1 / 49

ZDRAVSTVENA NJEGA U ZAJEDNICI

ZDRAVSTVENA NJEGA U ZAJEDNICI. PATRONAŽNA SLUŽBA U SUVREMENOM ZDRAVSTVU. POVJEST RAZVOJA SESTRINSTVA I PATRONAŽNE DJELATNOSTI. U našoj zemlji: 1921. Zagreb 1930. Lujza Wagner Janović osniva Središte za socijalno medicinski rad sestra (polivalentne sestre)

Download Presentation

ZDRAVSTVENA NJEGA U ZAJEDNICI

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. ZDRAVSTVENA NJEGA U ZAJEDNICI PATRONAŽNA SLUŽBA U SUVREMENOM ZDRAVSTVU

  2. POVJEST RAZVOJA SESTRINSTVA I PATRONAŽNE DJELATNOSTI U našoj zemlji:1921. Zagreb • 1930.Lujza Wagner Janović osniva Središte za socijalno medicinski rad sestra (polivalentne sestre) • 1933.Sestre preuzimaju dužnost socijalnih djelatnika (mortalitet dojenčadi smanjen sa 150% na 105%, briga o bolesnicima i neudanim majkama) • 1935.Sistematski i zdravstveni odgoj (higijensko-domaćinski tečajevi, tečajevi majka i dijete, njega bolesnika u kući)

  3. POVJEST RAZVOJA SESTRINSTVA I PATRONAŽNE DJELATNOSTI • 1947.Rajonski narodni odbori • 1952.Domovi zdravlja: monovalentana sestra u dispanzerima • 1961.U timu liječnika opće medicine • 1983.Samostalan rad

  4. DEFINICIJE ZDRAVSTVENE NJEGE I SESTRINSTVA Zdravstvena njegaje dijagnosticiranje i tretiranje čovjekovih reakcija na stvarne i potencijalne zdravstvene probleme (American Nurses Association, 1980.) Medicinska sestraje osoba koja je educirana i osposobljena za izvršavanje viskosloženih i odgovornih funkcija i ovlaštena je da ih obavlja (Međunarodna organizacija rada, 1977).

  5. Medicinska sestra je ovlaštena da: (prema Međunarodnom savjetu medicinskih sestara) • Obavlja sve zadatke opće sestrinske djelatnosti (unaprjeđenje zdravlja, prevenciju bolesti i njegu tjelesno i duševno oboljelih ili onesposobljenih ljudi svih uzrasta) u zdravstvenim ustanovama i zajednici • Obavlja zdravstveno odgojne aktivnosti • Djeluje kao ravnopravan član zdravstvenog tima • Bude uključena u istraživanja

  6. Patronažna sestrinska skrbje djelatnost medicinskih sestara koja se odvija u obitelji i zajednici uz maksimalno sudjelovanje i učešće korisnika Glavni ciljevi sestrinske skrbi: • Promicanje zdravlja i sprečavanje bolesti • Vraćanje zdravlja(ozdravljenje i oporavak) i pomoć bolesnim • Pomoć pri ublažavanju patnji u stanjima teških i neizlječivih bolesti

  7. ZADACI I OVLASTI PATRONAŽNE MEDICINSKE SESTRE • Procjenjuje tjelesne, psihološke, socijalne i duhovne potrebe pojedinca, obitelji i zajednice i ima stalan uvid u njihovo zdravstveno stanje, rast i razvoj te socijalne i ekonomske prilike • Uočava rizične i zaštitne činitelje koji utječu na tjelesno, socijalno i psihičko blagostanje; prihvaća i uzima u obzir utjecaj kulturnih, socijalnih, ekonomskih, političkih, okolišnih i drugih činitelje na zdravlje i zaštitu zdravlja te pojavu bolesti

  8. ZADACI I OVLASTI… • Utvrđuje potrebe za zdravstvenom njegom pojedinca, obitelji, zajednice • Planira, provodi i vrednuje provođenje zdravstvene njege • Pronalazi bolesne, nemoćne ugrožene i pomaže njihovom zbrinjavanju • Utvrđuje zdravstveno odgojne potrebe i na osnovu njih provodi odgoj i obrazovanje za zdravlje

