1 / 15

Pristup mikro podacima u naučne i istraživačke svrhe

Pristup mikro podacima u naučne i istraživačke svrhe. Unapređenje statističke prakse u Republici Srbiji Kodeks prakse evropske statistike Republički zavod za statistiku, Beograd, 02.12.2011. Prof dr Slobodan Cvejić. Kako izgleda trenutna istraživačka praksa u Republici Srbiji.

jonah-mack
Download Presentation

Pristup mikro podacima u naučne i istraživačke svrhe

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Pristup mikro podacima u naučne i istraživačke svrhe Unapređenje statističke prakse u Republici Srbiji Kodeks prakse evropske statistike Republički zavod za statistiku, Beograd, 02.12.2011. Prof dr Slobodan Cvejić

  2. Kako izgleda trenutna istraživačka praksa u Republici Srbiji • Velika razlika po disciplinama i oblastima • Napredna metodologija i relativno veliki broj istraživanja u ekonomiji, menadžmentu i psihologiji • Mnogo manje istraživanja, pogotovo kvantitativnih, u drugim društvenim i humanističkim naukama • Izuzetno slaba naučna produkcija u društvenim i humanističkim naukama • Brojna istraživanja politika (policy), ali vrlo malo iz naučnih ustanova, više NVO sektor • Slaba institucionalna povezanost, nacionalno i međunarodno

  3. Saradnja SeConS-a sa istraživačkom zajednicom • Povremena saradnja sa akademskom zajednicom • Česta saradnja i povremena partnerstva sa drugim istraživačima politika • Stalna saradnja sa međunarodnim organizacijama • Dobra i sve češća saradnja sa RZS • Partnerski projekti međunarodnih organizacija glavni proxi ka donosiocima odluka (MRSP, MERR, MPTŠV, MLJPDUS, KIRS, NSZ, lokalne samouprave...) • Nekoliko direktnih partnerstava sa donosiocima odluka:

  4. SeConS partnerstva sa kreatorima politika • SIPRU- razrada nacionalno spesifičnih idikatora, lokalizacija socijalne isključenosti – izrada indikatora za praćenje socijalne uključenosti na lokalnom nivou • Uprava za rodnu ravnopravnost vlade Republike Srbije – lokalizacija gender mehanizama, merenje prevalence nasilja u porodici nad ženama • Gender centar Vlade Republike Srpske - merenje prevalence nasilja nad ženama, istraživanje javnog mnenja o rodnoj ravnopravnosti, lokalizacija gender mainstreaming • Ured za rodnu ravnopravnost Federacije Bosne I Hercegovine - merenje prevalence nasilja nad ženama, lokalizacija gender mainstreaming • Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine - merenje prevalence nasilja nad ženama • Odjeljenje za rodnu ravnopravnost pri Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Crne Gore, lokalizacija gender mainstreaming • Sekretarijat za rad, zapošljavanje I ravnopravnost polova AP Vojvodine – Izrada strategije za unapređenje ekonomskog položaja žena na selu u Vojvodini • UNICEF- partnerski sporazum, korišćenje podataka za unapređenje praćenja, evaluacije i izveštavanja kancelarija za mlade

  5. Dostupnost podataka istraživačkoj zajednici • Znatno poboljšana situacija u poslednjih 10 godina • Dosta pojedinačnih anketnih istraživanja na ograničenim uzorcima – naučni centri, međunarodne organizacije i NVO • Pokriveno mnogo tema i ciljnih grupa u sferi ekonomskog razvoja, socijalnih usluga, političke participacije, vrednosnih orijentacija, itd. • Nekoliko međunarodnih anketnih istraživanja i dostupnost uporednih baza podataka (WVS, SEESSP, BRC UNDP) – često vezano za inicijativu pojedinačnih istraživača, nije podignuto na nivo institucionalne saradnje • Slaba organizacija i dostupnost domaćih baza podataka (prekinut projekat NEDA - Nacionalna arhiva empirijskih podatakaiz društvenih nauka) • Relativno loša metodološka obučenost istraživača i nepoznavanje međunarodnih baza podataka i velikih evropskih i svetskih anketa

  6. Dostupnost mikro-podataka RZS • Znatan napredak poslednjih nekoliko godina • Bogata produkcija izveštaja, saopštenja i posebnih publikacija • Pregledan web-site • Mogućnost modeliranja izveštaja prema sopstvenim potrebama • Ažurni podaci • Standardizovana metodologija, međunarodno uporediva • Koncizna metodološka objašnjenja • Dobra komunikacija prilikom specifičnih upita ili preuzimanja celih registara (NVO)

  7. Upotreba mikro podataka - primer • Prikupljanje podataka o indikatorima socijalne uključenosti na lokalnom nivou – konkretna opština • Nije moguća potpuna uporedivost sa EU-SILC indikatorima na lokalnom nivou – odabrane alternative • Od planiranih indikatora, iz redovnih publikacija RZS dostupno oko 80%, neki samo na regionalnom nivou (zbog veličine uzorka) • Pitanje pristupa bazama mikro podataka (ARS i APD) – potrebno definisati precizna pravila

