1 / 16

Predmet istraživanja :

Vladimir Obradović-Ivica Poljak WIFI d.o.o. EMPIRIJSKA STUDIJA DRUŠTVENA INTEGRACIJA ROMA U RH. Predmet istraživanja :

jenis
Download Presentation

Predmet istraživanja :

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Vladimir Obradović-Ivica Poljak WIFI d.o.o.EMPIRIJSKA STUDIJADRUŠTVENA INTEGRACIJA ROMA U RH Predmet istraživanja : Realan i aktualan društveni položaj romske etničke zajednice u RH , opseg i stupanj njihove marginaliziranosti i depriviranosti te njihov utjecaj na mogućnosti promjene i riješenje postojećih problema Utvrđivanje pojedinih objektivnih i subjektivnih dimenzija društvenog položaja romskih porodica koje su najutjecajniji ograničavajući faktori njihove socijalne integracije Cilj istraživanja : Utvrditi koji elementi životnog okruženja u objektivnom i subjektivnom smislu ograničavaju bržu promjenu ukupne društvene pozicije romske populacije , te kakove podsticajne aktivnosti i mjere treba poduzimati da bi se ubrzao proces njihove društvene integracije

  2. HIPOTEZA Pripadnici većine romskih porodica osujećeni su u sva tri oblika “socijalnog kapitala” (Sanders , 2001.) što onemogućava njihovu društvenu integraciju bez obzira na sustavna poboljšanja i djelovanje vladinih i nevladinih organizacija . Situacijske okolnosti realnog života i ograničenja koja proizlaze iz rješenja neprimjerenih romskoj tradiciji i kulturi s jedne strane , te manifestno izražene ,ali još više latentno prisutne , predrasude prema Romima s druge strane , izrazito depriviraju romske porodice i pojedince , marginaliziraju njihov ukupni društveni položaj i usporavaju proces njihove integracije u civilno društvo .

  3. GLAVNI PROBLEM ISTRAŽIVANJA GLAVNI ISTRAŽIVAČKI PROBLEM JE SPOZNATI VRSTU I INTENZITET DJELOVANJA OGRANIČAVAJUĆIH DETERMINANTI BRŽE I POTPUNIJE INTEGRACIJE ROMA , ODNOSNO UOČAVANJE RELEVANTNIH POTICAJNIH FAKTORA PROCESA MIJENJANJA POSTOJEĆEG STANJA NA INSTITUCIONALNOJ RAZINI DRŽAVE I ŽUPANIJA , NA SITUACIJSKOJ RAZINI ŽIVOTA U MJESTIMA STANOVANJA TE PORODIČNOJ I RAZINIPOJEDINCA.

  4. OBJEKTIVNE DIMENZIJE DRUŠTVENOG POLOŽAJA Radna definicija DRUŠTVENA ISKLJUČENOST -iz sfere društvenog života , društvenih odnosa , djelovanja i odlučivanja RASNA DISKRIMINACIJA - u pogledu ljudskih prava i sloboda DRUŠTVENA MARGINALIZACIJA - potisnutost na rubna područja društvenog egzistiranja i produkcije DRUŠTVENA DEPRIVACIJA - lišenost mogućnosti osiguranja kvalitete života i njegove reprodukcije SUBJEKTIVNE DIMENZIJE DRUŠTVENOG POLOŽAJA TRADICIJA I NAČIN ŽIVOTA UVJERENJA O DRUGIMA I OČEKIVANJA KULTURNI VRIJEDN. OBRAZAC NACRT ZA ŽIVOT I STIL ŽIVOTA SOCIJALNO FUNKCIONIRANJE NE/ZADOVOLJSTVO SA ŽIVOTOM SLIKA O SEBI I OČEKIVANJA

  5. Objašnjenje I. hipotetskog modela Socijalna isključenost i diskriminacija uvijek su u izvjesnom stupnju korelirane društvene pojave koje svaka zasebno bitno određuju ukupni društveni položaj romske etničke zajednice. Stupanj deprivacije i marginalizacije u kojima živi većina romskih porodica direktno utječe na proces društvene integracije Roma i indirektno (intervenirajuće) djeluju na mogućnosti bržih i većih promjena ukupnog društvenog položaja Roma.

