1 / 36

ПАРЕНТЕРАЛНА ISHRANA KAJ PACIENTITE VO EDINICITE ZA INTENZIVNO LEKUVAWE

ПАРЕНТЕРАЛНА ISHRANA KAJ PACIENTITE VO EDINICITE ZA INTENZIVNO LEKUVAWE. Prof. d-r. MIRJANA [O[OL^EVA. Значење на парентералната нутриција во третманот на критично болни пациенти во ЕИЛ. Potreben e biohemiski i klini~ki monitoring. Kaj kriti~nite bolni vo EIL dnevnite potrebi se

kateb
Download Presentation

ПАРЕНТЕРАЛНА ISHRANA KAJ PACIENTITE VO EDINICITE ZA INTENZIVNO LEKUVAWE

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. ПАРЕНТЕРАЛНА ISHRANA KAJ PACIENTITEVO EDINICITE ZA INTENZIVNOLEKUVAWE Prof. d-r. MIRJANA [O[OL^EVA

  2. Значење на парентералната нутриција во третманот на критично болни пациенти во ЕИЛ Potreben e biohemiski i klini~ki monitoring Kaj kriti~nite bolni vo EIL dnevnite potrebi se obezbeduvaat kontinuirano za vreme od 24 ~asa

  3. Parenteralna nutricija Pareneteralna ishrana e takov vid na nutricija pri koja hranlivite materii direkno navleguvaat vo cirkulacijata pravej}i by pass na GIT i hepatalnata cirkulacija

  4. Pra{awa pred po~etokot na Parenteralnata Nutricija Odgovori za po~etokot na PN Malnutricija – да Oralen vnes - ne ili nedovolen GIT raboti - ne ili nedovolno Celta e {to pobrgu da se premine na enteralna ishranа

  5. Indikacii: PN samo koga ima: 1. privremena poremetuvawe na funkcijata na gastrointestinalniot trakt (GIT) 2. enteralnata nutricijata e nedovolna vo period od edna ili pove}e nedeli 3. кога pacient vo malnutricija ne uspeva da gi zadovoli soodvetnite potrebite preku oralen ili enteralen pat

  6. 1. Pri~ini za poremetuvawe funkcijata na GIT se: • prolongiran ileus po golema abdominalna operacija • enterokutana fistula • radijacionen enterokolitis • Синдром на кратко црево • ileus po te{ka sedacija kaj pacienti od ICU • po nekoи bolesti kako -pankreatitis -M.Chron -ulcerozen kolit -malpasorpcija

  7. 2. Indikacii za PARENTERALNA Nutricija !!! KONTRAINDIKACII za ENTERALNA Nutricija • Intestinalna ishemija • Akuten Abdomen • Intestinalna Perforacija • Akutno GIT Krvavewe • Mehani~ki Ileus • teшka malnutricija

  8. 3. Malnutricija - DA Parenteralna nutricija ako .. • Period bez adekvatno oralno hranewe •  7-10 dena o~ekuvano gladuvawe (bez oralno vnesuvawe) •  pacienti sote{ka malnutricija Parenteralna ! •  pacienti so te{ka trauma, hirur{ka intervencija, • opekotini • Nutritiven status •  BMI •  Namalen dietaren vnes • Hiperkatabolizam •  Gubitok na te`ina •  Ekskrecija na Azot Gubitok na te`ina vo poslednite 3 meseci Ekskrecija na Azot (nad Azoten- vnes) 1g /24 ~asa

  9. Koja e razlikata pome|u enteralnata i parenteralnata nutricija? Oralno Enteralno Parenteralno Protein Peptid Protein Peptid Amino Kiselini Amino Kiselini Amino Kiselini

  10. Sistemi za PNPN mo`e da se dade na nekolku na~ina: posebni {i{iwa - sekoj nutritient e vo posebno ambala`a pa mo`e da se davaat edno po drugo ili site naedna{, pri {to infuzijata e pospora

  11. Кombinirani sistemi kombinaciija na dva posebni podgotveni niutritienta, a smesite se me{aat neposredno pred da se apliciraat

  12. vo specijalni pakuvawa se me{aat pove}e hranlivi materii vo to~no opredeleni soodnosi сî во еден систем

  13. ТИПОВИ НА ПАРЕНТЕРАЛНИ РАСТВОРИ • ТОТАЛНА НУТРИТИВНА СМЕСА (TНС) • Раствор 3-во-1 • Наречен и раствор “сé во едно” • Содржи декстроза, аминикиселини и липиди • Раствор 2-во-1 • Декстроза & аминокиселини • Мастите се администрираат одвоено за да ги обезбедат основните масни киселини

  14. Periferna vena, ако PN treba da se dava vo pokus vremenski period osmolalnosta na rastvorot ne e pove}e od dva pati pogolema od osmolalnosta na plazmata Centralna vena, ако PN potrebno e da se dava vo podolg vremenski period kaj pacienti vo ICU davawe na rastvori ~ija osmolalnost e 2 pati pogolema od osmolalnosta na plazmata Parenteralnata nutricija mo`e da se dava preku

