1 / 22

VIŠI SUD U BEOGRADU Ve štačenje slučaja sa infarktom miokarda

VIŠI SUD U BEOGRADU Ve štačenje slučaja sa infarktom miokarda. ZAHTEV SUDIJE: »Da li kod tužioca postoji umanjenje radne sposobnosti delimično ili potpuno, kao posledica infarkta koji je tužilac imao dana 24.11.2006. godine«. Tužilac: ZV, zanimanje automehaničar

kellan
Download Presentation

VIŠI SUD U BEOGRADU Ve štačenje slučaja sa infarktom miokarda

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. VIŠI SUD U BEOGRADUVeštačenje slučaja sa infarktom miokarda

  2. ZAHTEV SUDIJE: »Da li kod tužioca postoji umanjenje radne sposobnosti delimično ili potpuno, kao posledica infarkta koji je tužilac imao dana 24.11.2006. godine«. • Tužilac: ZV, zanimanje automehaničar • Tuženi: Republika Srbija-Ministarstvo pravde zbog nepotrebnog odugovlačenja procesa

  3. Tužilac izjavljuje da se zbog nepotrebnog odugovlačenja, mnogobrojnih sudskih sporova i zastarelosti njegovo zdravstveno stanje stalno pogoršavalo tako da je 24.11.2006. godine doživeo infarkt zbog čega je primljen u Urgentni centar u kome je ležao od 24. novembra do 05. decembra 2006. godine.

  4. U bolnici je dobio svu odgovarajuću terapiju, urađena mu je kateterizacija srca i na jednoj od srčanih arterija ugrađen je stent. Podneo je krivičnu prijavu protiv sudijice koja je vodila proces.

  5. Medicinska dokumentacija • Otpusna lista od 24.11.-05.12.2006. • Dg: Infarctus myocardii ac. p. Inferioposteriolateralis I 21, PCI prim. (infarkt srca lokalizovan na donjem zadnjem bočnom zidu), Hypertensio art. (povećan krvni pritisak), Diabetes mellitus typ II (šećerna bolest staračkog tipa), Hyperlipoproteinemia (povećane masnoće u krvi) i

  6. Medicinska dokumentacija • Bronchopneumonia lat. dex. (zapaljenje pluća desno). Navodi se da je dugogodišnji nelečeni hipertoničar (nelečen povišen krvni pritisak) i da mu je na jednom krvnom sudu ugrađen stent.

  7. Medicinska dokumentacija • EHO srca bez značajnihih patoloških promena (EF-60%, leva komora hipokontraktilnog donjeg zida naročito apikalne polovine).

  8. Institut za rehabilitaciju Sokobanjska, 8-27.12.2006. • Dg: Status post infarctum myocardii inferoposterolateralis, St. post PCI primaria cum implanttionem STENTI, Diabetes mell. Hyperlipoproteinemia, Arrithmia extrasistolica supraventricularis.

  9. Institut za rehabilitaciju Sokobanjska, 8-27.12.2006. • Navodi se da je rehabilitacioni tretman bio strogo doziran i kontrolisan. Na kontroli posle 15 dana subjektivno je bio bez tegoba, ordinirana je odgovarajuća terapija.

  10. Institut za rehabilitaciju Sokobanjska, 08-27.12.2006. • 26.12.2006. god. urađen je test opterećenja u toku i nakon istoga nije došlo do patoloških promena na EKG. Test opterećenja ukazuje na dobru toleranciju na napor sa hipertenzivnom reakcijom na napor (TA-210/120) bez ishemičnih promena miokarda u naporu. Otpušten kući sa potrebnom terapijom.

  11. Dom zdravlja Obrenovac, 13.04. 2007. do kraja 2009. • Dijagnostikovane promene ne kičmenom stubu a laboratorijske analize pokazuju povišenu vrednost šećera u krvi u visini od 8,56, pri kasnijim kontrolama šećer povišen u krvi. Trigliceridi u više navrata povišeni u krvi. • 07.04.2008. nađeno oboljenje centra za ravnotežu. • Oktobra 2009. nađena katarakta (zamućenje) očnog sočiva

  12. Zaključak sudskog veštaka interniste prim. Dr Bogdana Zlatara od 01.07.2011. godine. • a) Odgovor na okolnost intenziteta i trajanja fizičkih bolova glasi:“ Kada je dobio bolove u grudnom košu oni su bili jakog intenziteta i trajali su dok tužilac nije došao u Urgentni centar gde mu je pružena odgovarajuća terapija.