  9. ZADACI I OVLASTI… • Utvrđuje potrebe za njegom bolesnih u kući, izrađuje plan i vrednuje rad osoblja koje je uključeno na provođenje plana • Aktivira bolesnika i članove obitelji za preuzimanje brige o sebi ili oboljelom članu u zavisnosti od raspoloživih snaga i mogućnosti • Potiče organiziranje samozaštitnih grupa i ako je potrebno pomaže u njihovu radu

  10. ZADACI I OVLASTI… • Razvija i održava komunikaciju između korisnika i djelatnika zdravstva, prosvjetne, socijalne i drugih službi i ukazuje im an otkrivene probleme • Zagovara interese korisnika • Sudjeluje u dodiplomskoj i postdiplomskoj nastavi medicinskih sestara te u obrazovanju pripravnika

  11. SMJERNICE ZA RAZVOJ PATRONAŽNE SESTRINSKE SKRBI • Profesionalnost određena usvojenim standardima rada • Cjeloviti pristup u zbrinjavanju korisnika skrbi • Obiteljsko zbrinjavanje i usmjerenost na zajednicu • Preventivno djelovanje

  12. SMJERNICE ZA RAZVOJ PATRONAŽNE SESTRINSKE SKRBI • Primjena sustavnog, logičnog rješavanja problema kroz proces sestrinske skrbi • Partnerski odnos • Multidisciplinarni pristup • Sestra – zagovornik i zastupnik interesa korisnika

  13. SESTRA - PROFESIONALNI POMAGAČ Osobine pomagača • Empatija (sposobnost uživljavanja) • Dosljednost • Iskrenost • Štovanje drugih ljudi • Razumijevanje • Uvažavanje i prihvaćanje • Briga za druge • Sposobnost održavanja dobrih odnosa

  14. SESTRA - PROFESIONALNI POMAGAČ Profesionalnost Dvije su glavne odrednice profesije: • Primjena metoda rada koje se temelje na znanju i načelima, a ne na iskustvenim postupcima ili jednostavnim rutinskim vještinama • Mora postojati kodeks etike koji obvezuje članove profesije na neke društvene vrijednosti

  15. SESTRA - PROFESIONALNI POMAGAČ Standardi rada Osnovni standardi profesije su: • Opis poslova i ciljeva te utvrđeni mehanizmi kontrole • Određen minimum obrazovanja za izvršavanje istih • Sredstva rada

  16. SESTRA - PROFESIONALNI POMAGAČ Standardi rada • Jedinstvena dokumentacija • Normativi rada • Pokazatelji i način praćenja kvalitete rada • Plan razvoja službe, plan usavršavanja sestara

  17. CJELOVITI PRISTUP I ZBRINJAVANJE Cjelovitost ljudskog bića Fizički Emocionalni Duhovni Socijalni Elementi(aspekti) cjelovitosti ljudskog bića. U prepoznavanju i zadovoljavanju potreba sestra mora voditi računa o svim elementima.

  18. OBITELJSKO ZBRINJAVANJE – USMJERENOST NA ZAJEDNICU • Obitelj je čimbenik svekolike potpore(tjelesne, emocionalne, socijalne) • Može biti i uzročni faktor nastanka bolesti, poremećaja • Procjena obiteljske situacije od velike važnosti u planiranju zdravstvene njege • Važnost suradnje s ostalim službama u zajednici (zdravstvenim, socijalnim, prosvjetnim, grupama korisnika i dr.) uključuje patronažnu službu u rješavanje problema zajednice

  19. PREVENTIVNO DJELOVANJE Glavni ciljsestrinske skrbi su unaprjeđenje, zaštita i čuvanje zdravlja, sprečavanje bolesti te pomoć u osiguranju kvalitete življenja. Primarna prevencija • U zdravoj populaciji s ciljem sprečavanja nastanka bolesti • Želi se postići pozitivno zdravstveno ponašanje, pozitivni stavovi prema zdravlju i odgovornost

