetodavne usluge Mogu obuhvaćati različita područja, kao što su: a) pravni savjeti b) prava potrošača i mladih c) problemi vezani uz obitelj i odnose d) seksualnost e) socijalna sigurnost f) profesionalna orijentacija g) pomoć mladim ljudima koji se susreću s poteškoćama pri traženju zaposlenja h) opća zdravstvena pitanja i) droge j) europski programi i mogućnosti za mlade k) pronalaženje smještaja l) pomoć mladim imigrantima ili mladim članovima manjina m) pomoć drugim grupama s posebnim potrebama n) pomoć u stvaranju udruga mladih

10. Ostale usluge • ICM može uvrstiti i druge ponude kako bi se zadovoljile lokalne potrebe, npr.: a) prodaja karata i/ili iskaznica za popust mladim osobama b) telefonske usluge c) prostorije za sastanke i oprema d) testiranje na trudnoću e) usluge za pokretljivost mladih • Pored toga, moguće je obavljati i neke djelatnosti izvan centra, npr. posjeti školama, klubovima mladih, rad s grupama s posebnim potrebama i sl.

11. Prostorije ICM • Lokacija • Lako dostupno mjesto, neutralno područje; • Važno je da ICM ima vlastite prostorije • Prostorije • Obratiti pažnju na sljedeće elemente a) odgovarajući prostor za otvoreni prijem stranaka b) jednu ili dvije male prostorije za privatne intervjue ili savjetovanje c) dva/ tri ureda za ravnatelja ICM-a, administrativno osoblje i ostalo osoblje centra d) skladište za zalihe informativnih letaka i uredski materijal e) prostoriju za sastanke f) kuhinju g) WC prostorije h) ostale prostorije koje zahtijevaju posebni programi/usluge koje pruža ICM • Izgled i namještaj – privlačan i neslužben • Oprema – telefon, fotokopirni stroj, računalo, pristup Internetu

12. Pravni status ICM • Opcija A - ICM u sklopu državne uprave: • Politiku i ciljeve ICM-a, kao i usluge i metode određuje službeno tijelo vlasti • Osoblje su izravni zaposlenici vladinog tijela • ICM je u potpunosti financiran od strane državnog tijela • Primjer: Portugal, Španjolska, Grčka • Opcija B - ICM ima status nevladine neprofitne udruge: • Vlastiti statut, struktura upravljanja i sl. • Odgovarajuće vladino tijelo može u potpunosti ili djelomično financirati ICM • Bitni su i drugi izvori financiranja (zaklade, sponzori…)

13. Osoblje i izobrazba • Osnovne vještine i stavovi koje zaposlenici ICM trebaju imati: 1) vještine rada s ljudima 2) vještine rada s dokumentacijom i obrade podataka 3) profesionalna načela i stavovi koji su osnova rada na informiranju mladih 4) primjena teorije informiranja mladih i teorije rada s mladima u praksi 5) utvrđivanje i bilježenje informacijskih potreba mladih ljudi u njihovom društvenom kontekstu/situaciji 6) povezivanje na lokalnim, nacionalnim i europskim razinama (izvori informacija, upućivanje itd.) 7) vještine uporabe informacijskih i komunikacijskih tehnologija 8) upravne i samoupravne vještine 9) komunikacijske vještine (da se sazna za ICM) 10) vještine potrebe za stvaranje i distribuciju informativnih materijala

14. Financiranje ICM • Osnovne informativne usluge ICM bi trebale bit besplatne • Postoje 4 sustava financiranja ICM: 1) centri koje financira središnja/regionalna vlast • ICM je dio programa kojim upravlja središnja ili regionalna vlast koja financira osoblje, djelatnosti i opremu centra (primjer Španjolska i Portugal) 2) centri koje financira lokalna vlast • ICM je sastavni dio službi za mlade kojim upravlja i kojeg financira lokalna vlast (gradska ili općinska), a većina osoblja su zaposlenici lokalne vlasti (primjer Finska i Italija) 3) neprofitne udruge (ili kooperacije) • ICM ima status neprofitne udruge (ili kooperacije) koju lokalne vlasti mogu priznati i djelomično financirati (primjer VB i Norveška), ili ih zajednički financiraju središnje i regionalne uprave (Francuska). 4) projektno financiranje • ICM je zamišljen kao projekt koji se financira iz lokalnih, nacionalnih ili europskih izvora koji su mu dostupni kroz ograničeno vremensko razdoblje.