  6. OBJAŠNJENJE II. HIPOTETSKOG MODELA Predrasude i socijalna distanca prema Romima uzajamno se prožimaju i utječu na situaciju u kojoj živi porodica , te na uvjerenja o drugima i očekivanja od drugih koja (mogu da) usporavaju proces društvene integracije , ili ga preusmjeravaju prema etničkoj asimilaciji. Struktura porodice i njena dis/funkcionalnost koja se ogleda u poremećenim/skladnim porodičnim odnosima , utječu na formiranje slike o sebi i očekivanja od sebe i drugih. Što su ove slike i očekivanja pozitivnije , to ubrzavaju proces društvene integracije sa mogućim otklonom prema etničkoj asimilaciji. Po našem shvaćanju društvena integracija i etnička asimilacija međusobno su povezane društvene pojave , te je potrebno otkriti u čemu i koliko je izražena differentia specifica.

  7. Teorijska i metodološka paradigma • SOCIOLOGIJSKA + PSIHOLOGIJSKA • “SOCIAL CAPITAL” TEORIJA + TEORIJA SOCIJALNOG UČENJA+ TEORIJA PREDRASUDA • financijski kapital - eksternalni locus kontrole - intenzitet predrasude • kulturni kapital - internalni locus kontrole - socijalna distanca • socijalni kapital • KVANTITATIVNA + KVALITATIVNA ANALIZA • (analiza podataka i informacija (fokus grupno intervjuiranje , narativna analiza • intervjuiranjem i opažanjem, životnih historija i priča (metoda R. Atkinsona), • primjenom upitnika , skala procjene, studija slučaja manjih romskih zajednica ) • liste samoiskaza i testova)

  8. METODOLOŠKI PRISTUP Uzorak: - tri cluster-a (Međimurje, Baranja , Sisak, Istra i Zagreb) od po 100 romskih porodica - dvije ekvivalentne skupine od 70 ne-romskih i 70 romskih domicilnih porodica Specifični uzorci : homogene skupine za fokus grupno intervjuiranje 7 grupa po 9 participanata poduzorak 10 uspješnih romskih porodica manje “čisto” romsko naselje ( do 20 porodica) manje “miješano” romsko/ne-romsko naselje (do 50 porodica) pojedini slučajevi uspješnih Roma (5-7) u obrazovanju, zapošljavanju i poduzetništvu Jedinice analize : naselje , porodica , pojedinac. Osnovna jedinica bila bi porodica i njena rodbinska socijalna mreža. Izvori podataka : primarni – izjave ispitanika i opažanje ; sekundarni – evidencije zavoda za zapošljavanje, popis stanovništva , obrazovnih institucija, socijalne skrbi i zdravstva ; tercijarni – podaci drugih provedenih istraživanja u zemlji i inizemstvu

  9. Metode pribavljanja podataka: • studij postojeće dokumentacije o naseljima , porodicama i pojedincima ; • intervjuiranjem “face to face” sa opažanjem okruženja ; • liste samoiskaza i skale procjene ; • naracije životne historije i priče (R. Atkinson ) ; • test socijalne distance (Bogardus) i test internalnog i eksternalnog locus kontrole (Rotter) po teoriji socijalnog učenja • test ličnosti Five Big;

  10. METODE I TEHNIKE OBRADE I ANALIZE REZULTATA : • Na deskriptivnoj razini analize izvršit će se sistematski opis fenomena i karakteristika ukupnog uzorka , te izvršiti klasifikacijska analiza sa ciljem dobijanja tipologije romskih porodica (univarijatna i bivarijatna analiza) ; • Na inferencijalnoj razini provest će se utvrđivanje značajnosti razlika između pojedinih vrsta romskih zajednica , socijalno isključenih i socijalno integriranih romskih porodica , neasimiliranih i asimiliranih pojedinaca i sl. (diskriminativna analiza) • Na eksplanacijskoj razini utvrdit će se utjecajnost pojedinih objektivnih i subjektivnih varijabli društvenog položaja na stupanj društvene integriranosti i verificirati će se hijerarhija ovog utjecaja postupcima multivarijatnih analiza ( faktorske , cluster, logističke regresijske analize) • Na prediktivnoj (prognostičkoj) razini utvrditi će se relevantni prediktori iz objektivne i subjektivne dimenzije društvenog položaja koji prognostički objašnjavaju proces društvene integracije romske zajednice i porodica , te pomažu afirmaciji pojedinaca u sustavu obrazovanja , tržištu rada , stabiliziranju zaposlenja , kretanju i napredovanju u radu , te društvenoj afirmaciji (multipla nomialna logistička regresijska analiza , hijerarhijska diskriminativna analiza )