  15. PLAN ZA PRIMENA NA INTRAVENSKA ISHRANA Parcijalna i totalna parenteralna ishrana (TPI) - Parcijalna- 3-5 dena, periferna vena i r-ri so niska osmolarnost (pod 800 osmol/L: masti, 10% {e}eri i 3%AK) - TPI: vena so {irok lumen (v. jugularis ili v. subclavia) Centralnata venska linija slu`i za parenteralna ishrana, a drugite centralni ili periferni veni za krv, lekovi i dr. r-ri Centralnata vena slu`i za primena na hipertoni~ni r-ri Masni emulzii можат да se infundiraat и preku Perifernavenska linija!! Za dolgotrajna TPI (> 6 meseci) se koristi Hikmanov ili Brovikov kateter (sovremeni)

  16. Centralniot venski kateter se postavuva na:

  17. Значење на пристапот за парентерална исхрана - inserciono mesto: v.sublavia (pomalку infekciи od v. jugularisi v. femoralis) - iskustvo na intezivistot i gri`ata na personalot go namaluva rizikot od infekcija - kvalitet na kateteri (povisoka incidenca na infekcija kaj trilumenskiте kateteri)

  18. Rastvori za parenteralna ishrana - energijata e obezbedena so kombinacija na jaglenohidrati i masti - optimalniot balans e nepoznat (okolu 30-40% od neproteinskata energija e dadena vo forma na lipid) - alternativno, jaglenohidratite mo`e da se koristat kako celosna energija, so lipidi dadeni edna{ ili dva pati nedelno kako esencijalni masni kiselini

  19. ПАРЕНТЕРАЛНИ РАСТВОРИ:Општа шема • Течности • Потребно е 1500-2500 mL/ден за возрасни • Содржат електролити • натриум, калиум, хлор, калциум, магнезиум, & фосфор • Изразени се во милиеквиваленти (mEq) • Содржат витамини • Сите воденорастворливи, плус A, D, & E • K мора да се даде одвоено • Содржат минерали во трагови • Цинк, бакар, селениум и манган , • Железото е исклучено

  20. Rastvori na energetski supstrati za intravenska primena Jaglenihidrati 1. Glikoza 5% i 50% r-ri so PH = 4 ili 5 - dnevno mo`e da se metabolizira 400-500 g glikoza kaj zdravi osobi - dnevnata doza ne treba da bide pogolema od 4-5 g / kg TT Hiperdoziranost→ opasnost od hiperglikemija 2. Fruktoza 3 g/kg TT 3. Ksiлol

  21. Rastvori na masti se emulzii na lipidi so visoka kaloriska vrednost (9 kcal se stvaraat so oksidacija na 1g lipid) i niska osmolarnost (280-330 mosm/L) - emulziite se sostojat od mali ~esti~ki na trigliceridi obvitkani so hidrofilna obvivka koja se sostoi od fosfolipidi i apolipoproteini - nezasiteni masni kiselini (so dolg karbonski lanec se esencijalni supstrati vo humanata ishrana i ne mo`at da se sintetiziraat vo organizmot (linoleinska -omega-6 i arahidonska kiselina). Tie se osnovni sostojci na biomembranite. Ako ne se dodavaat vo I.V. ishrana, deficitot nastanuva po 7 dena, a klini~ki se manifestira po 4 nedeli

  22. Preparati:

  23. Preparati • - 10% i 20% emulzii na lipidi (Intralipid, • Lipovenos) (1000-2000 kcal/L=izotoni emulzii na • soino maslo koe sodr`i: • esencijalni MK + glicerol+ fosfolipidi • maksimalna dnevna doza = 0.5-2 g/kgTT • So niska osmolarnost (preku periferna vena, • spora infuzija- • 40-60 kapki vo minuta za 5-7~. Ne treba da se • me{aat so drugi lekovi →(hemiska nestabilnost na • emulziite).

  24. Plazmata se ~isti po 6-8 ~ po infuzijata od lipidi Predozirawe so lipidi ili pobrza infuzija dava: - groznica, dispnea, hepatosplenomegalija i MOF - trombocitopenija (ne pomalku od 80 000 trombociti) - porast na serumskite trigliceridi - imunosupresija - metaboli~ka acidoza - namaleno proizvodstvo na surfaktant

  25. KONTRAINDIKACCII ZA I.V. PRIMENA NA MASNI EMULZII: - hiperlipidemija - masna embolija - hepatitis - graviditet - hiperbilirubinemija - tromboza - komatozni sostojbi - ateroskleroza Se prepora~uva maksimalna doza od 1g/kg TT na den ili 30-40% od neproteinskite kalorii (taka se izbegnuva preoptovaruvawe so masni kiselini)

