1 / 19

Srbija 1903-1914

Srbija 1903-1914. Smena dinastije. Na vlast je doveden kralj Petar I Karadjordjević Korenite promene u unutrašnjoj i spoljnoj politici Vraćen je na snagu ustav iz 1888.god. i obnovljen parlamentarizam

kizzy
Download Presentation

Srbija 1903-1914

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Srbija 1903-1914

  2. Smena dinastije • Na vlast je doveden kralj Petar I Karadjordjević • Korenite promene u unutrašnjoj i spoljnoj politici • Vraćen je na snagu ustav iz 1888.god. i obnovljen parlamentarizam • U spoljnoj politici umesto oslanjanja na Austrougarsku, Srbija počinje da se oslanja na Rusiju i zapadne sile Englesku i Francusku • Sukobi sa Austrougarskom dostigli su vrhunac za vreme Carinskog rata i Aneksione krize

  3. Kralj Petar I Karadjordjević(1844-1921)

  4. Krunisanje kralja Petra

  5. Kruna kralja Petra I

  6. Grb Karadjordjevića

  7. Promene u unutrašnjoj politici • Kralj Petar I je bio pobornik parlamentarizma i demokratije, pridržavao se ustava, što je dovelo do jačanja parlamentarizma • Promene u stranačkom životu • Podela Narodne radikalne stranke, iz koje se izdvaja Samostalna radikalna stranka • Osniva se Socijaldemokratska stranka • Liberali i naprednjaci više nisu predstavljali ozbiljnu političku snagu • Sve vlade do 1914.god. formirala je Narodna radikalna stranka, samostalno ili u koaliciji sa Samostalnom radikalnom strankom • Najmoćniji političar bio je Nikola Pašić

  8. Uloga vojske u političkom životu • Zaverenici su uzeli učešće u političkom životu, dobili su položaje u kraljevom okruženju • Evropske sile su to najoštrije osudile • 1903.god. Engleska je prekinula diplomatske odnose, zahtevajući da zaverenici budu uklonjeni sa položaja i kažnjeni • Spor je rešen 1906.god. penzionisanjem grupe oficira • Grupa mladjih oficira formirala je 1911.god. organizaciju “Ujedinjenje ili smrt” poznatiju kao “Crna ruka” na čelu sa Dragutinom Dimitrijevićem Apisom

  9. Dragutin Dimitrijević Apis (1876-1917)

  10. Promene u spoljnoj politici • Zbog sve većeg pritiska i vojne pretnje Austrougarske Srbija počinje da se približava silama Antante • Na to su uticale tradicionalne veze sa Rusijom • Kulturne veze sa Francuskom • Sve veći uticaj francuskog i engleskog kapitala u Srbiji

  11. Carinski rat (1906-1911) • Najznačajnija srpska privredna grana bila je poljoprivreda, glavni izvoz bio je usmeren na Austrougarsku • Pregovore o novom trgovinskom sporazumu Austrougarska je koristila kao sredstvo političkog pritiska • Austrougarska je 1906.god. uvela ekonomsku blokadu Srbije • Srbija je preko Solunske luke usmerila svoju trgovinu prema zapadnoj Evropi • Značajan trgovinski partner Srbije postaje Nemačka • Podignute su nove fabrike, pre svega klanice, koje su preradjivale meso (do tada je Srbija izvozila uglavnom živu stoku) • Carinski rat okončan je 1911.god. potpisivanjem novog trgovinskog povoljnijeg sporazuma sa Austrougarskom.

  12. Topovsko pitanje • Pitanje modernizacije vojske, pre svega nabavke savremenog naoružanja (topova) • Pored ekonomskog ovo je bilo i vojno-političko pitanje; nabavka od neke zemlje značila je i vojno-političko svrstavanje • Zajam je na kraju uzet od Francuske, od koje je kupljeno i naoružanje

  13. Aneksija BiH • Berlinskim ugovorom iz 1878.god. Austrougarska je dobila pravo da okupira BiH, formalno je ta oblast i dalje bila pod Turskom • 1908.god. u Carigradu je došlo do Mladoturske revolucije • Austrougarska je to iskoristila i 1908.god. proglasila aneksiju (pripajanje) BiH • Ovo je bilo kršenje Berlinskog ugovora i ravnoteže snaga na Balkanu; u isto vreme je i Bugarska proglasila nezavisnost

  14. Velika Britanija i Francuska su se protivile aneksije, ali nisu bile spremne da ratuju zbog nje • Rusija je znala za austrougarske planove (čak je pregovarala i o kompenzaciji u svoju korist), ali nije ništa preduzela • Najoštrije reakcije bile su u Srbiji, velike demonstracije, zahtevan je i rat protiv Austrougarske • Austrougarska se nagodila sa Turskom i platila joj materijalnu nadoknadu, nakon čega je koncentrisala vojsku na granicama Srbije • Ostavši bez saveznika, Srbija je 1909.god. morala da prizna aneksiju

  15. Društvo i kultura • Nepismenost je bila jedan od najvećih problema (oko 80% nepismenih) • 1882.god. Zakon o osnovnoj školi, kojim je škola bila obavezna za svu decu stariju od 7.godina • Velika škola u Beogradu osnovana je 1863.god. • Sastojala se od Filozofskog, Pravnog i Tehničkog fakulteta • Bila je smeštena u zadužbini kapetana Miše Anastasijevića • Ona je 1905.god. prerasla u Beogradski univerzitet • Medju prvim redovnim profesorima bili su: Sima Lozanić (hemija), Mihajlo Petrović Alas (matematika), Jovan Cvijić (geografija)...

  16. 1886.god. osnovana je Srpska kraljevska akademija • Nastala je iz Društva srpske slovesnosti (1842) i Srpskog učenog društva (1864) • Prvi predsednik bio je Josif Pančić (biologija)

  17. SANU

  18. Zgrada Rektorata

  19. Književnost i slikarstvo • U srpskoj književnosti 19.veka preovladjuje realizam • Glavni predstavnici su: Laza Lazarević, Radoje Domanović, Milovan Glišić, Stevan Sremac, Branislav Nušić • U slikarstvu takodje preovladjuje realizam • Glavni predstavnici su: Uroš Predić i Paja Jovanović

More Related