  11. VRIJEDNOST I PRIMJENJIVOST NALAZA ISTRAŽIVANJA • Utvrdio bi se realni – objektivno dati društveni položaj etničke zajednice Roma u društvenoj strukturi stanovništva Hrvatske i sagledao etnički diferencijal koji postoji u odnosu na Rome, kada su uspoređeni sa istim obrazovnim segmentom domicilnog ne-romskog satanovništva ; • Posebno bi se izučile dimenzije marginalizacije i depriviranosti romske zajednice , te analizirali utjecajni čimbenici na socijalnu isključenost , diskrimiranost i depriviranost Roma ; • Identificirali bi se elementi etničke asimilacije Roma i ukazalo bi se na potrebne mjere društvene podrške paralelnim procesima društvene integracije u kojima su očuvane tradicijske vrijednosti i kultura Roma ; • Sagledavanjem subjektivnih dimenzija društvenog položaja , te porodične situacije i odnosa utvrdilo bi se postojanje socijalne distance koja vodi samoizolaciji Roma sa jedne strane , i intenzitet predrasuda koje ispoljavaju pripadnici ne-romskog domicilnog stanovništva prema Romima , s druge strane ;

  12. e) Verificirao bi se prediktivni utjecaj pojedinih psihosocijalnih mehanizama na osnovu kojih Romi stvaraju sliku o sebi i uvjerenja o drugima , te utječu na socijalno ponašanje i očekivanje , koje teži društvenoj afirmaciji i integraciji ; f) Posebno bi se izučili ograničavajući i podsticajni , objektivno dati i subjektivnointernalizirani faktori koji usmjeravaju poduzetnije Rome mlađe generacije da u sistemu obrazovanja i traženju zaposlenja ispolje veće ambicije i očekivanja . Ukazalo bi se na potrebne konkretne aktivnosti za stvaranje šansi njihove veće kompetentnosti na tržištu rada , kulturnog i političkog djelovanja ; g) Na osnovu istraživačkih nalaza identificirali bi se neadekvatni radni modeli i pogrešni“nacrti za život” koji sprečavaju društvenu afirmaciju pojedinaca i društvenu integraciju romskih porodica i zajednice ; h) Rezultati istraživanja poslužili bi kao podloga javnih rasprava , organiziranjaseminara i radionica, te edukacije mladih koordinatora koji bi djelovali unutar lokalnih zajednica gdje žive Romi ; i) Razvili bi se psihološko edukacijski tretmani za pojedine skupine mlađe generacije Roma , te izradio program socijalno – psihološke podrške romskim porodicama usmjeren na jačanje odgojnog potencijala ;

  13. Nalazi istraživanja omogućili bi utemeljeno sagledavanjegdje, što i kako poduzimati aktivnosti i mjere pomoći pojedinim dijelovima romske zajednice u odgoju, obrazovanju, zapošljavanju, stabiliziranju na poslu i sl.Rasprave koje bi se organizirale sa i unutar romskihudruga (u RH ih ima 66) iznjedrile bi zajednički prihvatljive programe društvenog djelovanja, da se ubrza proces njihove društvene integracije i istovremeno prepoznaju opasnosti od etničke asimilacije i gubljenja vlastitog identiteta. U svojoj konačnoj fazi istraživanje bi poprimilo akcijski karakter i uključilo participante u istraživanju u moduliranje novih istraživalačkih i društvenorelevantnih pitanja o stanju, problemima, mogućnostima i rješenjima koje je potrebno sagledati na državnoj, županijskoj, općinskoj i naseljskoj razini da se stvarno promjeni postojeće stanje, zaustave procesi marginalizacije, značajno smanji deprivacija i spriječe svi oblici diskriminacije Roma

More Related