1 / 27

Srbija 1878-1903

Srbija 1878-1903. Srbija nakon Berlinskog kongresa. Na Berlinskom kongresu teritorijalno proširenje (niški, pirotski, toplički i vranjski) Niz razočarenja Najveće je što je Austrougarska dobila pravo da okupira Bosnu i Hercegovinu

Download Presentation

Srbija 1878-1903

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Srbija 1878-1903

  2. Srbija nakon Berlinskog kongresa • Na Berlinskom kongresu teritorijalno proširenje (niški, pirotski, toplički i vranjski) • Niz razočarenja • Najveće je što je Austrougarska dobila pravo da okupira Bosnu i Hercegovinu • Velike sile nisu dopustile da Srbija i Crna gora dobiju zajedničku granicu • Srbija je morala da preuzme obavezu izgradnje železnice i trgovinski sporazum (u odnosu na Austrougarsku)

  3. Pojava političkih stranaka • Nastale su 1881.god., na osnovu već ranije postojećih političkih grupacija • Razlike medju njima nisu bile samo na osnovu političkih programa, već je postojao i sukob generacija medju političarima • Tri stranke su formirane: • Narodna radikalna stranka • Liberalna stranka • Napredna stranka

  4. Narodna radikalna stranka • Nastala je na osnovu socijalističkih ideja Svetozara Markovića • Zalagali su se za lokalnu samoupravu • Zalagali su se za slobodu štampe, političkog delovanja • Najviše pristalica imala je medju srpskim seljacima • Imali su veoma uticajnu štampu (list Samouprava) • Politički program su pravili po uzoru na francuski radikalizam • Vodja stranke bio je Nikola Pašić, dok je jedan od glavnih ideologa stranke bio novinar Pera Todorović • U spoljnoj politici bili su za oslanjanje na Rusiju i oslobodjenje i ujedinjenje preostalih srpskih zemalja

  5. Nikola Pašić (1845-1926)

  6. Liberalna stranka • Zalagali su se za uvodjenje liberalnih principa u srpsku politiku • Pojavili su se još 40-tih godina 19.veka, u vreme ustavobraniteljske vladavine su činili opoziciju • Glavni oslonac stranke bili su činovnici i bogatiji trgovci • Vodja stranke bio je Jovan Ristić

  7. Napredna stranka • Bili su bliski dvoru Obrenovića i smatrali su da je dinastija iznad svake ustavne borbe • Nisu imali mnogo pristalica u narodu, uglavnom su to bili beogradski intelektualci, bliski dvoru • Vodje stranke bile su: Milutin Garašanin, Milan Piroćanac, Stojan Novaković • Stranka je bila na vlasti sve do 1887.god.

  8. Izgradnja železnice • Srbija se Berlinskim ugovorom obavezala da će izgraditi prugu, koja bi povezivala Austrougarsku sa Turskom i Bugarskom • Izgradnja pruge bila je praćena velikim korupcionaškim skandalom (Bontuova afera) • Pruga Beograd-Niš otvorena je 1884.god.

  9. Železnička stanica Beograd

  10. Spoljna politika • Posle Berlinskog kongresa opada uticaj Rusije na Balkanu, što utiče na spoljnopolitičku orijentaciju Srbije • Knez Milan se na početku vladavine oslanjao na Rusiju, nakon Berlinskog kongresa se okrenuo prema Austrougarskoj, on je smatrao da Srbija mora da se oslanja na Austrougarsku dok Rusija podržava Bugarsku • On je u Bugarskoj video budućeg protivnika • Politika “balkanskog saveza” iz vremena kneza Mihajla bila je mrtva, kao posledica interesa velikih sila i narastajućih balkanskih nacionalizama

  11. Trgovinski ugovor i Tajna konvencija • Knez Milan ga je 1881.god. sklopio sa Austrougarskom, čime se Srbija ekonomski vezala za Austrougarskoj • Iste godine sklopljena je Tajna konvencija, kojom se Srbija obavezala da neće voditi spoljnu politiku, suprotnu interesima Austrougarske, pre svega u Bosni i Hercegovini • Zauzvrat, Austrougarska se obavezala da neće ometati širenje Srbije prema jugu, ka dolini Vardara i da će podržati proglašenje Srbije za kraljevinu

  12. Srbija kao kraljevina • Uz pomoć Austrougarske, Srbija je proglašena 6.marta 1882.god. za kraljevinu • Himna Kraljevine Srbije bila je pesma “Bože pravde” • Izvorna pesma nastala je 1872.god., kada je Jovan Djordjević napisao reči na muziku Davorina Jenka, a predstavljala je završnicu pozorišne predstave “Markova sablja”, napravljene u čast punoletstva tadašnjeg kneza Milana

  13. Grb Kraljevine Srbije

  14. Politički sukobi u Kraljevini Srbiji • Najžešći politički sukob vodjen je izmedju kralja Milana i Narodne radikalne stranke, kao najpopularnije u narodu • Radikali su se zalagali za ograničavanje kraljeve lične vlasti i jačanje parlamentarizma

