Ljubljana, 8 th of june 2013

1. Ljubljana, 8th of june 2013 the international workshop LIFE + Nature & Biodiversity project Ljubljanica river corridor restoration and improvement of the river’s low flow regime

2. Dr aVDUL aDROVIĆ Pmf tuzla Status of Danube salmon Hucho hucho in bosnia and herzegovina

4. Vuković (1977) Drina, Bosna, Vrbas, Una i njihove pritoke “Pored mjera zaštite neophodne su mjere za unapređenje fonda ove vrste u našim vodama”

5. Sofradžija (2009) U Bosni i Hercegovini mladica naseljava Drinu i njene pritoke, gornji dio Bosne, Vrbas, Sanu i Unu. Zabranjen je izlov primjeraka manjih od 70 cm Lovostaj 1. februar – 31. maj.

9. Podaci o rastu populacije mladice (42 jedinke)(Mikavica i Savić, 1999)

10. Maseni rast mladice iz Drine42 jedinke(Mikavica i Savić, 1999)

11. Ugroženost Malobrojne populacije Fragmentacija staništa – brane Nestajanje lokacija za mriješćenje Zagađenje i eutrofikacija vodotoka Lov nedozvoljenim sredstvima Mjere zaštite?

12. Morfologija i ekologija (Berg, 1933) Potreba obimnih istraživanja Projekti Zakoni

13. ZAKONSKA LEGISLATIVA IZ OBLASTI ZAŠTITE PRIRODE Dejtonskim sporazumom je predviđeno da sva zakonska okolinska legislativa iz bivše SR Bosne i Hercegovine bude zadržana i da ostane na snazi sve do donošenja novih zakona. Tokom 2003. godine u Federaciji Bosne i Hercegovine usvojen je NEAP (Nacional Environment Action plan) set okolinskih zakona, među kojima se nalazi i Zakon o zaštiti prirode.

14. Tekst usvojenih Zakona je zasnovan na zakonodavstvu EU iz oblasti zaštite okoliša i na pristupu koji koriste EU i njene zemlje članice prilikom regulisanja i upravljanja zaštitom okoliša. Time su se u Bosni i Hercegovini željele stvoriti predpostavke za djelotvornu zaštitu okoliša u skladu sa najsavremenijim saznanjima i evropskim tendencijama. Na ovaj način, entiteti su usvojili primarno zakonodavstvo iz oblasti zaštite okoliša, a da bi ovi zakoni bili primjenjivi potrebno je uskladiti kantonalne zakone (u FBiH), odnosno treba donijeti niz podzakonskih akata.

15. Set usvojenih ekoloških zakona u Federaciji Bosne i Hercegovine: Zakon o zaštiti okoliša (okvirni) (Službene novine FBiH br. 33/03) Zakon o zaštiti prirode (Službene novine FBiH br. 33/03) Zakon o zaštiti voda (Službene novine FBiH br. 33/03) Zakon o zaštiti zraka (Službene novine FBiH br. 33/03) Zakon o upravljanju otpadom (Službene novine FBiH br. 33/03) Zakon o fondu za zaštitu okoliša (Službene novine FBiH br. 33/03) Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom (Službene novine FBiH br. /09) Zakon o zaštiti prirode (novi) u proceduri Zakon o buci (novi) u proceduri

16. Set usvojenih ekoloških zakona u Republici Srpskoj: Zakon o zaštiti životne sredine (Službeni glasnik RS br. 53/02) Zakon o zaštiti životne sredine (Prečišćeni tekst) (Službeni glasnik RS br. 28/07) Zakon o izmjeni Zakona o zaštiti životne sredine (Prečišćeni tekst) (Službeni glasnik RS br. 41/08) Zakon o zaštiti vazduha (Službeni glasnik RS br. 53/02) Zakon o zaštiti prirode (Službeni glasnik RS br. 53/02) Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode (Službeni glasnik RS br. 53/02) Zakon o zaštiti voda (Službeni glasnik RS br. 53/02) Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom (Službeni glasnik RS br. 65/08) Zakon o fondu za zaštitu životne sredine (Službeni glasnik RS br. 51/02) Zakon o izmjeni Zakona fondu za zaštitu životne sredine (Službeni glasnik RS br. 53/07)

17. Kad je u pitanju biološka raznolikost jedan od temeljnih zakona je Zakon o zaštiti prirode. Uprkos nizu vrijednosti, zakon karakteriše i neprimjerenost bosanskohercegovačkim prilikama, kao i izuzetno složen proces implementacije temeljnih odredbi. Prema podacima Dalmatina i su. (2010), problemi implementacije važećih entitetskih zakona o zaštiti prirode su: Nerazvijena podzakonska regulativa Nedostatak stručnih institucija na državnom i entitetskim nivoima Strategija razvoja Bosne i Hercegovine nije usklađena sa ekoturističkim i ekonomskim potencijalima, koje sadašnja i buduća zaštićena područja posjeduju. Ova činjenica je krajnja konsekvenca opšteg stanja javnesvijesti, te slabog i nedovoljnog znanja o upravljanju okolišem; Nepostojanje krovnog zakona o upravljanju prirodom Bosne i Hercegovine sa ciljem i mehanizmima implementacije Konvencije o biološkoj raznolikosti na nacionalnom nivou.

