1 / 25

STRATEGIJA NOVIH POSLOVA

Prof. dr. sc. Želimir Dulčić. STRATEGIJA NOVIH POSLOVA. Predavanja. ožujak 2006. KREATIVNA EKONOMIJA. Kako ljudi zarađuju na idejama. John Howkins.

kyra-burton
Download Presentation

STRATEGIJA NOVIH POSLOVA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Prof. dr. sc. Želimir Dulčić STRATEGIJA NOVIH POSLOVA Predavanja ožujak 2006.

  2. KREATIVNA EKONOMIJA Kako ljudi zarađuju na idejama John Howkins

  3. KREATIVNOST sposobnost stvaranja nečeg novog, stvaranje “nečega ni iz čega”, davanje nečemu novi karakter, to je talent, prirođena sposobnost. EKONOMIJA  uobičajeno se definira kao sustav za proizvodnju, razmjenu i potrošnju dobara i usluga. Veza između kreativnosti i ekonomije se dogodi kad se god neka ideja identificira, imenuje i učini izvedivom pa se kao rezultat toga može posjedovati i tržiti. KREATIVNI PROIZVOD  definiran kao ekonomsko dobro ili usluga što rezultira iz kreativnosti i ima neku ekonomsku vrijednost.

  4. INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO – oblici • Autorsko pravo • Patenti • Dizajn • Zaštitni znakovi • 7 načela intelektualnog vlasništva: • VLASNIŠTVO • NEOPIPLJIVOST • DRŽAVA • MEĐUNARODNE KONVENCIJE • OPRAVDANJA • VLASNIČKI UGOVOR • POVLAČENJE

  5. JEDNADŽBA KREATIVNOSTI • kreativna ekonomija je ekvivalentna vrijednosti kreativnih proizvoda pomnoženoj s brojem transakcija KE = KP x T ELEMENTI KREATIVNOSTI: • osobno • originalno nužni elementi • značenje Kreativnost je iznenađujuća, osnovni element života, univerzalni talent, zabava...

  6. PATENTI • najjasniji primjer intelektualnog vlasništva kao imovine • nisu samo vlasništvo, oni su monopoli • pokazuju sklonost država i djelatnosti prema privatiziranju kreativnih proizvoda • riječ “patent” potječe od latinske riječi za “otvoren” i skraćenica je za “kraljevski patent”dokumente koji se mogu lako otvoriti i pregledati

  7. REGISTRACIJA • registracija patenta razvila se od jednostavnog upisa u registar do potpunog procesa prijave, • izumitelji moraju ispuniti prijavu da bi dobili zaštitu tj.moraju dokazati da je njihov izum doista nov • odlučujuću važnost ima “Datum prava prvenstva” tj.kad ja prijava nastala • prijava mora biti u kategoriji materije koja se može patentirati • prvi je test novina • drugi je test inventivni korak • treće, patent mora biti koristan

  8. AUTORSKO PRAVO • postoji samo za djela koja se mogu grupirati u tri kategorije : književni, dramski, glazbeni i likovni radovi, filmski i TV programi; izvedbe i radijske i televizijske emisije, i tipografsko uređenje tiskanih djela • rad se mora uklapati u kategoriju, mora biti originalan i mora sadržavati autorovo umijeće i trud • ideja može biti kopija; ali izraz mora biti originalan • pruža dugoročnu zaštitu, obično za autorova života plus sedamdeset godina • nije monopolsko pravo nego pravo sprečavanja drugih da nešto naprave • postoji 5 logičnih faza pojma autorskog prava kao sile u kreativnoj ekonomiji: • 1. AUTOR • 2. AUTOROVO POSTUPANJE • 3. DJELO: tekst, slika, izvedba... • 4. ZAKON SPECIFICIRA VRSTE PRAVA KOJA SU • ZAŠTIĆENA • 5. DOLAZI DO TRANSAKCIJE U KOJOJ IMATELJ • PRAVA DOPUŠTA, ILI ZABRANJUJE DRUGIMA DA • RADE KOPIJE

  9. OSNOVNE KREATIVNE DJELATNOSTI • POSLOVANJE IDEJAMA • kreativnostnajvažnije neobrađeno bogatstvo i najvrijedniji ekonomski proizvod • kreativne proizvode je teško kvantificirati i vrednovati • GLOBALNI RAST • - kreativna ekonomija bila je vrijedna 2,2 bilijuna $ u 1999.godini i raste po stopi od 5% na godinu • Čini 7,3% globalne ekonomije • Najveće je tržište Amerika iza koje slijedi Japan, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo itd. • OGLAŠAVANJE • - Danas je suočeno s jednom velikom prilikom. Prilika je proširivanje rada, nasuprot tradicionalnih medija; tiska, televizije, radija itd.,u područja visoke i niske tehnologije.