  15. Timočka buna 1883.god. • Predstavljala je vrhunac sukoba izmedju kralja i radikala • Povod za bunu bila je odluka vlade o oduzimanju zastarelog oružja od seljaka • Radikali su osudili ovu odluku vlade • Na izbijanje bune uticao je i težak socijalni položaj seljaka • Buna je veoma brzo ugušena intervencijom vojske • Kralj Milan je radikale optužio za izbijanje bune i stranka je praktično bila zabranjena, vodje stranke, na čelu sa Pašićem pobegle su u Bugarsku

  16. Rat sa Bugarskom • 1885.god. došlo je do prevrata i ujedinjenja Kneževine Bugarske i Istočne Rumelije; to je bilo kršenje odluka Berlinskog kongresa • Kralj Milan je smatrao da je narušena ravnoteža snaga na Balkanu i nepromišljeno je objavio rat Bugarskoj • Za njega je ujedinjenje Bugarske bilo samo prva faza ka stvaranju “Sanstefanske Bugarske”, koja bi obuhvatala i Makedoniju • Srpska vojska je krajem 1885.god. doživela težak poraz na Slivnici • Mir je sklopljen posredovanjem Austrougarske • Ovaj poraz je umanjio medjunarodni ugled Srbije a posebno autoritet kralja Milana u Srbiji • Ujedinjenje Bugarske bilo je potvrdjeno a nepoverenje i neprijateljstvo izmedju Srbije i Bugarske dodatno produbljeno

  17. Abdikacija kralja Milana • Poraz u ratu sa Bugarskom kao i lični i politički sukob kralja Milana sa kraljicom Natalijom doveli su do političke nestabilnosti • Kralj Milan je zato morao da popušta opoziciji i dozvoli povratak radikala na političku scenu • Kralj Milan je morao da dozvoli donošenje novog ustava 1888.god. • Taj ustav se zasnivao na principima parlamentarizma i demokratije, što je najviše odgovaralo radikalima • Politička kriza okončana je abdikacijom kralja Milana, 6.marta 1889.god.

  18. Aleksandar Obrenović (1889-1903) • Njegovu vladavinu obeležila je politička nestabilnost i niz državnih udara • U trenutku abdikacije bio je maloletan, pa je umesto njega vladalo je namesništvo, na čelu sa Jovanom Ristić • Za vreme namesništva dosledno je poštovan ustav iz 1888.god. a najuticajnija stranka bila je Narodna radikalna, dok je namesništvo bilo pod pretežnim uticajem liberala

  19. Aleksandar Obrenović (1876-1903)

  20. Državni udari • Bili su omogućeni sukobom izmedju liberalnog namesništva i radikalske vlade • 1893.god., iako maloletan, zbacio je namesništvo i preuzeo kraljevsku vlast • 1894.god. ukinuo je ustav iz 1888.god. i vratio na snagu Namesnički ustav iz 1869.god, koji mu je davao veća ovlašćenja • Ovaj državni udar ga je doveo u sukob sa radikalima, koji su ustav iz 1888.god. smatrali svojom najvažnijom tekovinom • Posle neuspelog Ivanjdanskog atentata na kralja Milana 1899.god. pojačan je progon političkih protivnika, pre svega radikala

  21. Ženidba • Dodatne političke probleme izazvala je njegova odluka da se oženi Dragom Mašin, dvorskom damom kraljice Natalije • Javnost i politička elita smatrali su ovaj brak nedostojnim, braku su se protivili i kralj Milan i kraljica Natalija • Kralj Aleksandar se na to nije obazirao i 1900 se oženio Dragom Mašin

  22. Venčana fotografija kralja Aleksandra i Drage Mašin, 23.jul 1900.god.

  23. Draga Mašin (1864-1903)

  24. Obrt u vodjenju politike • Ženidba je dovela do obrta u unutrašnjoj i spoljnoj politici • Zabranjen je povratak kralja Milana i kraljice Natalije u Srbiju, progon svih protivnika ženidbe • Pravi potpuni zaokret u politici, počinje da se oslanja na radikale i Rusiju • 1901.god. doneo je tzv. Oktroisani ustav • Oktroisani ustav je nametnuti ili podareni ustav, donet bez saglasnosti Narodne skupštine • Po ovom ustavu u Srbiji je po prvi put uveden dvodomni parlament, koji se sastojao od Skupštine i Senata • Senat je imao ulogu Gornjeg doma parlamenta i kralj je imenovao jedan deo senatora • Vlada je bila odgovorna kralju a ne skupštini • Ovakav ustav je bio liberalniji nego ustav iz 1869, ali nazadniji od ustava iz 1888.god.

  25. Spoljna politika Obrenovića • Veći deo vladavine Aleksandra Obrenovića obeležen je oslanjanjem na Austrougarsku, nastavak politike kralja Milana još od Tajne konvencije 1881.god • Dugoročni cilj srpske spoljne politike nakon 1878.god. bio je oslobodjenje tzv. Stare Srbije (Raška oblast, Kosovo i severna Makedonija) • Tek pred kraj vladavine menja svoju politiku i počinje da se oslanja na Rusiju, gde traži političku podršku za ženidbu Dragom Mašin

  26. Majski prevrat • Medju mladjim oficirima stvorena je zavera, na čelu sa Dragutinom Dimitrijevićem Apisom • U noći 29-30.maja 1903.god. (po julijanskom kalendaru), zaverenici su upali u dvor i ubili kralja Aleksandra i kraljicu Dragu • Ovo ubistvo označilo je kraj vladavine dinastije Obrenović

More Related