  20. PREVENTIVNO DJELOVANJE Sekundarna prevencija • Provodi se svakodnevnim prikupljanjem i analizom podataka sestrinske anamneze i procjenom zdravstvenog statusa korisnika i obitelji • Upućivanje na liječničke preglede svih osoba s rizikom • Pružanje pomoći u trajnom liječenju i kontroli zdravlja • Sudjeluje u sprečavanju nastanka komplikacija, invalidnosti, smrti

  21. OSNOVNE PREVENTIVNE MJERE PATRONAŽNA ZAŠTITA TRUDNICA • Upute o načinu prehrane • Upute o o općim higijenskim uvjetima i osobnoj higijeni • Upute o prevenciji psihofizičkih trauma • Kontrola krvnog tlaka

  22. OSNOVNE PREVENTIVNE MJERE PATRONAŽNA ZAŠTITA TRUDNICA • Kontrola provođenja terapijskih i dijetetskih mjera • Priprema trudnice za porod i dolazak novorođenčeta u kuću • Priprema trudnice za dojenje novorođenčeta • Uvid u socijalno gospodarsko stanje obitelji

  23. OSNOVNE PREVENTIVNE MJERE PATRONAŽNA ZAŠTITA BABINJAČA I NOVOROĐENČADI Upute o: • Prehrani • Higijeni • Psihofizičkim aktivnostima • Prevencija komplikacija (tromboze, mastitisa, kontrola međice i lohija) • Rad na promicanju dojenja • Pravilno postavljanje djeteta na prsa

  24. OSNOVNE PREVENTIVNE MJERE PATRONAŽNA ZAŠTITA BABINJAČA I NOVOROĐENČADI • Praćenje psihofizičkih promjena nakon poroda • Sveobuhvatan pregled novorođenčeta (refleksi, turgor i boja kože, šupljine, fontanele, kukovi, stopala) • Toaleta pupka • Sveobuhvatna poduka o higijeni novorođenčeta (ortopedsko povijanje, kupanje itd.) • Rano otkrivanje anomalija i urođenih grešaka • Preporuka prirodne prehrane

  25. OSNOVNE PREVENTIVNE MJERE PATRONAŽNA ZAŠTITA DOJENČADI • Sistematsko praćenje rasta i razvoja • Rano uočavanje poremećaja • Kontrola njege dojenčeta • Prevencija nastanka cirkularnog karijesa • Kontrola cijepljenja

  26. OSNOVNE PREVENTIVNE MJERE PATRONAŽNA ZAŠTITA MALE DJECE • Praćenje rasta i razvoja • Kontrola prehrane • Uočavanje pothranjenosti i pretilosti • Prevencija ozljeda • Usvajanje higijenskih navika

  27. OSNOVNE PREVENTIVNE MJERE PATRONAŽNA ZAŠTITA KRONIČNO BOLESNE DJECE • Savjeti u vezi potrebnih mjera liječenja i njege • Kontrola primjene liječnikovih uputa • Demonstracija njege djeteta

  28. OSNOVNE PREVENTIVNE MJERE PATRONAŽNA ZAŠTITA KRONIČNIH BOLESNKA • Upute i demonstracije određenih postupaka samokontrole • Prevencija komplikacija osnovne kronične bolesti • Zdravstveno prosvjećivanje cijele obitelji u cilju održanja postojećih ili razvijanja novih funkcionalnih sposobnosti teško pokretnih i nepokretnih bolesnika • Procjenjivanje potrebe za obavljanjem njege u kući

  29. OSNOVNE PREVENTIVNE MJERE PATRONAŽNA ZAŠTITA KRONIČNIH BOLESNKA • Procjenjivanje zdravstveno i socijalno gospodarskog stanja bolesnika • Sudjelovanje u uspostavi komunikacije i suradnje između bolesnika i izvanzdravstvenih službi i organizacija • Upućivanje bolesnika u klubove i druge postojeće udruge bolesnika s istim zdravstvenim problemima