15. Upravljanje ICM-om • Ovisi o pravnom statusu ICM-a • U okviru relevantnog zakonodavstava ICM će imati upravni odbor ili upravno vijeće • Osnovni zadatak upravnog odbora je razvoj politika i postupaka za upravljanje radom ICM-a, sukladno kojima će ravnatelj, osoblje i dobrovoljci izvršavati svoje zadatke • Upravni odbor ima ključnu ulogu u osiguravanju financiranja centra • U sastav upravnog odbora trebali bi ući i predstavnici lokalnih tijela koja su nadležna za pitanja mladih, kao i nekoliko mladih ljudi, predstavnika korisnika centra

16. Podaci i povjerljivost • Potrebno voditi statistiku o: • Traženosti pojedinih usluga • Profilu svojih korisnika (dobne grupe, spol, zanimanje) • Potrebama za specifičnim uslugama ili područjima informacija • Razini zadovoljstva korisnika pruženim uslugama • Anonimnost i povjerljivost –vodeća načela rada na informiranju mladih

17. Povezivanje i upućivanje • Povezivanje • ICM ne djeluje u vakuumu • Svaki ICM mora razviti i održavati važnu mrežu kontakata s drugim tijelima i organizacijama koje pružaju usluge mladima na lokalnoj i nacionalnoj razini • Važno je i povezivanje centra s drugim informativnim centrima za mlade u zemlji ili regiji – što im omogućava podjelu nekih poslova • Upućivanje • Nijedan ICM ne može odgovoriti na sva pitanja koja mu upućuju korisnici • Stoga, ICM mora poznavati ostala tijela i službe koji su nadležni za određena područja koja ICM ne može riješiti

18. Europske dimenzije informiranja mladih Rad ICM ima 2 osnovne europske dimenzije • Europske informacije • Informacije o europskim mogućnostima koje se nude mladim ljudima: studiranje, posao, razmjena mladih i sl. • Europska suradnja • Bilateralna i multilateralna suradnja među informativnim centrima za mlade (razmjena iskustva, pomoć zemljama koje pokreću službu za informiranje mladih…) • ERYICA – reprezentativna temeljna organizacija za opće informiranje mladih u Europi; osigurava okvir za multilateralnu suradnju na europskoj razini

19. Preporuka Vijeća Europe- o informiranju i savjetovanju mladih u Europi- • Donesena 1990., upućena vladama država članica • Preporučuje se: • Promicanje politike informiranja i savjetovanja namijenjenog i dostupnog svim mladim ljudima • Poticanje i podržavanje osnivanja i razvoja odgovarajućih informativnih i savjetodavnih službi za mlade ljude • Podržavanje uvođenja novih tehnologija za pružanje informacijskih i savjetodavnih usluga • Promicanje istraživanja na europskoj razini, te poticanje prikupljanja i razmjene, na europskoj razini, stručne dokumentacije • Podržavanje razvoja europske mreže informacijskih i savjetodavnih usluga za mlade

20. Europska povelja o informiranju mladih • Donijela ju je 1993. ERYICA (Europska agencija za informiranje i savjetovanje mladih) • Načela koja jamče mladima pravo na informaciju: 1. Informacije su dostupne svim mladim ljudima bez iznimka 2. Jamči se jednakost pristupa svojim informacijama svim mladim ljudima bez obzira na njihovu situaciju, prebivalište ili društvenu kategoriju 3. Dostupne informacije se isključivo temelje na zahtjevu ili potrebi koju je izrazio korisnik 4. Svakog se korisnika prima kao pojedinca, a odgovor se prilagođava zahtjevu 5. Pristup informacijskim uslugama je slobodan (nije potrebna prethodna najava dolaska) 6. Informiranje i savjetovanje se izvršavaju poštivanjem korisnikova povjerenja i anonimnosti 7. Informacije su besplatne 8. Ponuđene informacije su potpune, nepristrane, točne, praktične i najnovije 9. Informacije na stručan način pruža osoblje s odgovarajućom izobrazbom u tu svrhu 10. Čine se svi napori za osiguranje objektivnosti pružene informacije pluralizmom korištenih izvora 11. Distribuirana informacija je nezavisna i bez ikakvih ideoloških, političkih ili komercijalnih interesa 12. Uporaba sponzorstva ili plaćeno oglašavanje mora poštivati nezavisnost usluge i pružene informacije