  10. ARHITEKTURA • - po veličini 5.djelatnost u svijetu, iza obrane, obrazovanja, zdravlja i hrane. • spada pod autorsko pravo • Arhitektura je najistinskije međunarodna od 15 kreativnih djelatnosti. • LIKOVNE UMJETNOSTI • - tržište likovnih umjetnosti bavi se samo originalnim djelima koja su jedinstvena ili rijetka • umjetnik zadržava autorsko pravo • tržište umjetnina primjer je “ekonomije pogodbe” jer je svaka transakcija jedinstvena • New York i London dominiraju tržištem • UMJETNIČKI OBRT • 2 otvorena tržišta: • tržište likovnih umjetnosti i • tržište turizma i dokolice

  11. DIZAJN • Industrial Design Society of America definira industrijski dizajn kao : • “stvaranje i razvoj koncepcija i specifikacija koje optimiziraju funkcije, vrijednost i izgled proizvoda i sustava na uzajamnu korist korisnika i proizvođača.” • Npr. Logotip Coca-Cole, Nikeov položeni vršak strelice • -globalno tržište vrijedno 140 mlrd $ • MODA • dizajnerska moda posao je malih opsega, ali intenzivne konkurencije • New York, Pariz, Milano i Ženeva • globalno tržište vrijedno oko 12 mlrd $ • FILM • jedan od sektora gdje jedan uspjeh može biti dovoljan • globalno filmska je industrija vrijedna 57 mlrd $ na godinu

  12. GLAZBA • najneopipljiviji od kreativnih proizvoda • REPRODUKTIVNE UMJETNOSTI (kazalište/opera/ples/balet) • -sve vrste izvedbi na pozornici i drugim prikladnim prostorima • -globalna djelatnost vrijedna 40 mlrd $ • -središta su Broadway (New York) i West End u Londonu • NAKLADNIŠTVO • najveća medijska djelatnost u svijetu • knjige se poklanjaju najviše od svih drugih kreativnih proizvoda • globalno tržište časopisa 1999. bilo je vrijedno 73 mlrd $

  13. ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ • globalno članice OECD-a izvijestile su o 495 mlrd $ bruto domaćih izdataka za istraživanje i razvoj • od 10 kompanija koje najviše troše na istraživanje i razvoj 4 su američke: Ford Motor Company, General Motors, IBM i Lucent • SOFTVER • osmišljavanje i pisanje računalnih programa je kreativno ,ali je diskutabilno zaslužuje li vlastitu kategoriju • globalna softverska djelatnost vrijedna je 489 mlrd $ • TV i RADIO • -najbolje ocijenjeni novi program u svijetu posljednjih godina je “Tko želi biti milijunaš?” • VIDEOIGRE • ATARI vs NINTENDO • Japan dominantan na tržištu videoigara • globalni ukupni promet videoigara je oko 17 mlrd $

  14. Ed Mc Cabe, pisac reklamnih tekstova: “Kreativnost je jedan od posljednjih preostalih legalnih načina za stjecanje nepoštene prednosti nad konkurencijom.” 2020.Godine uz sadašnju stopu rasta od 5%, možemo prognozirati ukupni iznos od 6,1 bilijun $. Neke će djelatnost rasti brže od drugih, međutim veličina kreativne ekonomije ovisit će o tome kako se proizvodima upravlja i kako se distribuiraju, kao i o tome štose proizvodi.