  30. OSNOVNE PREVENTIVNE MJERE PATRONAŽNA ZAŠTITA STARIJIH OSOBA • Otkrivanje zapuštenih slučajeva i prijava nadležnom liječniku i socijalnim službama

  31. OSNOVNE PREVENTIVNE MJERE PATRONAŽNA ZAŠTITA INVALIDA • Zdravstveno odgojni rad s invalidom i članovima obitelji • Provođenje mjera samozbrinjavanja i suzaštitnih mjera • Pomoć u razvoju novih funkcionalnih sposobnosti • Utvrđivanje potrebe nadzora nad provođenjem kućne njege • Pružanje psihološke pomoći i upute o mogućoj radnoj terapiji; sudjelovanje u povezivanju s udrugama invalida

  32. PROCES SESTRINSKE SKRBI • Profesionalno djelovanje isključuje rutinu • Individualizirani pristup i sustavan slijed radnji garancija su na znaju utemeljenog pristupa. To su: • Procjena zdravstvenog statusa i potreba za zdravstvenom njegom • Planiranje sestrinske skrbi • Pružanje sestrinske skrbi • Evaluacija ciljeva i rezultata skrbi

  33. PROCES SESTRINSKE SKRBI PROCJENA ZDRAVSTVENOG STATUSA I POTREBA Procjena patronažne sestre uključuje prepoznavanje, pronalaženje i pomoć u rješavanju sljedećih grupa problema: • Okolinski (higijenski, materijalni, sigurnosni uvjeti življenja) • Psihosocijalni (komunikacija, međuljudski odnosi, način ponašanja) • Fiziološki (disanje, cirkulacija, neuromuskularna i skeletna funkcija, probavna funkcija, reprodukcija, funkcija kože, sluh, vidi, govor, svijest, bol) • Problemi zdravstvenog ponašanja (prehrana, spavanje i odmor, fizička aktivnost, osobna higijena, primjena terapijskog režima i dr.)

  34. PROCES SESTRINSKE SKRBI PLANIRANJE SESTRINSKE SKRBI Planiranje sestrinske skrbi obuhvaća: • Analizu dobivenih podataka • Definiranje problema • Postavljanje sestrinske dijagnoze s točno naznačenim ciljevima

  35. PROCES SESTRINSKE SKRBI PLANIRANJE SESTRINSKE SKRBI • Sestrinska dijagnoza je klinički sud o odgovorima pojedinca, obitelji ili zajednice. Ona čini osnovu za odabir intervencija usmjerenih postizanju ciljeva. Npr. Smanjena pokretljivost, visok rizik infekcije, povećana-smanjenja težina, visok rizik za traumu… • Definiranje ciljeva – što se želi postići, tj. Ukloniti ili smanjiti problem koji je naveden u dijagnozi. Potrebno je uključiti korisnika u ovau fazu kao i u provođenje intervencija

  36. PROCES SESTRINSKE SKRBI PRUŽANJE SESTRINSKE SKRBI I EVALUACIJA • U pružanje skrbi potrebno je čim više uključiti pojedinca, obitelj i zajednicu • Evaluacija je posljednja faza procesa kojom se ocjenjuje postignuće zadanih ciljeva i cjelokupnog plana zdravstvene njege

  37. PARTNERSKI ODNOS Ravnopravnost medicinske sestre u zdravstvenom timu temelji se na profesionalnosti , odgovornosti za provođenje mjera zdravstvene zaštite, uvažavanju i poštovanju svih članova tima i korisnika u dosljednoj primjeni etičkih načela u svakodnevnoj praksi.