21. Korisne publikacije i kontakt adrese • «Krenimo – vodič za osnivanje službe za informiranje i savjetovanje mladih», publikacijau izdanju «Youth Access» čiji su autori Janet Grove i Barbara Rayment, 1997. • «Créer un Bureau Information Jeunesse», dokument CIJ Aquitaine, 1999 – na zahtjev se može dobiti od Tajništva ERYICA-e (sgeryica@aol.com). • «Guia para la creación de un Centro de Información Juvenil», publikacija INJUVE, 1990. - na zahtjev se može dobiti od INJUVE (benavides@mtas.es). • Budući materijali relevantni za osnivanje informativnog centra za mlade bit će dostupni na web stranici ERYICA-e: www.eryica.org. ERYICA 101, quai Branly F – 75740 Paris Cedex 15 tel. +33 144 49 13 26 fax. +33 140 56 36 14 e-mail: sgeryica@aol.com http://www.eryica.org Vijeće Europe Uprava za mlade i sport 30, rue Pierre de Coubertin F – 67000 Strasbourg tel. +33 388 41 23 00, fax. +33 388 41 27 77 e-mail: youth@coe.int http://www.coe.int/youth

22. Razvoj informativne i savjetodavne službe za mladeu Sloveniji

23. Slovenija – prve inicijative • 1991. - prve inicijative za razvoj moderne politike za mlade (osnovan Ured za mlade pri Ministarstvu obrazovanja, znanosti i sporta Republike Slovenije) • Na temelju javnog natječaja osnovan je Informativni i savjetodavni centar za mlade Slovenije (MISSS), koji je djelovao na nacionalnom nivou • 1995. – MISSS je postao punopravni član ERYICA-e • Razvoj aktivnosti vezanih uz informiranje i savjetovanje mladih u Sloveniji je prošao kroz 5 faza

24. 1. Eksperimentalna faza (1995-1996) • Uključivala je: • Inicijalni trening informacijskog i savjetodavnog osoblja za mlade ljude • Potragu za odgovarajućim organizacijama i organizacija informativnog materijala • Klasifikaciju informativnog materijala po temama • Pripremu liste organizacija koja se bavi mladima • Istraživanje potreba mladih (u suradnji sa stranim partnerima) • Tehničko procesuiranje podataka, zaštita podataka i sl.

25. 2. Faza stabilizacije (1996-1997) • U ovoj fazi je bilo potrebno oblikovati servis za pružanje usluga mladima koji će se prepoznati kao dio politike za mlade • Napravljeni su sljedeći koraci: • Nacrt Koncepta informiranja i savjetovanja • Podrška zaposlenima u Novoj Gorici, Krškom, Mariboru, Kopru, Idriji i Ptuju • Preliminarni sastanci s budućim organizacijama za informiranje • Sudjelovanje lokalnih zaposlenika na treninzima koje organizira ERYICA • Predstavljanje primjera info-pultova na većim događanjima (sajam informatike, festival obrazovanja…) • Inicijalna mreža kontakata, bez potpisanih ugovora

26. 3.Informativna i savjetodavna mreža • 1998. – početak službenog osnivanja mreže • 1999. – Sporazum o uzajamnoj suradnji unutar informativno-savjetodavne mreže • Mrežu je sačinjavalo 13 članova i pridruženih organizacija • Formirale su se osnovne aktivnosti: • Prikupljanje, organizacija i distribucija informacija • Pružanje informacija i savjetovanje • Evaluacija rada • Analiza distribucije informacija • Koordinacija informativno-savjetodavnih centara u Sloveniji • Treninzi zaposlenika u centrima • Kreiranje i održavanje web stranica • Sudjelovanje na važnim međunarodnim skupovima • Aktivno sudjelovanje u tijelima unutar ERYICA-e • Suradnja za informativnim centrima u inozemstvu

27. 4. Umrežavanje informativnih i savjetodavnih centara za mlade • Cilj: stvaranje informativne mreže • Priprema i razvoj opće baze podataka, koju mogu koristiti razni informativni centri, info-pultovi i individualni korisnici sustavom autorizacije • Nužan je bio razvoj sustava informacijske tehnologije koji bi podržao mrežu centara

28. 5. Promocija informativno-savjetodavnih usluga (2000) • Cilj kampanje je upoznati mlade i one koji rade s mladima o mogućnostima besplatnog dolaženja do informacija iz različitih područja • Promocija je obuhvatila sve informativno-savjetodavne centre u Sloveniji kao i lokalne zajednice u kojima djeluju • U promociju su bili uključeni i mladi – koji su osmislili vizualni identitet kampanje • Ciljane grupe promocije bili su mladi od 14-27 godina, te pojedinci i organizacije koje se bave mladima

29. Hvala na pažnji!