  26. RASTVORI NA AMINOKISELINI • dostavuvat azot potreben za izgradba na proteini • Preparati: • - Aminosteril • - Aminosteril F • - Hepasteril A • Aminosteril KE nephro • - Pokraj AK, r-rite sodr`at i: vitamini, elektroliti, • sorbitol (50-100 g) • - Site sodr`at 8 esencijalni AK koi ne mo`at da se • sintetiziraat vo organizmot • - Sodr`at i histidin i arginin, poluesencijalni AK • koi mo`at da se sintetiziraat vo organizmot, no kaj • nekoi zaboluvawa stanuvaat esencijalni poradi • zgolemenite potrebi

  27. Prepora~ana doza na r-ri so AK; • 40-60 kapki vo minuta • Osnovni dnevni proteinski potrebi = 0.5 - 1-2 g/kg TT • kaj politraumatizirani ili septi~ni pacienti • Predoziranost: • > 2.5 g/kg TT • Doveduva do: • - hiperkalciurija • - neвrotoksi~ni efekti • zgolemena brzina na infuzijata: • ma~nina i povra}awe • - tromboflebit (visoka osmolaлnost)

  28. Nadoknaduvawe na te~nosti i elektroliti KALIUM vo ekstracelularen prostor = 4 mmol/L - Hipokaliemija = K < 3.5 mmol/L (vo hipovolemija mo`e da bide maskiran) + zgolemeni bikarbonati + EKG - Dnevni potrebi = 80-120 mEq/den - Оптимален odnos na K i azot = 6 mmol po g azot Kaliumot se ordinira sporo. Najgolema dozvolena brzina e 20 mmol/h (naglo zgolemuvawe → toksi~no za srce)

  29. KALCIUM Vkupna koli~ina vo ~ove~ki organizam = 1000-1400 g (99% sostaven del na skelet i 1% na meki tkiva i ECT - 3 frakcii vo serumot: 1. Vrzan za albumin (40%) 2. Rastvoren, vo nejonizirana forma (10%) i 3. Vo jonizirana forma (50%) - fiziolo{ki aktiven e vo nejonizirana forma i samo toj mo`e da ja minuva biolo{kata membrana CA++ e: - modulator na osnovni kleto~ni funkcii - zaedno so cikli~niot AMP e vklu~en vo sitemot na prenos na intracelularnite signali So ultrafiltracija na plazma se odreduva serumskata jonizirana frakcija

  30. HIPOKALCEMIJA (Ca < 2.1 mmol/L): - hipoproteinemija - hipofosfatemija - hiperfosfatemija - hipomagnezemija Klini~ka slika: - hipotenzija i bradikardija - EKG promeni - laringospazam ili bronhospazam - tetanija i muskulna slabost Terapija: I.V. r-r na Ca hlorid ili glukonat - spora infuzija pove}e pati na den (20-40 ml 10% r-r) Da se izbegnuva istovremena primena na r-ri na Ca so r-ri na fosfati ili bikarbonati - precitipiraat!!!!

  31. FOSFATI normalno serumsko nivo = 1.4-1.8 mmol/L - neophodni za stvarawe na visokoenergetski vrski vo ATP Hipofosfatemija: - pri parenteralna primena na r-ri na glikoza - respiratorna alkaloza, adrenalin i insulin - pri osmotska diureza, hipomagnezemija ili acidemija Adekvatna korekcija na hipofosfatemija e osobeno va`na kaj bolni koi se odviknuvaat od respirator < 0.3 mmol/L - nastapuva hemoliza - neophodno e brzo koregirawe so lesna i.v. infuzija na r-r na K ili Na fosfat (30-50 mmol/den)

  32. MAGNEZIUM - Osnovna uloga - oddr`uvawe na s-mot na enzimite na fosfatite - Vkupna koli~ina vo organizmot = 2000 mEq (60% vo skeletot) ECT=1% Normalno serumsko nivo = 1.4-2 mEq/L Vo cirkulacija: 1. Vrzan za albumini (30%) 2. Vrzan za neorganski soedinenija (15%) 3. Joniziran (55%) Hipomagnezemija: - hipokalciemija, hipokaliemija, hipofofatemija - ekcitacija na CNS, tetanija i gr~evi - tahikardija, stenokardija, hipertenzija i vazospazam

  33. Korekcija na hipomagnezemijata - < 0.3 mEq/ L - itna i.v. primena na 60 mmol r-r MgSO4 vo tek na 24 ~asa Pri TPI: 6-10 mmol/L dnevna doza, - optimalen odnos magnezium/azot= 0.5 mmol na 1 g azot - pri bubre`na insuficiencija ili pri kreatinin > 200 mEq/LNE TREBA DA SE DODAVA Mg Hipermagnezemijata `ivotno go zagrozuva pacientot - urgentno se dodava CaCL2

  34. VITAMINI neohodni za `ivot, a ne stvaraat energija I. Vitamini rastvorlivi vo voda

  35. II. VITAMINI rastvorlivi vo masti (se zadr`uvaat vo organizmot) ako se pre~ekori dnevnata doza - mo`e da nastapi PREDOZIRAWE Dnevna doza: 1. Vitamin A ; 3300 IE 2. Vitamin D: 200 IE 3. Vitamin E: 10 mg 4. Vitamin K: 5 mg

  36. OLIGOELEMENTI

More Related