  38. ODNOS U TIMU OPĆE MEDICINE Proizlazi iz: DEONTOLOGIJE (pravna obveza i moralna dužnost MEDICINSKE ETIKE (ponašanje zdravstvenih djelatnika) DUŽNOSTI ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA: • Prema bolesniku • Prema sebi i suradnicima • Prema društvenoj zajednici

  39. ODNOS U TIMU OPĆE MEDICINE PROBLEMI U TIMU • Nepoštivanje navedenih dužnosti • Socijalna uloga medicinske sestre ( “Katica za sve”, surogat za majku) • Odnos sestre prema liječniku a) TRADICIONALNI - podređenost liječniku b) BIROKRATSKI - izvršiti što traži ustanova - lojalnost liječniku među zadnjima - pacijent zadnji c) MODERNI MODEL - PACIJENT i OBITELJ na prvom mjestu

  40. MULTIDISCIPLINARNI PRISTUP Složenost i raznovrsnost i mnoštvo problema koje otkriva patronažna sestra zahtjeva angažiranje različitih stručnjaka i službi za njihovo rješavanje.

  41. INTERSEKTORSKA SURADNJA - Suradnja zdravstvene djelatnosti s drugima djelatnostima CILJ: zaštita zdravlja svih ljudi (socijalna pravda) • Suradnja patronažne sestre unutar zdravstvenih djelatnosti • Suradnja patronažne sestre s drugim djelatnostima NAČIN SURADNJE: Kontinuirana Periodična Kad se ukaže prilika

  42. INTERSEKTORSKA SURADNJA SURADNJA UNUTAR ZDRAVSTVENIH DJELATNOSTI I. MATIČNA USTANOVA • Unutar radnog tima - liječnik obiteljske medicine - predškolske zaštite - ginekolog - stomatolog • ZZJZPGŽ- Odjel školske medicine • Strukovno udruženje

  43. INTERSEKTORSKA SURADNJA II. POLIKLINIČKO – KONZILIJARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA III. BOLNICE (glavna sestra bolnice, odjela, rodilište, socijalni djelatnik)

  44. INTERSEKTORSKA SURADNJA SURADNJA S DRUGIM DJELATNOSTIMA • Odgoj i obrazovanje predškolske djece • Odgoj i obrazovanje djece i mladeži • Poduzeća • Ustanove socijalne zaštite • Oblasti zaštite čovjekove okoline • Sredstva javnog priopćavanja

  45. SESTRA- ZAGOVORNIK I ZASTUPNIK INTERESA KORISNIKA Naziv patronaža dolazi od latinske riječi “patronus” što znači zaštitnica, pokroviteljica, zagovornica, odvjetnica, braniteljica. Ona nastupa pred drugima u ime i za korisnika te mu pomaže da ostvari interese i postigne željene ciljeve u ostvarenju zdravlja.

  46. VODIČ ZA SESTRINSKE INTERENCIJE • Strpljivost • Osigurati dovoljno vremena • Osjetljivost pri promatranju bolesnika • Prihvatiti bolesnika kao vrijedno ljudsko biće • Primjereno reagirati na bolesnikove izjave • Poštivati šutnju • Izbjegavati sudove

  47. VODIČ ZA SESTRINSKE INTERENCIJE • Osigurati primjernu prehranu i tjelesnu aktivnost • Pomoći u obavljanju dnevnih aktivnosti • Poduprijeti i pohvaliti odluku koju je bolesnik donio • Preusmjeriti negativne misli prema pozitivnim • Spriječiti izolaciju i otuđenje • Pomno pratiti sve što može upućivati na suicidalnost • Podučiti bolesnika i obitelj o bolesti i liječenju

  48. VODIČ ZA SESTRINSKE INTERENCIJE KOME DATI PREDNOST • Djeci • Starijima • Bolesnicima, invalidnim osobama  Politički su interes društva GLAVNE POTEŠKOĆE U RADU PATRONAŽNE SESTRE • Udaljenost • Opterećenost (više od normativa) • Nedovoljna suradnja s drugim jedinicama • Nedovoljna stručna sprema

  49. RADNI DAN PATRONAŽNE SESTRE • Posjet puerperi i novorođenčetu nakon dolaska iz rodilišta • Dojilja sa puerpealnim mastitisom • Predškolsko dijete sa smetnjama u razvoju • Potreba za zdravstvenom njegom u kući bolesnika nakon CVI • Posjet bolesniku koji boluje od šećerne bolesti s mnogobrojnim komplikacijama • Umirući od maligne bolesti • Tuberkulozni bolesnik

More Related