18. Zakon o slatkovodnom ribarstvu(«Službene novine Federacije BiH», broj 64/04),  V poglavlje ZAŠTITA RIBA Članak 30. Ribolovno područje koje je određeno za športsko-rekreacijski ribolov može se koristiti i za gospodarski ribolov ako takav treba da spriječi razvoj manje vrijednih ili prenamnožavanje vrsta riba (sanacijski ribolov).Dozvolu za sanacijski ribolov na ribolovnom području iz stavka 1. ovoga članka izdaje Federalno ministarstvo.Dozvolom iz stavka 2. ovoga članka određuje se vrijeme i način obavljanja ribolova, kao i vrsta i količina ribe koju treba izloviti. Članak 31. Ribolov za znanstveno-istraživačke svrhe na ribolovnim vodama može se obavljati na temelju dozvole koju izdaje Federalno ministarstvo, na temelju zahtjeva i predočenog istraživačkog programa.U dozvoli za ribolov za znanstveno-istraživačke svrhe mora biti naznačeno:- na kojim vodama se obavlja ribolov za znanstveno-istraživačke svrhe;- u kojim slučajevima, odnosno pod kojim uvjetima;- u kom vremenu, vrsti i količini ribe;- način uporabe sredstava i pribora za obavljanje ovoga ribolova.Korisnik dozvole dužan je izvijestiti kantonalno ministarstvo i korisnika o vremenu u kojem će obavljati ribolov za znanstveno-istraživačke svrhe.

19. Članak 32. Ribolov pomoću električne struje (u daljnjem tekstu: elektroribolov) na ribolovnom području može se obavljati u slučaju:- izlovljavanja riba radi poribljavanja;- uklanjanja manje vrijednih vrsta riba;- sagledavanja stanja ribljeg fonda, a na temelju dozvole koju izdaje Federalno ministarstvo.Elektroribolov mogu obavljati samo osobe koje su stručno osposobljene za tu vrstu ribolova.O izvršenom elektroribolovu sastavlja se zapisnik na licu mjesta, uz nazočnost nadležnog inspektora, predstavnika korisnika, veterinara i drugih osoba.Zapisnik ima snagu javne isprave.Korištenje EHO sonara na ribolovnom području dozvoljeno je samo za znanstveno-istraživačke svrhe. Članak 33. Korisnici dozvola za sanacijski ribolov, ribolov za znanstveno-istraživačke svrhe i elektroribolov dužni su po izvršenom ribolovu dostaviti izvješće Federalnom ministarstvu o količini i vrsti ribe, vremenu obavljanja ribolova, mjestu i načinu ribolova, odnosno korištenju pribora i sredstava za obavljeni ribolov.

20. Članak 34. Korisnik je dužan svake godine, sukladno godišnjem programu obavljati poribljavanje ribolovnog područja.Poribljavanje ribolovnog područja i nasađivanje ribnjaka obavlja se zdravom ribom, ribljom mlađi i oplođenom ikrom, nakon izvršene zdravstvene kontrole i utvrđivanja kakvoće ribe, riblje mlađi, ikre i ribolovne vode.Federalni ministar odobrava unos novih vrsta ribe u ribolovnu vodu, nakon pribavljenog mišljenja znanstveno-stručne institucije iz članka 48. ovoga Zakona. Članak 35. Fizičke i pravne osobe koje provode određene djelatnosti na vodotocima i akumulacijama i dovedu do pomora ribe, a za koju se utvrdi da su je prouzrokovali, moraju korisniku ribolovnog područja nadoknaditi štetu.Izgradnja ili rekonstrukcija brane, vodoprivrednog ili drugog objekta ili postrojenja na ribolovnoj vodi može se obavljati pod uvjetima da se osigura nesmetano razmnožavanje ribe, zaštita ribljeg fonda i migracija ribe.Ukoliko se ne osigura slobodna migracija ribe iz stavka 2. ovoga članka, investitor, odnosno drugi korisnik brane, vodoprivrednog ili drugog objekta ili postrojenja, dužan je nadoknaditi pričinjenu štetu korisniku ribolovnog područja suglasno odštetnom cjeniku u ribarstvu i donijeti program revitaliziranja životnih zajednica i dovesti ih u odgovarajuće stanje, uz osiguranje kontinuiranog poribljavanja radi održavanja prirodne reprodukcije.Korisnici dovodnih, turbinskih i drugih kanala dužni su ugraditi i održavati uređaje za sprječavanje ulaza ribe u te kanale.U kantonalnom ministarstvu vodi se registar stvarnih i potencijalnih zagađivača ribolovnih voda sa točnim podacima o vrsti štetne materije koja dospijeva u ribolovne vode.

21. Članak 36. U prirodnim ribljim mrjestilištima zabranjeno je vaditi šljunak, kamen i panjeve, a u vrijeme mrijesta zabranjeno je obavljati i druge radnje koje ometaju mriješćenje.U prirodnim ribljim mrjestilištima zabranjene su sve vrste ribolova, osim sanacijskog ribolova predviđenim ribarskom osnovom koji se obavlja radi razvoja plemenitih vrsta ribe, riblje mlađi i ikre.Aktom o proglašenju prirodnog ribljeg mrjestilišta mogu se odrediti i druge mjere zaštite. Članak 37. Radi zaštite riba i promicanja ribarstva kantonalno ministarstvo utemeljuje lovostaj za sve ili pojedine vrste ribe na ribolovnom području ili na dijelovima ribolovnog područja, kao i zabranu lova riba koje nemaju propisanu veličinu.Kantonalno ministarstvo nalaže lovostaj i zabranu iz stavka 1. ovoga članka. Članak 38. Veterinarsko-zdravstvena zaštita ribljeg fonda u ribolovnim vodama i ribnjacima obavlja se na način kako je to regulirano odredbama Zakona o veterinarstvu, kao i propisima donesenim na temelju njega.

22. Provedba zakona?? Usora – pomor ribe

24. HVALA NA PAŽNJI!