  15. NAČELA KREATIVNOG UPRAVLJANJA • Kreativni ljudi – upravljanje intelektualnom imovinom, preuzimanje “kormila” • Posao mislioca – posao je “mislilac” ne “razmišljanje” • Kreativni poduzetnik – upotrebljavaju kreativnost da oslobode bogatstvo u njima • Poduzetnik  čovjek koji oslobađa kapital vezan u zemlji i preusmjerava ga kako bi “promijenio budućnost” • 5 zajedničkih karakteristika kreativnih poduzetnika: vizija, fokus, financijska pronicavost, ponos i hitnost. • Posao nakon zaposlenja • Pravodobna osoba – ljudi koje se angažira samo kad su i gdje potrebni.Posjeduju specifično znanje i društvenu sposobnost da zauzmu mjesto u skupini ljudi i uklope se u njezin način rada. • Privremena kompanija – ad hoc organizmi koji se osnivaju u svrhu ostvarivanja kratkoročnog cilja. “Minimalistička” kompanija usredotočena na sirove sastojke rada: cilj ljude i poslove-kao-ono-što-treba-napraviti. Vijek trajanja od 1 godine.

  16. Mrežni ured i poslovni grozd • Timski rad – (vođeni rad i kolektivizam)-svaki pojedinac treba biti zainteresiran za napredovanje drugih članova, zajednički rad se mora potvrđivati u svakodnevnoj praksi • Financije– Trošak kreiranja nečeg je trošak ne kreiranja nečeg drugog, intelektualno vlasništvo se vrlo rijetko koristi kao jamstvo za financiranje zaduživanjem. • Poslovi i hitovi – poriv je kreativne ekonomije, kad se bavi neopipljivim idejama i pravima, stvoriti novu ideju i veličati njezinu jedinstvenost.

  17. DESET PRAVILA ZA USPJEH • IZUMITE SAMI SEBE • DAJTE PRIORITET IDEJAMA, A NE PODACIMA • BUDITE NOMAD • DEFINIRAJTE SEBE PREMA VLASTITOM DJELOKRUGU (RAZMIŠLJANJA) • UČITE BEZ PRESTANKA • ISKORIŠTAVAJTE SLAVU I GLASOVITOST • POSTUPAJTE S VIRTUALNIM KAO SA STVARNIM I OBRATNO • BUDITE LJUBAZNI • DIVITE SE USPJEHU, OTVORENO • BUDITE VRLO AMBICIOZNI. NEUSTRAŠIVO KRENITE • ZABAVLJAJTE SE U kreativnoj ekonomiji i deset pravila lako pređu u 11! Smijete kršiti vlastita pravila!

  18. KAPITAL MOGA UMA Kreativni kapital nastaje svaki put kad netko prikrije neku ideju, ili dio ideje za budućnost. de Rivarol: “Ideje su kapital koji nosi kamatu samo u rukama nadarenih.”

  19. ČETVRTI KAPITAL • ideja kapitala opisuje svaku imovinu koja omogućuje ili pojačava buduću ekonomsku aktivnost • svako društvo zahtjeva novu vrstu kapitala • TALENT KREATIVNOST: da li je to kapital?

  20. LJUDSKI KAPITAL Zadatak pojedinca je akumulacija i maximalno uvećavanje kvalitete, opsega i korisnosti svog unutarnjeg kapitala.

  21. STRUKTURNI KAPITAL • njegova svrha je stvoriti organizaciju, zajednicu odnosa gdje ljudi mogu pretvarati ideje u vlasništvo • INTELEKTUALNI KAPITAL • - znanje koje se može pretvoriti u profit

  22. LJUDSKI KAPITAL + INFRASTRUKTURNI KAPITAL = INTELEKTUALNI KAPITAL KONVENCIONALNE RAČUNOVODSTVENE METODE:  mjere što kompanija “ima” ,a ne što “zna”

  23. KREATIVNI KAPITAL • kreativnost je kapitalna imovina • KREATIVNA EKONOMIJA • sirovina = čovjekov talent = talent za nove i originalne ideje te pretvorbe tih ideja u ekonomski kapital i proizvode koji se mogu dobro prodati

  24. ZAKLJUČAK O novoj ekonomiji treba razmišljati kao o onoj sagrađenoj oko “kreativne industrije” koju autor knjige definira sektorom ekonomije kontrolirane jednim od 4 vrste intelektualnog vlasništva kojeg čine: patenti, autorska prava, zaštitni znakovi i dizajn. U novom društvu radnici postaju fleksibilniji, privremeni i upravo oni identificiraju i rješavaju probleme te distribuiraju informacije. Žestoka konkurencija zahtijeva konstantne inovacije potrebne za opstanak poduzeća. Inovatori sami po sebi moraju biti kreativni i prodorni u ekonomiji u kojoj su ideje valuta, a informacijska tehnologija banka koja ih pokreće. 2x Marta, Martina, Antonija & Silvija

More Related