  8. Rizici u pristupu mikro podacima • Nije problem u pristupu naučne i istraživačke zajednice, iako su i tu potrebna striktna pravila • Studija The Confidentiality and Privacy Research Issues Group (CAPRI), Univerzitetu Mančesteru, je pokazala da veliki broj baza podataka drže komercijalne kompanije za podatke, koje kombinuju javne zapise, kao što je birački spisak, sa drugim izvorima, kao što su ankete domaćinstava, da bi proizvele velike baze podataka koje prodaju na tržištu • Što su veći uzorci, veća je šansa da identifikacioni ključevi pirata daju tačan ishod • Hijerarhijske baze (kao ARS) uvećavaju šansu za tačno spajanje ličnih podataka sa javnim • Longitudinalna istraživanja takođe povećavaju ovaj rizik

  9. Commission Regulation (EC) No 831/2002 of 17 May 2002 implementing Council Regulation (EC) No 322/97 on Community Statistics, concerning access to confidential data for scientific purposes • Postoji rastuća tražnja za mikro podacima od strane istraživača i naučne zajednice • Pristup može biti omogućen ili pristupom bazi u prostorijama nadležne ustanove ili isporukom anonimizirane baze podataka • Regulativa poštuje osnovna prava iz povelje EU • Regulativa poštuje prava na zaštitu privatnih podataka • Regulativa je u skladu sa drugim propisima EU • Anonimizirani su oni individualni statistički zapisi koji smanjuju rizik od identifikacije statističke jedinice koja nosi zapis

  10. Commission Regulation (EC) No 831/2002 of 17 May 2002 implementing Council Regulation (EC) No 322/97 on Community Statistics, concerning access to confidential data for scientific purposes • Pristup podacima je omogućen: • Univerzitetima i drugim visokoškolskim ustanovama • Organizacijama i institucijama za naučna istraživanja • Drugim agencijama, organizacijama i institucijama koje su dobile saglasnost Komiteta za statističku poverljivost i u skladu sa zakonom • Drugim telima, registrovanim kao pravna lica, koja su ovlašćena od strane vlade i spadaju u neku od prethodnih kategorija • Preduslovi • Odgovarajući zahtev sa podrobno objašnjenim planom istraživanja u skladu sa tekućom metodologijom • Plan istraživanja treba da u dovoljno detalja obrazloži koji podaci su potrebni, koja analiza će biti primenjena i koje vreme je potrebno • Ugovor koji precizira uslove pristupa, obaveze istraživača, mere za poštovanje poverljivosti i kazne za kršenje tih propisa • Nacionalna vlast koja je dostavila podatke EUROSTAT-u je obaveštena o zahtevu

  11. Dostupnost mikro podataka kod EUROSTAT-A • The Community Innovation Survey (CIS), • The European Community household Panel (ECHP), • The Labour Force Survey (LFS), • The European Union Statistics on Income and Living Conditions (EU-SILC), • The Structure of Earnings Survey (SES). U skoroj budućnosti i za: • Adult Education Survey, • The Continuing Vocational Training Survey (CVTS)

  12. Dostupnost mikro podataka kod EUROSTAT-A • Troškove vezane za pristup poverljivim podacima u skladu sa ovom regulativom, a posebno upotrebe opreme EK, snosi podnosilac zahteva; Komisija u određivanju troškova vodi računa da oni ne vode nefer konkurenciji sa nacionalnim vlastima. • Komisija godišnje izveštava Komitet za statističku poverljivost o primeni regulative; izveštaj sadrži informacije kao što su imena i adrese istraživača i njihovih institucija, podatke kojima je pristupano, naplaćene troškove, opis istraživačih projekata i rezultirajućih publikacija

  13. Principi revizije regulative 831/2002(Museux, Bujnowska)LFS - EUSILC user conference - Mannheim - March 2011 • Article 23 of Framework Regulation 223/2009 • Maksimiziranje upotrebe postojećih podataka je povraćaj na javnu investiciju • Dodata vrednost upotrebe naučnih istraživanja u analizi politika i za kvalitet dobijenih podataka • Regulativa ima cilj da obezbedi minimalne zahteve vezano za pristup podacima (šta, kako, kome) • Transparentnije procedure • Cilj: proširiti pristup poverljivim podacima u naučne svrhe kroz: • Više kanala pristupa • Uključujući druge partnere (statističke ustanove) • Pojednostavljujući pravila, smanjujući administrativne zahteve • Od 1.04.2011 EUROSTATje odlučio da više ne naplaćuje izdavanje CD-ROMova sa mikro podacima • Mogućnost za rast je ograničena, a broj zahteva raste svake godine za 20%

  14. Principi revizije regulative 831/2002(Museux, Bujnowska)LFS - EUSILC user conference - Mannheim - March 2011 • Biće više fokusa na istraživački predlog i glavne istraživače: • Upotreba i potreba za mikro podacima • Izdavanje publikacija i javna korist od projekata • Iskustvo i profesionalizam glavnog istraživača • Poznavanje metodologije istraživanja na uzorku od strane glavnog istraživača • U proceduru evaluacije podnosioca zahteva biće uključen i institucionalni kontekst kao faktor rizika – nivo će zavisiti od vrste pristupa/tipap podataka

  15. HVALA NA PAŽNJI!

More Related