  13. Zaključak sudskog veštaka interniste prim. Dr Bogdana Zlatara od 01.07.2011. godine. • b) Odgovor na okolnost procenta umanjenja OŽA zbog infarkta glasi:“OŽA je umanjena, ako je reč isključivo o posledicama infarkta, ugradnje stenta i visokog krvnog pritiska 20%. Ako se tome doda šećerna bolest i druga stanja iz moje struke onda je još 10% što ukupno iznosi 30%.

  14. Zaključak sudskog veštaka interniste prim. Dr Bogdana Zlatara od 01.07.2011. • c) Odgovor na okolnost uzroka infarkta glasi: “Infarkt, pa i druge bolesti su nastale zbog permanentnog stresa koji je tužilac imao zbog suđenja“.

  15. M I Š L J E N J E veštaka M. Pavlovića • Pitanje suda: »Da li kod tužioca postoji umanjenje radne sposobnosti delimično ili potpuno, kao posledica infarkta koji je tužilac imao dana 24.11.2006. • Odgovor: “Radna sposobnost tužioca je umanjena kako zbog preležanog infarkta srca tako i zbog postojanja povišenog krvnog pritiska i šećerne bolesti koji su doprineli nastanku infarkta.

  16. M I Š L J E N J E veštaka M. Pavlovića “Sve tri bolesti dovode do značajnog umanjenja radne sposobnosti, na primer krvni pritisak koji je kod tužioca više puta izmeren predstavlja smetnju za dobijanje profesionalne vozačke dozvole jer u važećem Pravilniku o bližim zdravstvenim uslovima koje moraju da ispunjavaju vozači određenih kategorija motornih vozila, (Službeni glasnik Srbije br. 83/2011), u članu 5, tačka 6. stoji da nije sposoban za vozača druge grupe (profesionalci) ako postoji »hipertenzija sa arterijskim krvnim pritiskom ≥ 180/110 mm Hg«.

  17. M I Š L J E N J E veštaka M. Pavlovića • U ukupnom umanjenju opšte radne sposobnosti povišen krvni pritisak i šećerna bolest učestvuju sa 55% a sam infarkt srca sa 45%. Pošto je kod tužioca u periodu posle prebolelog infarkta došlo do pogoršanja zdravstvenog stanja i pojave novih oboljenja (katarakta, oboljenje kičme) i povrede noge njegova radna sposobnost je dodatno umanjena i zbog ovih stanja.

  18. M I Š L J E N J E veštaka M. Pavlovića • Međutim, pošto je pitanje vezano samo za uticaj infarkta odgovori vezani za izolovan uticaj infarkta su: • 1. Postoji delimično umanjenje radne sposobnosti uzrokovano infarktom srca za sve poslove vezane za fizičke napore, rad u hladnim i toplim pogonima i rad u sredini gde postoji izloženost hemikalijama koje štetno deluju na srce i krvne sudove čiji su tipični predstavnici ugljen-disulfid, trihloretilen a delom i još neki organski rastvarači.

  19. M I Š L J E N J E veštaka M. Pavlovića • Infarkt srca je doveo do pojave aritmije (nesinhronog rada srca) i smanjenja efikasnosti srca kao pumpe što ima za posledicu slabiju toleranciju fizičkog napora. Tužilac nije sposoban obavljati fizičke napore težeg i srednjeg stepena što u praksi znači da nije sposoban podizati i prenositi teret teži od 12 kg u jednom zahvatu tokom 30% vremena u smeni od 8 sati.

  20. M I Š L J E N J E veštaka M. Pavlovića • Zbog preležanog infarkta tužilac mora da uzima svaki dan aspirinske lekove koji smanjuju sposobnost koagulacije (zgrušavanja) krvi pa je u većem riziku da iskrvari u slučaju teže povrede na radu i van rada. Zbog toga ne bi trebao da obavlja poslove gde postoji povećan rizik od povreda. Procenat umanjenja opšte radne sposobnosti za sve poslove u savremenoj privredi i vanprivredi iznosi 35% ako se posmatra samo uticaj prebolelog infarkta srca.

  21. M I Š L J E N J E veštaka M. Pavlovića • Specifična ili profesionalna radna sposobnost predstavlja sposobnost za obavljanje profesije, u slučaju tužioca to je zanimanje automehaničar. Zbog preležanog infarkta tužilac nije sposoban za većinu poslova u profesiji automehaničara što znači da postoji delimično umanjenje radne sposobnosti za obavljanje profesije. Ovo umanjenje u procentima iznosi 55%.

  22. M I Š L J E N J E veštaka M. Pavlovića • Napomena: U slučaju da sud traži uticaj sve tri bolesti (infarkt srca, povišen krvni pritisak i šećerna bolest) na radnu sposobnost odgovor bi bio da umanjenje radne sposobnosti za posao automehaničara iznosi 90%. • U Beogradu 04.10.2012. god. Prof. dr Milan Pavlović, specijalista medicine rada

More Related